Epstinove žrtve slave, moćnici strepe od fajlova

Žrtve Džefrija Epstina pozdravile su skoro jednoglasno glasanje američkog Kongresa za zakon kojim se nalaže objavljivanje istražnih fajlova o slučaju, ocjenjujući da je riječ o prekretnici i velikom uspjehu nakon višegodišnjih pritisaka.

Glasanje je održano nakon višegodišnjih navoda da su moćni pojedinci - uključujući bivše američke predsjednike, milijardere, slavne ličnosti i članove kraljevskih porodica - bili povezani sa Epstinom, osuđenim seksualnim prestupnikom. Mada većina nije osumnjičena za konkretne zločine, mnogi od njih s nelagodom očekuju objavljivanje dosijea.

Administracija predsjednika Donalda Trampa je, prema pisanju Rojtersa, nedjeljama pokušavala da uspori ili spriječi glasanje o zakonu kojim se nalaže objavljivanje istražnih fajlova o Džefriju Epstinu. Nakon višenedjeljnog otpora, Tramp je u nedjelju uveče promijenio pravac i pozvao Predstavnički dom da izglasa zakon. Istovremeno, Bijela kuća je, prema navodima izvora, pokušavala da u Senatu izvrši izmjene koje bi ograničile obim objavljivanja.

Odluka Predstavničkog doma i Senata ulila je novi osjećaj nade među preživjelima, navodeći ih da vjeruju da bi istina konačno mogla postati dostupna javnosti, ali naglašavaju da borba još nije završena.

Hejli Robson, jedna od žrtava, izjavila je za CNN da je odluka Kongresa prekretnica, ali ne i kraj njihovog puta: “Moramo biti brutalno iskrene prema sebi… pred nama je još dug put”, kazala je Robson.

Alisija Arden, koja je još 1997. prijavila Epstina, kazala je za CNN da se osjeća “kao da mi je teret skinut s leđa. Nisam ni sanjala da će dogurati ovako daleko”, rekla je ona, dodajući da se nada da će predsjednik Donald Tramp potpisati zakon.

Uprkos tome što je ministarka pravde Pem Bondi juče kazala da će Ministarstvo u roku od 30 dana objaviti fajlove iz istrage o Epstinu, pojedini demokratski poslanici izrazili su zabrinutost zbog toga da li će dokumenta biti objavljena u potpunosti. Arden je kazala kazala da bi to bio “šamar” žrtvama, a njena advokatica, Glorija Alred je dodala da se Ministarstvo pravde više ne doživljava kao neutralna institucija.

“Ono je postalo produžena ruka predsjednika. Moramo biti oprezni, ali je važno da smo makar došli do ove tačke.”

Dani Benski, koja je upoznala Epstina kao mlada balerina, provela je noć sa porodicom pokojne Virdžinije Džufre, jedne od najpoznatijih žrtava koja je izvršila samoubistvo u aprilu 2025. Njeni memoari, “Ničija djevojka” objavljeni su posthumno prošlog oktobra. “Ubija me što ona nije ovdje da vidi ovo. To je tako pogrešno. Razara me pomisao da ovo radimo bez nje”, kazala je Benski.

Epstin je 2008. priznao krivicu za krivično djelo prostitucije prema zakonima savezne države Floride i služio je 13 mjeseci u zatvoru. Ministarstvo pravde SAD podiglo je 2019. optužnicu protiv njega za trgovinu maloljetnicima radi seksualne eksploatacije. Epstin se izjasnio da nije kriv po tim tačkama prije nego što je preminuo.

Njegovo nekadašnje prijateljstvo sa Trampom opterećuje predsjednikov drugi mandat, posebno nakon što je sam Tramp davao povoda za nagađanja šireći teorije zavjere o Epstinovoj smrti 2019. u zatvoru na Menhetnu.

Tramp je negirao bilo kakvu umiješanost, a istražni materijal do sada nije otkrio nikakve konkretne kompromitujuće detalje, iako su demokrate u Predstavničkom domu prošle sedmice objavile imejl iz 2019. koji je Epstin poslao i u kojem je zagonetno tvrdio da je Tramp “znao za djevojke”.

Uprkos pokušajima Bijele kuće da u Senatu izmijeni zakon i ograniči obim objavljivanja, predsjednik je u nedjelju uveče u iznenađujućem potezu pozvao Predstavnički dom da izglasa mjeru. Nakon što je Senat prihvatio zakon jednoglasnim pristankom, visoki zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da će Tramp potpisati dokument čim stigne.

Agencija Rojters navodi da je epizoda pokazala granice Trampovog uticaja na Republikansku partiju i dodatno narušila njegove odnose sa pojedinim saveznicima u Kongresu. Ujedno, ovo pitanje negativno je uticalo na njegov rejting u javnosti, koji je pao na najniži nivo ove godine. Prema anketi Rojters/Ipsos samo 44 odsto republikanaca smatra da Tramp dobro upravlja situacijom u vezi sa Epstinom.

Još 60 odsto Amerikanaca vjerovalo je da savezna vlada krije informacije o Epstinovoj smrti, a 70 odsto da krije podatke o ljudima umiješanim u njegove seksualne zločine. Većina Trampovih pristalica iz Republikanske partije dijelila je ta uvjerenja.

Incident je, takođe, pogoršao odnose sa jednom od Trampovih najvjernijih republikanskih saveznica u Kongresu, kongresmenkom Mardžori Tejlor Grin iz Džordžije.

Portparolka Bijele kuće, Ebigel Džekson, kazala je da se Tramp zabrinuo da bi fokus na Epstina mogao da skrene pažnju sa njegovih drugih prioriteta.

“Predsjednik Tramp nikada nije bio protiv objavljivanja Epstinovih fajlova, on je uvijek bio protiv toga da republikanci upadnu u zamku demokrata da pričaju o ovome, umjesto da se fokusiraju na istorijsko smanjenje poreza koje je potpisao, na činjenicu da u posljednjih pet mjeseci nijedan ilegalni imigrant nije ušao u našu zemlju, i na mnoge druge uspjehe Trampove administracije u korist američkog naroda”, rekla je Džekson.

Tokom vikenda, savjetnici iz Bijele kuće pripremali su se za period “poruka i upravljanja narativom”, rekao je jedan izvor za Rojters, smatrajući Senat posljednjom šansom da se utiče na to kako će zakon napredovati.

Bijela kuća je tokom vikenda podsticala senatore da eventualno usporavanje prikažu kao odgovorno nadgledanje procesa i distribuirala ciljano pripremljene “ključne poruke” ranjivim republikancima, ohrabrujući ih da predstave glasanje kao čin transparentnosti, ali da brzo vrate fokus na pitanja pristupačnosti i drugih političkih prioriteta.

Do kasnog nedjeljnog popodneva, vodeći savjetnici Bijele kuće i sam predsjednik zaključili su da strategija propada i pokušali su da pređu sa sprečavanja glasanja na upravljanje posljedicama, rekli su izvori.

Objavljivanje fajlova i pritisak za potpunu transparentnost već je imao posljedice i za neke od najuticajnijih ljudi povezanih sa Epstinom. Nakon što je britanski princ Endru Mauntbaten-Vindzor godinama bio pod lupom javnosti zbog bliskosti sa Epstinom i optužbi koje su ga trajno udaljile od javnih dužnosti u britanskoj monarhiji, sada se nova politička i reputaciona šteta prelila i u SAD.

Najnovija “žrtva” tog talasa je Leri Samers, bivši američki ministar finansija i nekadašnji predsjednik Univerziteta Harvard, koji je bio primoran da podnese ostavku u upravnom odboru OpenAI nakon što su objavljeni dokumenti pokazali intenzivnu i dugotrajnu komunikaciju sa Epstinom.

Samers je juče saopštio da se povlači iz svih javnih dužnosti kako bi “ponovo izgradio povjerenje i popravio odnose sa ljudima koji su mu najbliži”.

Harvard je u međuvremenu pokrenuo i internu istragu.

( N.B. )