Poplava petica za iluziju znanja: Gotovo polovina osnovaca i četvrtina srednjoškolaca lani ostvarila odličan uspjeh

Odličan uspjeh upisan je na kraju prošle školske godine u svjedočanstva gotovo polovine đaka u crnogorskim osnovnim školama, ali i četvrtini ukupnog broja srednjoškolaca.

To pokazuju podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) iz Crnogorskog obrazovnog informacionog sistema (MEIS) za školsku 2024/2025. godinu.

Indikativan je još jedan podatak - u osnovnim školama zabilježen je veći procenat i učenika koji su na kraju te godine imali jedinice - 0,66 odsto. U srednjim školama je nedovoljan uspjeh imalo 0,4 odsto učenika.

“Obrazovni sistem u Crnoj Gori pokazuje visok nivo uspješnosti među učenicima osnovnih i srednjih škola. U osnovnim školama 99,34 odsto učenika završilo je razred, dok 0,66 procenata to nije uspjelo. U državnim osnovnim školama raspodjela ocjena za učenike od trećeg do devetog razreda je sljedeća - 46,29 odsto učenika je postiglo odličan uspjeh, 28,09 vrlodobar, 20,49 dobar, 4,38 je bilo dovoljnih, dok je 0,75 imalo nedovoljan uspjeh”, odgovoreno je “Vijestima” iz prosvjetnog resora.

Ističu da je u srednjim školama situacija povoljnija - sa 99,55 procenata učenika koji su završili razred.

“U državnim srednjim školama raspodjela uspjeha na kraju školske godine je sljedeća: 24,62 odsto učenika je postiglo odličan uspjeh, 32,15 je bilo vrlodobrih, 34,44 dobrih, 8,39 dovoljnih, dok je 0,4 procenta imalo nedovoljne ocjene”, precizirali su.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović ocijenila je da su podaci Ministarstva o gotovo polovini osnovaca, odnosno skoro četvrtini srednjoškolaca, koji su završili školsku godinu kao odlikaši - samo naizgled ohrabrujući.

U osnovnim školama na kraju prošle godine bilo je 69.808 đaka, od čega najviše u Podgorici - 21.918, a najmanje u Šavniku - 74. U srednjim školama prošle školske godine bilo je 26.715 učenika.

Privid uspjeha

Naizged ohrabrujući podaci, ali je situacija u stvarnosti, naglašava Kaluđerović, zabrinjavajuća, jer “istovremeno bilježimo kontinuirano loše rezultate naših učenika na međunarodnim testiranjima poput PISA, što jasno ukazuje da školske ocjene u našem obrazovnom sistemu odavno nijesu pouzdan pokazatelj znanja”.

“Danas školske ocjene u Crnoj Gori najčešće mjere poslušnost, mir na času i reproduktivno pamćenje, a ne stvarno razumijevanje i sposobnost kritičkog mišljenja”, ocijenila je ona.

Prema njenim riječima, uz to, prisutna je i sistemska popustljivost - pritisci roditelja, očekivanja škola da “ne kvare statistiku”, kao i sve izraženija praksa privatnih časova koji kupuju “prolaznost”.

“Dodatno, ne koriste se dovoljno dostupni alati i servisi u nastavi. Rezultat toga je inflacija petica i deflacija znanja, koju prati često i neutemeljeno samopouzdanje učenika”, ističe Kaluđerović.

Objašnjava da gotovo polovina naših “odlikaša” jedva dostiže osnovni nivo funkcionalne pismenosti, dok svega 1 odsto učenika pokazuje izvrsnost, u poređenju s prosjekom od 9 procenata u zemljama OECD-a.

“Imamo kontinuirano loše rezultate na PISA testiranju, čak nove generacije u tom okviru pokazuju jedno od najslabijih znanja u Evropi. Crna Gora je na posljednjem PISA testu ostvarila 406 bodova u matematici, 405 u čitanju i 403 u nauci, dakle ispod prosjeka OECD zemalja. To znači da naš sistem ne prepoznaje i ne njeguje talentovane i motivisane učenike, već proizvodi privid uspjeha. Dobar primjer za to je slučaj iz 2023. godine, kada su roditelji i nevladine organizacije apelovali na Vladu da finansira odlazak učenika Gimnazije ‘Slobodan Škerović’ na Olimpijadu znanja u Tokiju, iako država ima Fond za talente koji bi upravo tome trebalo da služi. Znači, inflacija odlikaša ne govori o kvalitetu obrazovanja, već o njegovoj dijagnozi neuspjeha”, poručila je Kaluđerović.

Podsjetila je i na rezultate maturskog ispita iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti (CSBH), gdje je od 4.832 učenika ove godine 205 dobilo ocjenu odličan, dok je u 2024. godini od sličnog broja bilo drastično manje petica iz obavezujućeg predmeta.

“Iako sitno koračamo naprijed, odlične ocjene nisu odraz stvarnog znanja, već mehanizam održavanja iluzije uspjeha”, upozorava Kaluđerović.

Svjedočili pritiscima radi popravljanja ocjena

Sličnog su stava i čitaoci koji su prethodnih dana popunjavali upitnik na portalu “Vijesti”.

Od 240 čitalaca koji su popunili upitnik, čak 222 smatraju da u Crnoj Gori postoji inflacija odličnih ocjena.

Za takvo stanje uglavnom kao “krivce” navode snižavanje kriterijuma, pritiske roditelja, popravljanje ocjena na kraju godine, pritisak uprava škola na nastavnike, ali i izostanak eksterne kontrole znanja. Čak 93 građanina tvrde da je često svjedočilo pritisku da se popravljaju ocjene, a 97 da je tu praksu ponekad vidjelo. Tome nije svjedočilo tek 26 čitalaca “Vijesti”.

Da inflacija petica često otežava razliku između najuspješnijih i manje uspješnih odlikaša stava je 212 čitalaca, a da je to rijetko tek 13, dok ostali ocjenjuju da je to veoma rijetko.

Učenje “napamet” i nedovoljno razvijene čitalačke, matematičke i naučne kompetencije kroz redovnu nastavu uzroci su, navode građani, zbog kojih crnogorski petnaestogodišnjaci ne postižu bolje rezultate na eksternim testiranjima, poput PISA testa.

Kao načine da se stanje popravi vide veći dio praktičnog rada u školama, jasne politike protiv pritisaka na nastavnike radi boljih ocjena, češća eksterna testiranja na nacionalnom nivou.

Čitaoci “Vijesti” naglašavaju da nosioci tih promjena treba da budu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i druge prosvjetne institucije, ali i uprave škola i nastavni kolektivi. Da u rješavanje ovog pitanja treba svi da se uključe stav je 104 onih koji su popunili upitnik redakcije.

“Standardizovani testovi koji ne daju nastavnom osoblju ‘umjetničku slobodu’ pri ocjenjivanju, šifrom zaštićen identitet učenika na testovima i da ih pregledaju predavači koji ne predaju konkretnim, testiranim đacima”, jedan je od predloga čitalaca.

Drugi čitalac kaže da je “vidio da je nastavnik u jednom polugodištu pitao dijete za 4, ali da učenik nije znao odgovor na pitanje i zamolio je da mu se pokloni pa da će da se potrudi u narednom polugodištu (zbog roditelja)”.

“Nastavnik je pitao isto pitanje dijete koje već ima 4. To dijete je znalo odgovor. Prvom djetetu je zaključena niža ocjena, i bilo mu je krivo, ali je zato dobilo motivaciju i u narednom polugodištu je čak zasluženo dobilo peticu. Kao nagradu, na kraju godine zaključena mu je petica”, navodi on.

Čitaoci navode i primjere gdje u podgoričkim školama pojedini nastavnici odbijaju da budu popustljivi prema đacima koji do tog nivoa obrazovanja imaju sve petice i tvrde da moraju da ih zasluže.

“Ima pojedinaca nastavnika koji su sjajni i njih treba iskoristiti u postavljanju standarda”, ocjenjuju čitaoci.

Strani državljani iz zemalja regiona uspješniji od ostalih đaka-stranaca

Prema podacima MPNI, u prethodnoj školskoj godini bilo 5.674 đaka, stranih državljana u osnovnim školama, od kojih je 2.024 iz zemalja regiona, a 3.650 iz drugih zemalja.

“Kada posmatramo učenike iz regiona koji pohađaju državne škole, 2.007 ih je bilo u osnovnim školama, sa uspjehom od 35,63 odsto odličnih, 23,04 vrlodobrih, 23,92 dobrih, 13,42 dovoljnih i 3,99 procenta nedovoljnih. Za ostale strane državljane, 2.983 učenika pohađalo je državne škole, sa uspjehom od 26,8 odsto odličnih, 32,34 vrlodobrih, 31,62 dobrih, 6,67 dovoljnih i 2,57 procenta nedovoljnih”, podaci su iz MEIS-a.

Kad su u pitanju srednje škole, broj đaka - stranih državljana na kraju prošle školske godine bio je 1.369, od kojih je 661 iz regiona.

“U državnim srednjim školama, uspjeh ovih učenika bio je 24,46 odsto odličnih, 32,15 vrlodobrih, 34,77 dobrih, 7,38 dovoljnih i 1,24 procenta nedovoljnih. Za ostale strane državljane, 557 ih je pohađalo državne srednje škole, sa uspjehom od 26,13 odsto odličnih, 33,87 vrlodobrih, 32,43 dobrih, 6,49 dovoljnih i 1,08 procenata nedovoljnih”, precizirali su iz MPNI.

( Tina Popović, Nikola Saveljić )