"Ekonomist": Ukrajina preživjela još jednu krizu sa Trampom
Dogovor u Ženevi spasava odnose sa Amerikom. Mogao bi biti kratkog daha, piše britanski list
Ukrajina je preživjela još jednu krizu sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, piše britanski "Ekonomist", nakon jučerašnjeg sastanka delegacije dvije zemlje u Švajcarskoj.
"Mogao je to biti jedan od najmračnijih trenutaka za Ukrajinu. Njene linije fronta popuštaju; unutrašnjost zemlje ključa zbog korupcionog skandala; a njen američki saveznik izdao je ultimatum da pristane na mirovni sporazum koji ide na ruku Rusiji. Sada se, možda, ipak nazire svitanje", piše u tekstu.
Umjesto napuštanja Ukrajine, navodi "Ekonomist", američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost i državni sekretar Marko Rubio objavio je svojevrsno pomirenje. On se pojavio usred hitnih pregovora sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u Ženevi kako bi najavio neočekivani napredak u nastojanjima administracije Donalda Trampa da okonča skoro četiri godine rata u Ukrajini. „Ovo je bio veoma, veoma značajan, vjerovatno najbolji sastanak i dan koji smo imali u cijelom ovom procesu“, izjavio je Rubio.
Andrij Jermak, glavni savjetnik predsjednika Zelenskog, složio se da „napredujemo ka pravednom i trajnom miru“.
Kako je bilo najavljeno da će se razgovori nastaviti narednih dana — Rubio je rekao da je riječ o „procesu u izgradnji“ — svaki dogovor postignut u Ženevi moraće da odobre i predsjednici Volodimir Zelenski i Donald Tramp, možda na sastanku u Vašingtonu. Ali rok za dogovor do Dana zahvalnosti, kao i prijetnja da će Ukrajina izgubiti pristup američkoj obavještajnoj pomoći i vitalnom naoružanju, sklonjeni su u stranu — barem za sada.
"Sve ovo predstavlja iznenadnu promjenu u odnosu na zloslutni sastanak u Kijevu samo tri dana ranije, kada je Den Driskol, sekretar Kopnene vojske Pentagona, predao Zelenskom plan od 28 tačaka koji je bio toliko jednostran da je ličio na rusku listu želja, pomiješanu sa trampovskim ekonomskim doprinosom. Šaljivdžije su ga provjerile uz pomoć vještačke inteligencije, koja je zaključila da je preveden s ruskog", piše list.
Plan je, dodaju, nastao iz razgovora između Stiva Vitkofa, Trampovog "lakovjernog specijalnog izaslanika" za Rusiju, i Kirila Dmitrijeva, izaslanika Vladimira Putina. Razgovori u Majamiju uključili su i Džareda Kušnera, Trampovog zeta, i Rustema Umerova, šefa ukrajinske nacionalne bezbjednosti.
Verzija koja je procurjela prošle sedmice zahtijevala je predaju utvrđene teritorije u Donbasu, koju Rusija nije uspjela da osvoji; smanjenje ukrajinske vojske na 600.000 vojnika (oko 25 odsto ispod sadašnje brojnosti); i ustavnu promjenu kojom bi se trajno isključilo članstvo Ukrajine u NATO-u.
Zapadne sankcije Rusiji bile bi ukinute, a Moskva bi bila vraćena u klub G8 najmoćnijih ekonomija. Zamrznuta ruska sredstva, predviđena za ratnu odštetu, bila bi djelimično preusmjerena u novi fond za zajedničke američko-ruske projekte. Evropa bi obezbijedila 100 milijardi dolara za obnovu Ukrajine, dok bi Amerika tražila polovinu profita od projekata rekonstrukcije i preuzela udio u ukrajinskoj gasnoj infrastrukturi.
"Američka bezbjednosna garancija, jezički navodno zasnovana na članu 5 NATO-a, ali bez vojne integracije, djeluje slabo. Amerika bi 'primila nadoknadu' za garanciju. Štaviše, plan zabranjuje raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini, čime bi bila onemogućena planirana evropska 'snaga za uvjeravanje'“, dodaje se u tekstu.
Koliko je ta i drugih teških odredbi izbrisano tokom pregovora u Ženevi, još nije poznato, ali je šteta već učinjena, smatra "Ekonomist". Prije svega, plan će zakomplikovati evropske napore da zaplijene zamrznuta ruska sredstva.
"Još ozbiljnije, plan (za koji se smatra da ga je upravo Rusija pustila u javnost) ogolio je konfuziju, rivalstvo i nesposobnost u samoj Trampovoj administraciji. Vitkof, po ko zna koji put, izgleda kao naivac. Džej Di Vens, opet, pojavljuje se kao sila koja nastoji da poremeti odnose Amerike i Ukrajine. U februaru je isprovocirao televizijski sukob između Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući. Sada je gurao očigledno proruski plan. Upravo je Vens pozvao Zelenskog da mu izloži uslove; a Driskol, njegov prijatelj sa koledža, predao je poruku lično", piše list.
Ali kao i tada, i sada je Rubio bio taj koji je pokušavao da stvari vrati na pravi kolosjek postizanjem dogovora sa Ukrajincima. Ipak, Rubio je djelovao krajnje van tokova: u jednom trenutku je sa aviona zvao zabrinute senatore da ih uvjeri da je plan ruski dokument, da bi potom za nekoliko sati povukao sopstveno povlačenje. Na mreži Iks je objavio da su plan, ipak, „napisale SAD“.
Što se Trampa tiče, on je opet pokazao svoju suštinsku pristrasnost: simpatije prema Rusiji i ravnodušnost prema Ukrajini, smatra "Ekonomist". Uoči razgovora u Ženevi, omalovažavajuće je rekao da Zelenski „može nastaviti da se bori svom snagom svog malog srca“ ako ne bude dogovora, i požalio se na društvenim mrežama da „ukrajinsko 'rukovodstvo' nije iskazalo ni zrno zahvalnosti za naše napore."
"Čak i ako Tramp prihvati povoljniji dogovor za Ukrajinu, vrlo je izvjesno da će ga blokirati Rusija; a svaki sporazum prihvatljiv Rusiji gotovo sigurno bi odbacio sve skeptičniji ukrajinski parlament. Sve to može uskoro dovesti do nove krize. Ali za Zelenskog, svaki dan preživljavanja djelovaće kao pobjeda", piše u tekstu.
( B.H. )