Kos: Neće biti prečica, svaki napredak koji ostvarimo sa budućim članicama EU mora biti vjerodostojan
"Ostvaren je značajan napredak na putu ka EU kada je riječ o Crnoj Gori", kazala je evropska komesarka
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da je 2025. godina bila dobra kad je u pitanju proširenje Evropske unije (EU), te da se mnogo toga urađeno u Crnoj Gori.
Ona je to ocijenila na panelu "Geopolitički imperativ za proširenje", koji se održava u Briselu na Forumu Evropske unije (EU) za proširenje. Učesnici panela, osim Kos, su premijer Crne Gore Milojko Sajić, premijer Moldavije Aleksandru Muntenu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas i evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus.
Kos je istakla da su se Grčka, Portugal i Španija naknadno pridružile Uniji, a da se proširenjem proširila i stabilnost i prosperitet.
"Početkom 2000-ih uradili smo isto i proširili stabilnost i prosperitet kada se veliki dio Centralne i Istočne Evrope pridružio EU. Danas, dok se ponovo pripremamo za nove članice, činimo to opet, vođeni pitanjima mira, demokratije i, takođe, bezbjednosti", poručila je.
Kako je dodala, u svakom od ključnih trenutaka naše nedavne istorije, politika proširenja imala je centralnu ulogu.
"Danas, ponovo, moramo da se suprotstavimo silama koje žele da destabilizuju naš kontinent. Moramo da očistimo naš kontinent od autokratija", istakla je.
Kos je kazala da se ponovo oslanjaju na proširenje.
"Moramo da odbranimo naš prostor slobode i demokratije. I ponovo gledamo ka politici proširenja da nam pruži odgovore kako bismo popunili praznine u prosperitetu, slobodi i stabilnosti širom naše Evrope i zatvorili praznine koje u sve većoj mjeri iskorišćavaju naši protivnici, trgovci ljudima i kriminalci", objašnjava ona.
Dodaje da politika proširenja nije bila samo pokretač promjena u državama kandidatima, već i "inicijalna iskra da pogledamo u sebe i damo odgovore na zabrinutosti građana", bilo da je riječ o "socijalnom ili ekonomskom modelu, migracijama, korupciji ili organizovanom kriminalu".
"Uprkos svemu što je proširenje donijelo našem kontinentu, ili možda baš zato što je to sila koja pokreće promjene, proširenje prečesto dolazi sa negativnim konotacijama", poručila je.
"Na ovoj kritičnoj raskrsnici Evrope moramo da razbijemo te konotacije i treba mi vaša pomoć da to učinimo. Moramo da ponudimo vjerodostojne odgovore kako bismo to uradili ispravno i obezbijedili da veća Unija učini Evropu snažnijom", dodala je.
Kos je postavila pitanja kako se taj proces može uraditi ispravno.
"Kako možemo završiti posao i prvi put u istoriji dovršiti ujedinjenje Evrope? Zato sam veoma zadovoljna što stojim ovdje pred vama na prvom forumu o proširenju. Ova fundamentalna pitanja o budućnosti Evrope zaista zahtijevaju otvorenu debatu. Debatu u kojoj svako ko želi može da ima glas", kazala je.
Kos se obratila vladama i civilnom društvu, evropskim i nacionalnim parlamentima, sadašnjim i budućim članicama, kazavši da je forum dio njihovog odgovora.
"Želimo tu debatu i želimo je sada. Sve u svemu, ova godina, 2025, bila je dobra godina za naše proširenje. Godina u kojoj se mnogo toga pomjerilo naprijed. Ostvaren je značajan napredak na putu ka EU kada je riječ o Crnoj Gori", poručila je.
Kos je istakla da je EU takođe pojačala postepenu integraciju, uključujući kroz Instrument za Ukrajinu i plan rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, te da to već danas čini Evropsku uniju stvarnošću u životu kandidata.
Ona dodaje da se mora održati korak sa "geopolitičkom hitnošću našeg vremena", te da vidi tri pravca njihovog rada. "Prvo, svaki napredak koji ostvarimo sa našim budućim članicama mora biti vjerodostojan. Kandidati moraju u potpunosti da se usklade sa ključnim dijelom pravne tekovine i da ga efikasno primjenjuju. Ne može biti prečica i neće ih biti", objašnjava.
"Često me pitaju: da li geopolitički argumenti znače da treba da žmurimo i primimo nove članice po svaku cijenu? Ne, kažem vam, upravo je suprotno", dodaje.
Kos ističe da, kada su demokratske strukture slabe ili je vladavina prava manjkava, to može otvoriti vrata malignom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu.
"Naša unija je izgrađena na povjerenju među svojim članicama. Uspješna proširenja mogu se dogoditi samo kada postoji povjerenje zasnovano na zaslugama i ostvarenjima", objašnjava.
Ona objašnava i da EU mora biti spremna za nove članice.
"Drugo, EU mora da se pripremi za nove članice. Trenutno radimo na preispitivanju spremnosti za pristupanje. Moramo znati kakav će uticaj buduće proširenje imati na ključne politike, naš budžet i naše upravljačke strukture. I moramo obezbijediti snažne odgovore na zabrinutosti naših građana. Što proširenje znači za naš model socijalne zaštite? Kako može da ojača kontrolu naših granica? Kako obezbijediti poštovanje vladavine prava nakon pristupanja? I kako će Unija funkcionisati glatko i efikasno?", ističe Kos.
Kako dodaje, moraju imati otvorenu diskusiju o tome kakve zaštitne mehanizme će unijeti u buduće pristupne sporazume kako bi uvjerili sopstvene građane da je integritet unije zaštićen.
"Moraju postojati garancije koje novi članovi neće ni primjećivati dok god svi poštuju svoje obaveze. Ali to moraju biti i garancije koje mogu snažno djelovati kada nove članice ne poštuju ta ista pravila. Istovremeno, priprema za nove članice znači i pojačavanje naših komunikacionih napora kako bismo raspravu o prednostima i izazovima proširenja prenijeli u nacionalne debate", kazala je.
Ona dodaje da dvije trećine Evropljana kažu da trenutno nijesu dovoljno informisani, te da je to problem koji se mora preokrenuti i zajednička odgovornost sa državama članicama.
"Treće, vrijeme je da proširenje proširimo. Zemljama kandidatima je potrebno vrijeme da sprovedu reforme, a našim članicama je ponekad potrebno vrijeme da donesu odluke. Vrijeme koje nam današnji svijet više ne daje, a ako ne djelujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad bezbjednošću i stabilnošću na našem sopstvenom kontinentu", istakla je Kos.
Ona podsjeća da, u periodu kad se njena zemlja, Slovenija, pripremala za članstvo u EU, to se uglavnom posmatralo kroz prizmu prosperiteta, dok je danas to pitanje bezbjednosti.
"Vidimo da kada naši susjedi izaberu evropsku budućnost, oni postaju meta napada. Danas naše države kandidati gledaju ka EU da ih zaštiti od ovih napada. A mi to moramo učiniti tako što ćemo evropsku integraciju učiniti stvarnošću. Danas, ne sjutra", poručila je.
Ona objašnjava da se ovo tiče nekih "ključnih elemenata Evropske unije, od jedinstvenog tržišta do energetike i bezbjednosti".
"U oblasti odbrane, jedna od naših budućih članica — Ukrajina — ta koja nas gura naprijed i čini da integraciju predvodimo na načine nezamislive u prošlosti. Već sada činimo Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan dijelom panevropskih lanaca vrijednosti kako bismo smanjili rizike i privukli investicije", kazala je.
Kako dodaje, do 2027. Ukrajina i Moldavija biće integrisane u energetsko tržište EU, "štiteći naše buduće članice od ruskog energetskog ucjenjivanja".
"Ne treba da zaziremo od razmišljanja o narednim koracima i kako možemo integrisati naše kandidate i u druge strukture. Zaista, proširenje nas je vratilo na put kojim smo krenuli nakon Drugog svjetskog rata. Borba za otvorena društva, demokratiju, poštovanje zakona, a ne moći. Autokratski režimi nijesu vezani istim moralnim i pravnim pravilima na kojima počivaju naše demokratije", istakla je.
Kako dodaje, ti režimi iskorišćavaju našu otvorenost vodeći asimetričnu borbu i troše ogromne sume novca na državnu propagandu i strano miješanje.
"Nigdje to ne vidimo jasnije nego u našim zemljama kandidatima. I zato bacamo bezbjednosnu mrežu demokratije preko našeg kontinenta. Možemo i moramo uzvratiti. U našem nedavno predloženom 'štitu demokratije' prvi put ikada uključili smo i naše države kandidate, isto kao i države članice", kazala je.
Ona objašnjava da se radi o novom obliku postepene integracije, koji je veoma važan.
"Više ne možemo misliti o odbrani naših demokratija kod kuće, u našoj Uniji, a da je ne branimo i u našim državama kandidatima", poručila je.
"Rat u Ukrajini počeo je kada je Kijev počeo da se okreće Evropi kako bi učvrstio svoju slobodu i demokratiju. U Moldaviji smo upravo vidjeli izbore na koje je Rusija bezuspješno potrošila stotine miliona da potkopa proevropske demokratske snage — peti put od 2020. godine. Pokušali su da ih falsifikuju, a Moldavija je pobijedila", istakla je Kos.
Ona dodaje da su strategije hibridnog rata koje su najprije korišćene protiv demokratija u Ukrajini i Moldaviji kasnije viđene i u drugim dijelovima Evrope.
"Nema razloga vjerovati da će se taj trend uskoro zaustaviti. Zato, dame i gospodo, potreba za obnovljenom raspravom o budućnosti proširenja i proširene Unije danas je od izuzetne važnosti. Zato je ovaj prvi forum o proširenju tako pravovremen. Započnimo debatu zajedno danas", poručila je.
Ona se prisutnima zahvalila mnogo na "energiji koju unose u proces".
"Sam forum je jasna manifestacija političke volje i odlučnosti u Evropskoj komisiji i širom svih institucija EU o vrijednosti proširenja. Rekli ste da je svih pet rundi donijelo više bezbjednosti, više prosperiteta i više jedinstva Evropi. Ali rekli ste i da ovo nije jednostavan proces za bilo koju članicu EU. Riječ je o pravilima, riječ je o demokratiji i riječ je takođe o snažnim demokratskim standardima", zaključila je Kos.
( Aljoša Turović )