Gardijan: Izrael koristio široko zabranjenu kasetnu municiju u nedavnom ratu u Libanu

Izrael je koristio široko zabranjenu kasetnu municiju u nedavnom trinaestomjesečnom ratu u Libanu, sugerišu fotografije ostataka municije na jugu Libana u koje je imao uvid brotanski list Gardijan.

Snimke, koje je pregledalo šest različitih stručnjaka za naoružanje, izgleda da prikazuju ostatke dvije različite vrste izraelske kasetne municije pronađene na tri različite lokacije južno od rijeke Litani, u pošumljenim dolinama Vadi Zibkina, Vadi Barguza i Vadi Deir Sirjana.

Dokazi predstavljaju prvi nagovještaj da je Izrael koristio kasetnu municiju u gotovo dvije decenije, još od njenog upotrebljavanja u ratu u Libanu 2006. godine. Takođe bi to bio prvi put da je poznato da je Izrael koristio dvije nove vrste kasetne municije koje su pronađene – vođene projektile kalibra 155 mm M999 "Barak Eitan" i 227 mm "Ra'am Eitan".

Kasetna municija su bombe sa specijalnim kontejnerom, koje izbacuju veliki broj manjih submunicija, malih "bombi", preko širokog područja veličine nekoliko fudbalskih terena. Upotreba kasetne municije je široko zabranjena, jer do 40 posto submunicije ne eksplodira pri udaru, što predstavlja opasnost za civile koji kasnije mogu naići na njih i poginuti kada dođe do eksplozije, navodi Gardijan.

Do sada je 124 države pristupilo Konvenciji o kasetnoj municiji, koja zabranjuje njenu upotrebu, proizvodnju i transfer. Izrael nije potpisnik ove konvencije i nije njome obavezan.

"Mi vjerujemo da je upotreba kasetne municije uvijek u sukobu sa obavezom vojske da poštuje međunarodno humanitarno pravo zbog njenog neselektivnog dejstva, kako u trenutku upotrebe tako i kasnije. Zbog širokog područja dejstva, ona ne može da pravi razliku između vojnih i civilnih ciljeva, a ostaci kasetne municije ubijaju i sakate civile decenijama nakon upotrebe", rekla je Tamar Gabelnik, direktorka Koalicije protiv kasetne municije.

Izraelska vojska nije ni potvrdila ni negirala upotrebu kasetne municije, ali je saopštila da "koristi samo zakonito oružje, u skladu sa međunarodnim pravom i uz nastojanje da umanji štetu po civile", navodi Gardijan.

Rat Izraela sa pokretom Hezbolah, koji je počeo u oktobru 2023. i u kojem je poginulo skoro 4.000 ljudi u Libanu i oko 120 ljudi u Izraelu, ostavio je libansku militantnu grupu devastiranom. Veliki dio juga Libana i dalje je u ruševinama, a Izrael i pored prošlogodišnjeg sporazuma o prekidu vatre i dalje gotovo svakodnevno izvodi vazdušne udare u toj zemlji.

Liban posebno ima bolno iskustvo sa kasetnom municijom. Izrael je zasuo Liban sa oko četiri miliona kasetnih bombi u završnim danima rata 2006. godine, pri čemu se procjenjuje da milion njih nije eksplodirao. Prisutnost neeksplodiranih kasetnih bombi i dalje čini život na jugu Libana opasnim, a više od 400 ljudi poginulo je od neeksplodiranih malih bombi od 2006. godine.

Ogroman broj neeksplodiranih kasetnih bombi u Libanu bio je jedan od ključnih razloga za izradu Konvencije o kasetnoj municiji 2008. godine.

Uprkos tome što nije potpisnik konvencije, izraelski zvaničnici osudili su upotrebu kasetne municije od strane Irana na teritoriji Izraela tokom ovogodišnjeg 12-dnevnog rata.

"Teroristički režim nastoji da povrijedi civile i čak je koristio oružje širokog rasipanja kako bi maksimalno povećao razmjere štete", rekao je portparol izraelske vojske, brigadni general Efi Defrin, nakon što je Iran u napadu upotrijebio kasetnu municiju u naseljenim područjima na jugu Izraela.

Snimke ostataka prve kasetne municije, napredne protivpješadijske granate kalibra 155 mm M999 "Barak Eitan", koju proizvodi odbrambena kompanija Elbit sistems od 2019. godine, provjerilo je šest različitih stručnjaka za naoružanje, uključujući Brajana Kastnera, šefa kriznih istraživanja u Amnesti internešnalu, i N.R. Džencena-Džonsa, direktora "Armament Research Services", obavještajne konsultantske firme specijalizovane za analizu oružja i municije.

Elbit sistems nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Svaka M999 artiljerijska granata oslobađa devet submunicija koje eksplodiraju u 1.200 fragmenata od volframa, navodi se u priručniku američke vojske o ovom oružju.

Fotografije ostataka druge vrste municije pet različitih stručnjaka za naoružanje identifikovalo je kao kasetnu bombu, iako većina njih nije mogla da utvrdi tačan model zbog nedostatka javno dostupnih podataka o toj konkretnoj raketi.

Džencen-Džons i jedan drugi analitičar za oružje rekli su da je riječ o vođenoj raketi kalibra 227 mm "Ra'am Eitan", novoj vrsti kasetne municije koju je razvila kompanija Elbit sistems. Ova konkretna granata proizvedena je 2017. godine, što potvrđuje njen serijski (lot) broj.

Izraelski mediji opisali su "Ra'am Eitan" kao vođene rakete koje nose po 64 bombice, koje se "rasipaju u velikom radijusu i ubijaju sve prisutne".

Prema saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) iz februara 2024. godine, izraelske trupe koje djeluju na sjevernoj granici zemlje bile su opremljene sistemom "Ra'am Eitan" u pripremi za sukob s Hezbolahom.

Zakonitost upotrebe kasetne municije za države koje nisu potpisnice konvencije zavisi od okolnosti napada u kojima je korišćena, kao i od namjere vojnog osoblja koje je primjenjuje. Gardijan ne raspolaže informacijama o konkretnim napadima u kojima su ove granate korišćene, jer su ostaci pronađeni naknadno.

Ostaci su pronađeni u teško pristupačnim, šumovitim dolinama na jugu Libana, za koje je Izrael tvrdio da ih je Hezbolah tokom rata koristio kao zaklon od vazdušnog bombardovanja i izviđanja.

Kasetna municija, zbog širokog rasipanja, može biti "korisna" protiv vojnika razvučenih na velikim, šumovitim područjima. Američke snage su na sličan način koristile kasetnu municiju u Vijetnamu, zasipajući guste džungle u kojima su se nalazile jedinice Vijetkonga.

Prema navodima izraelskih medija, obje vrste kasetne municije koje su pronađene razvijene su poslednjih godina tako da iza sebe ostavljaju manje neeksplodiranih ubojitih sredstava, uz tvrdnje da "Ra'am Eitan" ima stopu zatajivanja od eksplodiranja ("dud rate") od svega 0,01 odsto. Izrael je razvio ovu municiju nakon što je upotreba kasetnih bombi u ratu u Libanu 2006. izazvala ogorčenje i u inostranstvu i kod kuće – pokušavajući da nađe način da nastavi da koristi kasetne bombe, a da pritom smanji štetu po civile. piše Gardijan.

Gabelnik i drugi stručnjaci za naoružanje upozoravaju da su stope neeksplodiranih ubojitih sredstava koje navode proizvođači često višestruko veće u stvarnim borbenim uslovima.

Israel Military Industries je, na primjer, tvrdio da kasetna municija M85 korišćena u ratu 2006. ima stopu zatajivanja od 0,06 odsto; kasnije analize sugerisale su da je ona bila oko deset odsto.

Grupe za zaštitu ljudskih prava navode da je nemoguće koristiti kasetnu municiju na način koji bi minimizirao štetu po civile.

"Kasetna municija je međunarodno zabranjena s razlogom. Ona je po svojoj prirodi neselektivna i ne postoji način da se upotrijebi zakonito ili odgovorno, a najveći dio rizika snose civili, jer ovo oružje ostaje smrtonosno decenijama nakon upotrebe", rekao je Kastner.

( Ne.V. )