Kos: Ima uticaja, ali Crna Gora nije "trojanski konj" Rusije

Crna Gora nije budući "trojanski konj" Rusije u Evropskoj uniji (EU), ali će Evropska komisija i države članice uskoro početi internu raspravu o tome kojim mehanizmima će se zaštititi od protivpravnog ponašanja sadašnjih zemalja kandidata za članstvo kad jednom budu primljene u klub - poručila je komesarka za proširenje EU Marta Kos.

“Postoje rizici zato što vidimo vrlo aktivnu rusku propagandu i u vašoj zemlji, ali ne bih rekla da je Crna Gora ‘trojanski konj’”, kazala je ona u utorak na marginama Foruma o proširenju EU u Briselu, odgovarajući na pitanje “Vijesti”.

Kos je u nedavnom intervjuu “Fajnenšel tajmsu” (FT) rekla da ne želi da bude zapamćena kao komesarka koja je u EU “uvela ‘trojanske konje’ koji će potom biti aktivni za pet, 10 ili 15 godina”, aludirajući na neke sadašnje članice EU koje se smatraju bliskim Rusiji Vladimira Putina, uključujući i Mađarsku.

Kos je na Forumu o proširenju EU upozorila da Crna Gora, iako najspremnija kandidatkinja za članstvo, može postati žrtva političkih blokada unutar Unije, te konstatovala da je “nedopustivo” da o njenom ulasku odluči, na primjer, negativan referendum u nekoj državi članici.

Podsjetila je da su “zaštitni mehanizmi” za nove članice uspostavljani i pri ranijim proširenjima.

“To je krovni termin za ono što možemo da uradimo kad primamo nove članice u EU, kako bismo zaštitili i Uniju i ponekad same nove članice. Na primjer, 2004. godine, u velikom proširenju, postojala su ograničenja slobodnog kretanja radnika, a Francuska je imala 20-godišnji prelazni period za isplate u okviru zajedničke poljoprivredne politike”, saopštila je ona na brifingu s novinarima na marginama Foruma.

Rade pregled stanja EU

Kos je kazala da se trenutno finalizuje dokument “Pregled stanja EU uoči proširenja (Pre-Enlargement Review, PER), koji bi trebalo da bude gotov u decembru, s naznakama kakvi će biti zaštitni mehanizmi.

“Jednostavnim riječima, to je svojevrsni stres-test koji ćemo napraviti u EU, kako treba da se pripremimo za sljedeće procese proširenja. Ne govorim samo o Crnoj Gori, već o svim kandidatima”, rekla je ona.

Kos je navela da je u intervjuu FT-u govorila o zabrinutostima koje postoje u državama članicama.

“Ono što je više zabrinulo ili izazvalo veću reakciju u državama članicama nije bio toliko moj intervju, nego jedan prethodni članak u kom se pisalo da će zemlje biti lišene prava veta. To nije došlo od mene. To su dvije potpuno različite stvari. Nikad nisam rekla da neko treba da bude lišen prava veta, i boriću se protiv stvaranja dvije klase članica. Ili si članica, ili nisi - nije moguće da postoje dvije klase članstva”, podvukla je ona.

Komesarka je rekla da će se ključna debata o zaštitnim mehanizmima među državama članicama voditi kad počnu razgovori o ugovoru o pristupanju Crne Gore - koja “stvarno tu ima sreće” - a koji treba da potpiše sa svim državama članicama.

“To je ogroman proces. I još ne znamo u kom pravcu će to da krene. Ali znam, da poljoprivreda u Crnoj Gori neće biti problem”, dodala je ona.

Kos je poručila je da ne želi da u istoriji ostane upisana kao komesarka za proširenje koja je oslabila Uniju, umjesto da je ojača.

“To znači da moramo razmišljati kako da obezbijedimo da nove članice poštuju pravila koja imamo unutar EU kad uđu”, navela je.

Ona je kazala da je riječ i o pitanju veće efikasnosti EU.

“Da li će naš proces donošenja odluka biti, ako treba, efikasniji - u smislu možemo li češće koristiti kvalifikovanu većinu, a ne uvijek jednoglasnost, posebno kad se radi o proširenju. Očekujem da ćemo tu raspravu imati od sljedeće godine”, dodala je Kos.

Trenutno je jednoglasnost svih članica potrebna za odlučivanje u Savjetu EU o pitanjima poreske i spoljne i bezbjednosne politike, budžeta, proširenja, itd. Za ostala pitanja važi princip kvalifikovane većine.

“Ali još jednom - uvijek ću se boriti za to da, kad postanete članica, imate jednaka prava, osim ako se u samom pristupnom ugovoru ne dogovori nešto drugačije”, naglasila je evropska komesarka.

Ona je saopštila da može biti pojedinačnih zahtjeva od država članica za uspostavljanje zaštitnih mehanizama.

“Ako želimo da dobijemo pristupni ugovor za svaku državu članicu, i o tome pregovaraju zemlja kandidatkinja i države članice, onda moramo da vidimo u kom će pravcu ići rasprava. PER je dokument koji radimo za cijelu EU - za Uniju kao cjelinu”, podsjetila je.

Ona je na Forumu kazala da će zaštitni mehanizmi ostati neprimijećeni ako svi zemlje kandidati koje postanu članice budu ispunjavale svoje obaveze.

“Usput, isto je i za države članice, a zaštitni mehanizmi će ‘ujesti’ žestoko ako se desi suprotno”, rekla je Kos.

Ne smije da se desi da neki kažu "Ne"

U obraćanju novinarima na marginama Foruma, Kos je istakla ličnu posvećenost evropskom projektu, naglasivši da proširenje više nije tehničko, već strateško pitanje mira, stabilnosti i opstanka evropskog modela.

“Radim sa svojim timom na projektu ujedinjenja Evrope. Ovo su posebna vremena, i zato mi je čast što mogu biti komesarka za proširenje”, kazala je Kos, dodajući da njen lični i profesionalni identitet kao Slovenke daje dodatnu motivaciju da zemlje Zapadnog Balkana konačno uđu u EU.

Ona je upozorila da postoji realan rizik da tehnički najspremnija država kandidat, Crna Gora, postane žrtva političkih procesa i pravnih procedura u zemljama članicama - u nekima se građani o proširenju EU izjašnjavaju i na referendumu .

“Možemo biti odlični u pregovaračkom procesu, ali bez naših država članica i bez uvažavanja političke dinamike u njima, to nije moguće... Bojim se da dovedemo Crnu Goru do kraja procesa, dobijemo zeleno svjetlo u Evropskom savjetu, a onda građani Francuske kažu ‘ne’. To ne smije da se desi”, poručila je ona.

Septembarsko posebno istraživanje Eurobarometra koji se odnosi na stavove EU prema proširenju, pokazalo je da građani Švedske, Slovenije, Danske i Hrvatske najviše žele da vide Crnu Goru kao sljedeću članicu EU, dok je najmanja podrška tome među članicama bloka zabilježena u Austriji, Francuskoj i Češkoj.

15 od 27 država članica (55 odsto) je potrebno za kvalifikovanu većinu u Savjetu EU, pri čemu one treba da predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva EU. Da bi manjina blokirala neku odluku, to moraju biti najmanje četiri države članice koje imaju zajedno 35 odsto stanovništva Unije

Kos je insistirala na tome da je proširenje “projekat cijelog društva”, a ne birokratska operacija, te da Unija mora bolje uključiti građane, civilno društvo i medije u objašnjavanje koristi od prijema novih članica.

Posebno je naglasila da će EU značajno pojačati podršku civilnom društvu i slobodnim medijima, i u državama članicama i u državama kandidatima, kao dio šireg napora da se Unija zaštiti od hibridnih prijetnji i malignih uticaja trećih aktera.

U Jugoslaviji se vidjelo šta znači ne završiti EU projekat

Komesarka je podsjetila da je ovo prvi put da EU paralelno radi na pripremi kandidata i sopstvene unutrašnje reforme, kako bi mogla da prihvati nove članice bez narušavanja funkcionisanja Unije.

“Nije riječ samo o tome kako dovesti kandidate unutra. Riječ je i o tome kako zaštititi našu Uniju tako da, kad vaše zemlje uđu, time postanemo jači, a ne slabiji”, istakla je Kos.

Promjena raspoloženja u Uniji, rekla je, ogromna je u odnosu na vrijeme predsjednika Žan-Kloda Junkera (1. novembar 2014 - 30. novembar 2019), kad je proširenje bilo faktički zamrznuto, uz obrazloženje da EU prvo “mora biti jača iznutra”. Danas, dodala je, Unija više nema luksuz odlaganja.

“Zbog propuštenih prilika za proširenje danas plaćamo cijenu, a ta cijena je rat u Evropi”, naglasila je.

Kos se u govoru pozvala na Simon Veil, prvu predsjednicu Evropskog parlamenta, koja je 1979. poručila da se ključni izazovi evropskih država - mir, sloboda i prosperitet - mogu rješavati samo na evropskom nivou.

“Kad danas govorimo o integracijama, mi ponovo govorimo o miru”, rekla je Kos, podsjećajući da je rat na prostoru bivše Jugoslavije pokazao šta znači ne završiti evropski projekat na vrijeme.

Naglasila je da Unija više ne može dozvoliti “prazan prostor” na Balkanu. Podsjetila je da je EU već jednom zakasnila - integrisala je samo Sloveniju i Hrvatsku, dok su ostale zemlje ostale vani, što je “imalo teške posljedice”.

“Proširenjem, ujedinjenjem Evrope, rat moramo poslati u istoriju - zauvijek”, poručila je.

Kos je rekla da se “danas vodi hibridni rat unutar samog evropskog prostora, a ne samo pravi na njegovim granicama”. Navela je da je EU upravo zato usvojila paket “Štit demokratije” - skup mehanizama kojima se jača otpornost institucija, civilnog društva i medija, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana.

“Prije desetak godina ne bih vjerovala da ćemo razvijati planove za otpornost medija. Ali danas je govoriti istinu skuplje nego širiti laži, a autokrate to koriste”, upozorila je Kos.

Mir se nikad ne smije uzeti zdravo za gotovo

Kos je svom obraćanju dala snažan lični pečat, evocirajući iskustva svoje porodice iz vremena Drugog svjetskog rata i upozoravajući da se mir nikad ne smije uzeti zdravo za gotovo.

“Moji roditelji rođeni su ‘31. i ‘32. Živjeli smo blizu austrijske granice. Proživjeli su okupaciju - dijela Slovenije od nacista, drugog dijela od italijanskih fašista. Kad god bismo se posvađali u kući, mama bi rekla: ‘Sve je dobro, samo dok nema rata.’ Nismo više mogli slušati to - ‘Mama, rat je završio ‘45, neće ga više biti.’ A onda se dogodilo. ‘Draga mama, oprosti’... I bila je u pravu”, ispričala je Kos.

“Imam najbolji mogući posao jer vjerujem u evropsku ideju i zato što je sada vrijeme da isporučimo rezultate”.

( Mihailo Jovović )