Na Filipinima bivša gradonačelnica osuđena na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima
Filipinske vlasti tvrde da je Guo kineska državljanka po imenu Guo Huaping, koja je lažirala filipinsko državljanstvo da bi se kandidovala za gradonačelnicu grada Bambana u sjevernoj provinciji Tarlak, gdje je vodila veliki ilegalni kompleks za prevare u blizini gradske vjećnice
Filipinski sud je osudio bivšu gradonačlnicu Bambana na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima, odnosno učešća u osnivanju ilegalnog kompleksa za onlajn igre na sreću gdje su stotine kineskih i drugih stranih državljana bile primorane da sprovode prevare.
Prvostepeni regionalni sud u gradu Pasig u zoni nacionalne prijestonice Manile osudio je Alis Guo na doživotni zatvor, zajedno sa još sedam Filipinaca i Kineza.
Svako od njih mora da plati kaznu od dva miliona pezosa (29.000 eura) i nadoknadi štetu nekoliko žrtava trgovine ljudima, koje su podnijele tužbe.
Filipinske vlasti tvrde da je Guo kineska državljanka po imenu Guo Huaping, koja je lažirala filipinsko državljanstvo da bi se kandidovala za gradonačelnicu grada Bambana u sjevernoj provinciji Tarlak, gdje je vodila veliki ilegalni kompleks za prevare u blizini gradske vjećnice.
"Koristili su parcele i zgrade za smještaj nelegalnih radnika i primoravali ih da rade kao prevaranti", naveo je sud u presudi.
Guo je negirala sve optužbe i tvrdi da je državljanka Filipina.
Ogromni centri za onlajn prevare cvjetali su u jugoistočnoj Aziji poslednjih godina, posebno u pograničnim područjima Kambodže, Laosa i Mjanmara.
Ujedinjene nacije su procijenile da su bande u virtuelno ropstvo zarobile stotine hiljada osoba.
Njih bande prisiljavaju da finansijski eksploatišu ljude širom svijeta putem lažnih ljubavnih oglasa, investicionih ponuda i ilegalnih šema za kockanje.
Prošle godine, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi naredio je zabranu stotina uglavnom kineskih onlajn kockarnica, koje su se raširile za vrijeme prethodnog predsjednika Rodriga Dutertea.
Markos je kockarnice optužio i za zločine, uključujući finansijske prevare, trgovinu ljudima, mučenje, otmice i ubistva.
Na mnoge ljude su od tada izvršene policijske racije, nakon čega su zatvoreni, a desetine hiljada radnika koji su bili žrtve trgovine ljudima spasene su i vraćene u matične zemlje.
Filipinski zvaničnici navode da još uvek funkcioniše više takvih centara za prevare.
( BETA )