Milošević: Skaj podatke proglasiti neupotrebljivim i ukloniti iz predmeta, po uzoru na sud u Švajcarskoj

Pred specijalnim vijećem, kojim je predsjedavala sudija Nada Rabrenović u Višem sudu u Podgorici, počelo je suđenje po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv Radoja P. Zvicera iz Kotora i Nikole V. Vušovića zvani Džoni sa Vračara, iz Beograda, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, te članova kriminalne organizacije Marija M. Miloševića iz Podgorice, Radovana L. Mujovića iz Nikšića, Ivana Z. Biletića iz Berana, Aleksandra B. Ćetkovića, stalno nastanjenog u Budvi, Davora S. Kordića sa prebivalištem u Budvi, Damira S. Mandića iz Podgorice i Branka R. Simića iz Užica, koji se nalazi u bjekstvu.

Optužnicom je predstavljeno da su, u drugoj polovini 2020. godine, Radoje Zvicer i Nikola Vušović organizovali kriminalnu organizaciju, koja je planirala da ubije Marka Ljubišu zvanog Kan u januaru 2021. godine.

Okrivljeni Biletić je, tvrdi tužilaštvo, imao zaduženje da optuženi Strahinja Savić i Lazar Ilić, pripadnici kriminalne organizacije, uđu iz Srbije na teritoriju Crne Gore van graničnih prelaza uz izbjegavanje granične kontrole i njihovo smještanje na sigurne lokacije, kako bi ostvarili svoje zadatke na teritoriji Budve, koji su im određeni od organizatora kriminalne organizacije.

Optuženi Mario Milošević detaljno je dao odbranu pred sudom.

„Razumio sam šta mi se stavlja na teret optužnicom. Ne priznajem izvršenje krivičnog djela koje mi se stavlja na teret, niti svoju krivicu. Nijesam kriv, nisam pripadnik bilo kakve organizacije, pa ni kriminalne. Niko me nikada nije pitao bilo kada na tu temu, niti mi bilo šta nudio. Nisam počinio nijedno krivično djelo, što nije navedeno ni u samoj optužnici kada je pročitam. Optužnica govori o udruživanju radi vršenja krivičnog djela ili djela, a ipak se ne vrši nijedno. Postoje elementi koji karakterišu krivično djelo, pa pitam sud koje sam krivično djelo uradio, koju je štetu to nekome proizvelo ili kakvu sam korist ja imao od toga. Molio bih ovaj sud da da elemente krivičnog djela i kaže koja je to konkretno društveno loša posljedica nastala mojim djelovanjem. Ja tvrdim da nema osnovnih elemenata koji čine krivično djelo koje mi je stavljeno na teret u ovoj optužnici. Jedino što imamo u optužnici jeste to da se tužiteljka bavi predviđanjem da bi neko nekad u nekoj budućnosti počinio neko krivično djelo i da se zbog toga udružio, iako nema nekog djela. Svoje neosnovane tvrdnje tužilaštvo bazira na nekim porukama koje navodi kao moje, za koje poruke kaže da sam ja napisao a koje ja prvi put vidim u optužnici. Tvrdnja o međunarodnoj pravnoj pomoći smatram da je krivično djelo ono koje radi ovo tužilaštvo zbog načina kako je sve od starta krenulo. Prema zajedničkom izvještaju 'Europola' i 'Eurodžasta' samo nekoliko evropskih zemalja ima specifične regulative u pogledu tajnog pristupa i dekodiranja šifrovanih elektronskih komunikacija, što su primjeri onlajn nadzor, upadanje u računarski sistem ili upotreba tehničkih sredstava za pristup digitalnim dokazima. Takve mjere tipično uključuju tajnu instalaciju specijalnog softvera na uredjajima bilo fizički pa istraga ima pristup uredjaju ili na daljinu ubacanjem virusa ili "trojanca" koji kopira sav sadržaj sa uredjaja i prosljeduje ga policiji ili tužilaštvu. Ovo se u osnovi odnosi na hakovanje ili hakiranje iako se ovaj termin ne koristi u krivičnom zakoniku, naše tužilaštvo ga je uljepšalo da bi to izgledalo prihvatljivo našim sudovima, iako se po našem ZKP-u radi o krivičnom djelu. Medjutim, uopšte nema opšteg koncenzusa o prihvatanju takvih mjera prvenstveno zbog strahova da bi one predstavljale prekomjernu intervenciju u prava pojedinaca. Stoga je pitanje da li se podaci sa platforme SKY ECC mogu koristiti u zemljama koje nemaju ekvivalentne istrage sposobne da dobiju takve podatke”, naveo je Milošević u odbrani.

Nakon kraće pauze, nastavio je davanje odbrane.

“Potvrdan odgovor bi otvorio vrata brojnim manipulacijama omogućavajući zemlji čiji pravni okvir nema takve istrage da namjerno traži njihovo sprovodjenje u druge zemlje, čime zaobilazi domaća pravila o dokazima. Ovo bi omogućilo zemljama da dobiju materijale dokaza nadzora koji se odnose na njihove gradjane a koji bi inače bili nedostupni prema njihovom domaćem pravnom okviru. Takva praksa bi potencijalno mogla podstaći takozvani 'forum šoping' gdje organi za sprovodjenje istrage namjerno traže istragu u zemlji sa značajno nižim standardima zaštite osnovnih prava znajući da će se rezultati nadzora prihvatiti. Na primjer ako istraga države 'A' ne može dobiti nalog za ulazak u računarski sistem jer takva mjera nije dozvoljena domaćim zakonom, ona bi mogla zatražiti od države 'B' da sprovede takvu mjeru na gradjane države 'A'. Na ovaj način se zaobilaze domaća pravila, a vladavina prava je ugrožena, posebno pravna sigurnost kao jedan od njenih ključnih elemenata. Pravna sigurnost zahtijeva da zakoni moraju biti lako dostupni i predvidivi, što bi trebalo da budu objavljeni unaprijed prije njihove primjene i da njihovi efekti moraju biti predvidivi. Istrage po svojoj prirodi ograničavaju osnovna prava i svako takvo ograničenje mora biti predvidjeno ili propisano zakonom. Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da fraza 'propisano zakonom' znači da mjera mora imati pravnu osnovu u domaćem zakonu i da zakon u pitanju mora biti dovoljno kvalitetan, da bude dostupan osobi na koju se odnosi i bude predvidiv u svojim efektima. Ako istraga nije propisana domaćim zakonom ovaj princip je povrijedjen jer strani zakon nije dovoljno dostupan sa potrebnom preciznošću za domaće gradjane. Vladavina prava zahtijeva da sve javne vlasti moraju djelovati unutar pravnih ograničenja koje podržavaju demokratske vrijednosti i poštuju osnovna prava. Zakon mora jasno definisati opseg diskrecije dodijeljene izvršnoj vlasti i način na koji se ona može izvršavati. Inače zemlje bi mogle dobiti materijale nadzora koji se odnose na nihove gradjane, a koji bi bili nedostižni prema njihovom domaćem pravnom osnovu, čime se poništava pravna sigurnost. Uopšteno obavještajne informacije se ne prikupljaju po istim pravilima dokazivanja kao krivični dokazi jer služe potpuno drugoj svrsi što je ovdje slučaj, dok se dokazi specifično prikupljaju za krivične istrage. Obavještajne informacije se prvenstveno prikupljaju u svrhu nacionalne sigurnosti. Dijeljenje obavještajne informacije ostaje imovina izvorne agencije i ne mogu se dalje otkriti ili koristiti od strane primajuće agencije bez eksplicitne pismene saglasnosti. U nekim studijama stručnjaci tvrde da podatke prikupljene hakovanjem, ovdje mislim na pravne stručnjake, treba tretirati kao obavještajne informacije za usmjeravanje toka istrage i da ne bi trebalo da se predstavljaju na sudu kao dokaz. Slično tome s obzirom na veliki broj osumnjičenih i prikupljanje podataka vjerovatnije je da se SKY ECC operacija može klasifikovati kao krivično obavještajna operacija usmjerena na prikupljanje, obradu i analizu informacija o krivičnim djelima ili kriminalnim aktivnostima. Naveo bih jedan primjer jedan od prvih slučajeva gdje je upotrebljen SKY ECC kao dio dokaznog materijala jeste u predmetu protiv Kašćelana, Radonjića i ostalih gdje je pisalo u rješenju sudije za istragu, tadašnjeg Miroslava Bašovića da se jasno radi o operativnom podatku koji se ne može davati na ustupanje trećoj strani, a jasno je o čemu se radi. U Francuskoj su ovi podaci mislim na SKY ECC kao i "EncroChat" klasifikovani kao državna ili vojna tajna. U svakom slučaju označavanje pribavljanja podataka kao državne tajne i selektivno dijeljenje ovog materijala sa drugim zemljama budi sumnju o pravnoj prirodi SKY ECC podataka. Ako se tretiraju kao dokazi postavlja se pitanje da li takvi podaci mogu biti zakonito prikupljeni kroz masovno presretanje komunikacija izvan Francuske teritorijalne jurisdikcije. Nasuprot tome, ako se tretiraju kao obavještajne informacije problem je da li se one mogu legitimno koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. Nacionalni sudovi su zaduženi da osiguraju poštovanje prava odbrane i dužni su da zanemare informacije i dokaze ako odbrana ne može efikasno da ih komentariše iako takvi dokazi imaju prevladavajući uticaj na utvrdjivanje činjenica. Ovo je iz odluke Evropskog suda pravde. Pod tačkom jedan te odluke se navodi "odbrani mora biti data prilika da efikasno komentariše svaki dio dokaza uključujući i materijale SKY ECC i "EncroChat" . Pod tačkom 2 odluke navodi se "da materijal "EncroChat" i SKY ECC ne smije imati prevladavajući uticaj na utvrđivanje činjenica". U toj odluci Evropskog suda pravde u objašnjenju tačke jedan se jasno navodi šta znači da odbrana efikasno komentariše svaki dio dokaza, pa se kaže "da se podaci u SKY ECC predstavljaju u excel tabelama klasifikovani od strane sudova odnosno tužilaštava kao dokumenti pribavljeni u sklopu medjunarodne pravne pomoći". Iako odbrana formalno može komentarisati te podatke njihova sposobnost da to učine efikasno je ograničena s obzirom da se podaci u tabelama exsel lako mogu mijenjati a metoda prikupljanja ovih podataka ostaje nepoznata. Da bi komentar odbrane bio efikasan, odbrana mora razumjeti kako su dokazi tačno pribavljeni kako bi mogli da ospore njihovu zakonitost i suoče se sa mogućim zloupotrebama od strane organa za sprovodjenje zakona. U koliko imamo jednu konverzaciju na primjer iz nje se izdvoji samo jedan red od dvije riječi na primjer „šalio sam se“ to više nije šala u konverzaciji koja je ostala. Objašnjenje drugog uslova gdje SKY materijal ne može imati prevladavajući uticaj na utvrdjivanje činjenica podrazumijeva da takvi „dokazi“ ne smiju imati preovladavajući uticaj. Pošto se sudije oslanjaju na svoju slobodnu sudijsku uvjerenost i procjenjuju sve dokaze koji su predstavljeni može biti izazovno utvrditi da li je pojedinačni dokaz imao odlučujući uticaj. Uobičajeno je da se dokazi potvrdjuju drugim dokazima i materijalima, a dešifrovanje poruke, čak da je ono i autentično rijetko je jedini osnov za osudjujuće presude. Dodatne metode istraživanja poput naredbi za proizvodnju podataka upućenih provajderima za proizvodnju telekomunikacionih usluga za prikupljanje podataka o korisnicima i lokaciji, oduzimanje kriptovanog telefona, korelacija nadimka okrivljenog i drugih izvora dokaza sa porukama SKY ECC i dobijanje svjedočenja ili čak priznanja takodje se uobičajeno koriste. Višestruki izvori dokaza mogu se medjusobno potvrditi i jačati slučaj što znači da je svaki dio dokaza podržan nekim drugim. Tu medjutim, problem može nastati kada su poruke sa SKY ECC platforme jedini dostupni dokaz. U takvim slučajevima ovaj materijal treba isključiti jer nesumnjivo ima prevladavajući uticaj utvrdjivanja činjenica. S obzirom na to da ne postoje drugi podržavajući dokazi, ovo ne treba vidjeti kao oprost okrivljenima, već kao znak da istražni organi nisu bili temeljni iako su uprkos dragocjenim podacima sa SKY ECC plaforme propustili da prikupe podržavajauće podatke odnosno dokaze. Uprkos tome naši sudovi su bezuslovno prihvatili SKY ECC kao dokaz iako naše vlasti nisu bile obavještene o nadzoru njenih gradjana i takvo presrijetanje ne bi moglo biti ovlašćeno prema našem pravu, šta više hakovanje, infiltracija računarskih virusa je krivično djelo prema našem zakonu. U odsustvu istražne mjere uporedive sa hvatanjem računarskih podataka kroz instalaciju tehničkih uredjaja sudovi su tretirali podatke sa SKY ECC kao pisane dokumente pribavljene kroz medjunarodnu pravnu pomoć, koji i dalje izjednačavaju računarske podatke sa dokumentima uprkos zdravom razumu i presedanima u drugim zemljama koji potvrdjuju da nematerijalizovani računarski podaci po svojoj strukturi i obliku ne mogu biti smatrani tradicionalnim pravnim dokumentima. Zahtjevi advokata odbrane da se utvrdi kako su ovi podaci pribavljeni u Francuskoj bili su odbijani, a sudovi su se oslonili na pretpostavku da su dokazi pribavljeni zakonito pozivajući se na opšti princip medjusobnog povjerenja. U pravni sistem druge države kao generalno je prihvaćeno pravilo medjunarodnog prava, ipak problem je što princip medjunarodnog povjerenja nije opšti princip medjunarodnog prava niti je utvrdjen u bilo kojoj odredbi našeg prava. Umjesto toga ovo je ključni kamen krivične prakse Evropske Unije i važi samo unutar Evropske Unije, dok se sudovi u Holandiji, Belgiji ili Njemačkoj mogu pozivati na medjusobno povjerenje, sudovi kod nas ili drugim zemljama kandidatima još uvijek nemaju pravni osnov za to, sve dok ne postanu pune članice Evropske Unije. Konačno paradoksalno je da sudovi u zemljama kandidatima pozivaju se na medjusobno povjerenje, da bezuslovno prihvate dokaze sa SKY ECC platforme, dok istovremeno tvrde da principi uspostavljeni odlukom Suda pravde Evropske Unije o SKY ECC i "EncroChat"-u važe samo za države članice Evropske Unije. Bilo bi izuzetno nelogično da sud pravde Evropske Unije nameće ove zahtjeve isključivo državama članicama Evropske Unije, a ne zemljama kandidatima, jer bi to inpliciralo da je sistem "EIN" stroži od tradicionalnog sistema medjunarodne pravne pomoći. S obzirom na to da principi navedeni u odluci suda pravde Evropske Unije o "EncroChat"-u i SKY ECC podržavaju vladavinu prava i pravne sigurnosti, pošteno sudjenje i nacionalni suverenitet oni treba da služe kao mjerilo ne samo za zemlje kandidate za Evropsku Uniju, već za sve zemlje posvjećene evropskim vrijednostima i zaštiti suveriniteta, posebno u današnjem vremenu masovnog nadzora. Ja bih još mogao dugo govoriti o ovome to jesteza SKY ECC komunikaciju jer su već povodom toga donešene odluke u Švajcarskoj, Italiji, Holandiji i drugim zemljama., koje jasno govore o nevalidnosti i neupotrebljivosti SKY ECC podataka. Citiraću Vam svakako odluku Višeg suda Kantona Cirih, drugostepenog krivičnog vijeća broj predmeta SB 24 u odluci od 15.08.2025. godine koja kaže pod stavom I odlučeno je "Zahtjev optuženog za ponavljanje postupka prema članu 409 ZKP-a odbija se“. Pod stavom II "SKY ECC podaci dostupni u spisima su neupotrebljivi i uklanjaju se iz spisa predmeta". Pozivam sud da pribavi ovu odluku i da se sud bavi ovom temom detaljno ako smatrate da imamo pravo na pošteno sudjenje. Napominjem da u ovom predmetu ima svjedok koji je detaljno pričao, u predmetu koji je povezan sa ovim predmetom a koji je završen prvostepeno, a možda je sad okrivljeni ali je u početku ispričao sve što zna i znam da je detaljno pričao o svemu pred policijom i sudom, pa mislim da sam ja umiješan u bilo kakvu radnju vjerovatno bih bio pomenut od tog svjedoka koji je ispričao sve detalje, a koji ponavljam mene nigdje ne pominje. Ja molim ovaj sud da poštuje odluke Evropskog suda pravde onako kako su donijete, a ne kako tužilaštvo pokušava da ih preformuliše. Mi smo došli u situaciju da bilo ko sa pozicije moći može da ispiše excel tabelu bez bilo kakvih materijalnih dokaza, slika kuću, ogradu, dvorište, automobil, nekog od porodice, sazna se gdje ste bili na pregledu ili kad ste bili u bioskopu i napravi vam konverzaciju i nema vam spasa i ne treba više nikakav dokaz. Mislim da treba donijeti odluku po uzoru na sud Kantona u Cirihu u Švajcarskoj i ovakve SKY ECC podatke proglasiti neupotrebljivim i ukloniti iz predmeta. Mislim da takodje treba uzeti u obzir odluku Francuskih sudova koji su trenutno „zamrznuli“ postupanje sudova u SKY ECC predmetima i zatražili mišljenje Evropskog suda pravde koje se očekuje u narednim mjesecima. Napomenuo bih da je to ista Francuska na čije bezuslovno povjerenje se poziva naše tužilaštvo. Ja Vam se zahvaljujem na pažljivom slušanju i nadam se da će ovo vijeće poštovati odluke sudova u Luksenburgu i Strazburu a ne paušalna tumačenja tužilaštva, kako njima odgovara”, zaključio je optuženi Milošević.

Mujović: Nijesam koristio Skaj aplikaciju

Okrivljeni Radovan Mujović je izjavio pred sudom da nije član nijedne kriminalne grupe.

„Nijesam koristio SKY aplikaciju. Nalazim se na izdržavanju kazne zatvora već sedam godina. U jednoj optužnici sam organizator kriminalne organizacije, a u većini optužnica koje su podignute protiv mene sam član kriminalne organizacije. A kakav sam ja to član kriminalne grupe kad ja organizujem kriminalnu grupu, a ovo mislim na ovu optužnicu i na druge optužnice i sve to po navodima optužnice radim iz pritvora i budem i u Južnu Ameriku, Afriku, Budvu itd. Ja svo vrijeme boravim u Sužu i jedino dodjem do suda. To je sve što imam da izjavim“, rekao je Mujović.

Optuženi Ivan Biletić je izjavio da ne priznaje izvršenje krivičnog djela koje mu se stavlja na teret optužnicom, niti svoju krivicu.

„Nijesam kriv, hipotetički da su sve te navodne poruke tačne, ja pristajem ako bilo gdje bude navedeno da ja razmišljam a ne da planiram da se izvrši ubistvo bilo koje osobe, ja ću potpisati da me osudite na maksimalnu kaznu propisanu za ovo krivično djelo. Meni se za ovo isto krivično djelo sudi i pred Višim sudom u Beogradu, već dvije godine“, naveo je on.

Mandić: Sudite kako hoćete

Optuženi Damir Mandić izjavio je u odbrani da ne razumije šta mu se stavlja na teret.

“Ne razumijem šta mi se stavlja na teret optužnicom. Nisam pomogao da se ostvari nabavka bilo kakavog telefona, i to je totalna neistina da sam postao član bilo kakve kriminalne organizacije. Vidio sam šta mi se stavlja na teret, ali to nema nikakve veze sa stvarnošću. Ne priznajem izvršenje krivičnog djela koje mi se stavlja na teret, niti svoju krivicu. Ne priznajem izvršenje krivičnog djela koje mi se stavlja na teret, ne znam kako je tužilaštvo došlo do zaključka da mi se stavi na teret ovo krivično djelo za koje sam optužen. Sudite kako hoćete i nemam ništa više da kažem."

Okrivljeni Aleksandar Ćetković je rekao da nije izvršio krivično djelo.

„Ne priznajem krivicu, nijesam koristio telefon sa SKY aplikacijom niti kriptovane mobilne telefone. Mislim da u periodu koji mi se stavlja na teret da sam izvršio krivično djelo, nisam ni bio u Crnoj Gori."

I optuženi Davor Kordić je izjavio da ne priznaje izvršenje krivičnog djela koje mu se stavlja na teret.

„U potpunosti negiram izvršenje krivičnog djela koje mi se stavlja na teret. Negiram da sam imao kriptovani telefon, niti sam ga ikada koristio kao ni SKY aplikaciju. Nemam više ništa da izjavim“, kazao je on.

( Komnen Radević )