CDT: Pokrenuti parlamentarnu kontrolu postupanja državnih organa u slučaju podizanja i nestanka spomenika Đurišiću

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike u Skupštini Crne Gore da pokrenu postupak parlamentarne kontrole postupanja državnih organa u slučaju podizanja i nestanka spomenika Pavlu Đurišiću.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, pozvao je i nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu.

Koprivica je dodao da nadležne institucije treba da odgovore i zašto se u tom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju.

„Pozivamo poslanike i poslanice Skupštine da, bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju“, naveo je Koprivica.

Prema njegovim riječima, u CDT-u smatraju da je to tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju.

„Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju „Vijesti“, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru“, kazao je Koprivica.

To, kako je istakao, dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do takvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija.

„Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode. Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći“, pojasnio je Koprivica.

Kako je dodao, nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze.

„Riječ je o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti“, pojasnio je Koprivica.

Ipak, kako je naveo, prema institucionalnim verzijama, taj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji.

„Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima“, upozorio je Koprivica.

Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.

„Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom“, ocijenio je Koprivica.

Kako je kazao, posebno se u tom slučaju vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam.

„Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka“, kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno.

„Ako ovome dodamo da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, ovi dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano“, upozorio je Koprivica.

On je poručio da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.

„Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice“, kazao je Koprivica.

To, kako je naglasio, više nije pitanje jedne biste.

„Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina“, zaključio je Koprivica.

( MINA )