Klark: NATO bombardovao Albance u izbjegličkoj koloni zato što su spaljivali svoje kuće
Nasilje nad Srbima i drugim manjinama na Kosovu poslije povlačenja srpskih snaga u junu 1999., za koje je Tači optužen, general Klark je opisao kao "spontanu i neizbježnu reakciju" Albanaca "poslije decenije srpske opresije"
Bivši komandant NATO Vesli Klark izjavio je danas pred sudom u Hagu da su u aprilu 1999. avioni Alijanse bombardovali kosovske Albance u izbjegličkoj koloni zato što su sami spaljivali svoje kuće.
Klark svjedoči u odbranu tadašnjeg vođe OVK Hašima Tačija, optuženog za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Nasilje nad Srbima i drugim manjinama na Kosovu poslije povlačenja srpskih snaga u junu 1999., za koje je Tači optužen, general Klark je opisao kao "spontanu i neizbježnu reakciju" Albanaca "poslije decenije srpske opresije".
Ti zločini bili su posljedica "mržnje, namirivanja računa, osvete i krvnih sporova" i nije ih organizovala OVK, niti Tači, tvrdio je Klark.
"Nismo imali informacija da je vođstvo OVK imalo plan da napada manjine, niti da se angažovalo u kooridinisanom nasilju. Tači nije imao motiv za to".
Američki general je naglasio da ne misli da je pošteno da Tači bude okrivljen za "nedjela drugih".
"Ne mislim da je Tači kontrolisao ljude koji su to radili. Nije jasno da su članovi OVK tada činili nasilje, a i da jesu, niko ih nije kontrolisao. Nasilje nije bilo organizovalo, samo se desilo", tvrdio je Klark.
Opisujući "bijes" koji je tada vladao među Albancima, Klark je ispričao da su, u aprilu 1999, piloti NATO bombardovali "kolonu traktora" na Kosovu pošto su vidjeli da osobe iz te kolone spaljuju okolne kuće.
Pokazalo se da su u koloni bili albanski civili, a stav NATO je bio da je incident bio "srpska namještaljka".
"Poslije dvije ili tri godine, na aerodromu sam sreo čoveka koji mi je rekao da je bio u toj koloni. Pitao sam ga zašto su spaljivali kuće, a on mi je odgovorio da nisu htjeli da kuće padnu u ruke Srbima. Radije su spalili sopstvene kuće, nego da ih imaju Srbi", ispričao je Klark.
Tačijev branilac Luka Mišetić pustio je u sudnici snimak izjave portparola Pentagona Kena Bejkona, date 5. maja 1999, tokom NATO bombardovanja Srbije.
Bejkon je rekao da "Kosovo neće biti dobro mjesto za Srbe" po okončanju bombardovanja i da oko 150.000 Srba "neće željeti da ostane na Kosovu" već će se "vratiti u Srbiju".
"To je naša procjena, da će Srbi otići s Kosova", kazao je Bejkon, na pitanje novinara da li takvom izjavom zapravo podstiče iseljavanje Srba sa Kosova.
General Klark je u sudnici prokomentarisao da "Bejkon nije govorio u moje ime" i da on sam u to vrijeme nije bio fokusiran na to pitanje.
Svjedok je sugerisao da je do nasilja na Kosovu poslije ulaska Kfora došlo zato što nije bilo lokalne policije i da se stoga "sve otelo kontroli".
Klark, koji je sedmi i posljednji svjedok Tačijeve odbrane, nastavlja iskaz.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala "protivnicima".
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023., a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici je svjedočilo 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje i više od 150 žrtava, koje, po pravilima suda, imaju pravo na obeštećenje, ukoliko optuženi na kraju procesa budu proglašeni krivim.
Specijalizovana veća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
( BETA )