Kako se SAD i Evropa razlikuju po pitanju mira u Ukrajini: Koji predlog pominje, a koji ne "nacističku ideologiju"

Pošto se prošle nedjelje iznenada pojavio kontroverzni američki nacrt plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, evropske zemlje su požurile da osmisle kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev i dao manje ustupaka Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u međuvremenu je poslao tim pregovarača u Ženevu na vikend razgovore za koje su Bijela kuća i kabinet Zelenskog naveli da su doveli do "ažuriranog i poboljšanog" okvira koji bi donio pravedan mir.

Oni su naveli da će "nastaviti intenzivan rad na zajedničkim predlozima u narednim danima" i "ostati u bliskom kontaktu s evropskim partnerima kako proces napreduje".

Detalji prilagođenog američkog predloga nisu zasad dostupni. Međutim, od teritorijalnih i finansijskih pitanja do mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u i sveobuhvatne amnestije, početni američki nacrt, kako je procurio u medije, i evropski kontrapredlog, koji su sastavile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, a o kojem je izvijestio Rojters, sadrže ključne razlike. Evo ih.

Teritorijalne tenzije

Analitičari kažu da zauzimanje teritorije nije glavni cilj Moskve u ratu: ruski predsjednik Vladimir Putin je odlučan da potčini Ukrajinu. Međutim, s obzirom na to da Rusija okupira skoro jednu petinu Ukrajine, kontrola nad teritorijom je zapravo jedno od najkritičnijih pitanja i za Kijev i za Kremlj u svakom potencijalnom mirovnom sporazumu.

To je takođe jedna od glavnih razlika između početnog američkog nacrta i evropskog kontrapredloga.

Prema američkom nacrtu, regioni Donjecka, Luganska i Krima bi bili "priznati kao de fakto ruski", a Ukrajina bi morala da povuče svoje snage iz dijela Donjecke oblasti koji još drži, što je ogroman ustupak koji bi u suštini Rusiji dao zemlju koju nije uspjela da osvoji godinama iscrpljujućih borbi.

Istovremeno, u nacrtu se takođe navodi da bi ovaj dio regiona bio "neutralna demilitarizovana tampon zona" koja bi bila "međunarodno priznata" kao da pripada Rusiji, ali da bi ruskim snagama takođe bio zabranjen ulazak. Takav aranžman vjerovatno ne bi zadovoljio nijednu stranu.

Herson i Zaporožje bi bili "zamrznuti duž linije kontakta", a Rusija bi dobila "de fakto priznanje" djelova tih regiona koje drži.

To bi učvrstilo kontrolu Moskve nad "kopnenim koridorom" koji vodi od ruske granice i duž obale Azovskog mora do Krima, poluostrva koje se iz ukrajinskog kopna uvlači u Crno more. Rusija je nezakonito anektirala Krim 2014.

Mnogo kraći dio o teritorijama u evropskom nacrtu ne govori ništa o priznavanju bilo koje teritorije kao ruske ili o ukrajinskom povlačenju iz Donjecka.

"Pregovori o teritorijalnoj razmjeni počeće od linije kontakta", navodi se u nacrtu – što odražava pozive Kijeva i Zapada na prekid vatre prema kojem bi svaka promjena teritorijalne kontrole s bilo koje strane linije fronta bila predmet daljih pregovora.

Rusija je odbacila te pozive otkako je američki predsjednik Donald Tramp proljetos iznio predlog. Putin je takođe jasno stavio do znanja da želi punu rusku kontrolu nad Donjeckom i Luganskom oblašću.

"Ključno pitanje, apsolutno sam siguran, i dalje je vezano za teritoriju", rekao je za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja Radio Slobodna Evropa) Kiril Martinov, glavni urednik ruskog lista u egzilu Novaja gazeta Evropa.

"Uvjeren sam da će ruska strana insistirati na tome da joj se predaju preostale slobodne oblasti Donjecke oblasti. Siguran sam da je taj zahtjev praktično nemoguć i neprihvatljiv za Ukrajinu", dodao je on.

NATO…

Američki nacrt bi zahtjjevao od Ukrajine da "u svoj ustav unese odredbu da se neće pridružiti NATO-u", a od same Alijanse da kodifikuje obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena. Takođe se navodi da se "očekuje… da se NATO uopšte neće dalje širiti", što znači da nikada ne bi primio nijednog novog člana.

Putin je naveo potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u kao jedan od razloga za svoju odluku da pokrene invaziju u februaru 2022. godine i zabrana ulaska Ukrajine je bila među zahtjevima koje je Rusija iznijela u pismima SAD i NATO-u u decembru 2021, dok su se njene snage gomilale na granici pred napad.

NATO je 2008. godine saopštio da će se Ukrajina na kraju pridružiti, a ukrajinski ustav obavezao je zemlju da traži članstvo od 2019. godine.

Međutim, kako su zapadni zvaničnici više puta pokušavali da kažu Rusiji, skorašnje članstvo je malo vjerovatno jer unutar samog saveza ne postoji velika želja za uključivanjem Ukrajine.

Evropski kontrapredlog odražava tu realnost, navodeći da "pridruživanje Ukrajine NATO-u zavisi od konsenzusa članica NATO-a koji ne postoji".

To bi Rusiji uskratilo prava veta po tom pitanju i održalo pravo Kijeva da bira svoje partnere – ali je malo vjerovatno da će zadovoljiti Moskvu, koja želi obavezujuću zabranu članstva za Ukrajinu.

…i njegove snage

U američkom nacrtu se navodi da "NATO prihvata da ne stacionira trupe u Ukrajini", tačka.

Evropski predlog navodi da "NATO prihvata da trajno ne stacionira trupe pod svojom komandom u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme", što je formulacija koja bi mogla da izbjegne isključivanje potencijalnog plana uglavnom evropske Koalicije voljnih da pošalje snage kao podršku ukrajinskim trupama.

Veličina vojske

Nacrti se takođe razlikuju kada je u pitanju još jedno pitanje od ključnog značaja za Ukrajinu: veličina njene vojske. U prethodnim pregovorima, Rusija je nastojala da ograniči ukrajinsku vojsku na broj od samo 85.000 ili čak 50.000 ljudi, što su simbolične snage za koje su Kijev i njegove pristalice naveli da bi ostavile Ukrajinu duboko ranjivom na dalje ruske napade.

Američki nacrt ograničava ukrajinske oružane snage na 600.000 ljudi, dok evropski kontrapredlog taj broj povećava na 800.000 "u mirnodopsko vrijeme", što znači da bi mogao biti veći ako bi Rusija ponovo napala.

U svakom slučaju, rekao je Martinov, "Moskva će sigurno vršiti veliki pritisak u vezi s tim".

Ukrajinska vojska je prije rata imala oko 250.000 pripadnika, a sada ih, prema različitim procjenama, ima 800.000-900.000.

Bezbjednosne garancije

Ukrajina je bila nepokolebljiva da ne može da pristane na mir bez snažnih zapadnih bezbjednosnih garancija, posebno ako članstvo u NATO-u nije na dnevnom redu.

Nacrt američkog okvira kaže da će Ukrajina "dobiti pouzdane bezbjednosne garancije" i pominje "američku garanciju", ali ne daje puno detalja. Evropski kontrapredlog zamjenjuje "pouzdane" sa "čvrste" i poziva na američku garanciju koja "odražava Član 5", prema kojem se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve.

Pored toga, evropski nacrt nastoji da osigura da Ukrajina i Evropa ne budu po strani kada je riječ o pitanjima bezbjednosti i poštovanja mirovnog sporazuma, ako do njega dođe.

Mada američki nacrt navodi da će se "osnovati zajednička američko-ruska radna grupa za bezbjednosna pitanja kako bi se promovisalo i osiguralo poštovanje svih odredbi ovog sporazuma", evropski predlog poziva na "zajedničku radnu grupu za bezbjednost... uz učešće SAD, Ukrajine, Rusije i Evropljana".

Trag novca

Nacrti se takođe razlikuju po spornom pitanju milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Američki okvir kaže da će "100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine biti uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu", pri čemu će SAD dobiti 50 odsto "profita od tog poduhvata", a Evropa će dodati 100 milijardi dolara "kako bi povećala iznos investicija dostupnih za obnovu Ukrajine".

Evropski predlog je manje detaljan i manje fokusiran na SAD, navodeći da će "Ukrajina biti u potpunosti rekonstruisana i finansijski nadoknađena, uključujući i kroz rusku suverenu imovinu koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini".

Vrijeme održavanja izbora

Američki nacrt navodi da će Ukrajina održati izbore "za 100 dana", dok evropski plan navodi da će se oni održati "što je prije moguće poslije potpisivanja mirovnog sporazuma".

Druga verzija daje Kijevu više prostora po tom osjetljivom pitanju. Putin očigledno želi da Zelenski ode s vlasti i više puta je tvrdio da Zelenski nema legitimitet jer predsjednički izbori nisu održani 2024. godine, kada bi mu istekao petogodišnji mandat u mirno doba.

Ta tvrdnja ignoriše činjenicu da ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod vanrednim stanjem, koje je na snazi od početka opšte invazije. Zelenski je izrazio spremnost da Ukrajina sprovede izbore kada se rat završi i vanredno stanje bude ukinuto.

"Nacistička ideologija"

Kritičari početnog američkog okvira kažu da on odražava neke druge narative Rusije, poput lažne tvrdnje da Ukrajinom upravljaju ili dominiraju "nacisti"; jedan od ruskih proklamovanih ciljeva u invaziji je "denacifikacija" Ukrajine.

Kako je izvijestio više medija, u američkom nacrtu se navodi da "sva nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene", dok evropski kontrapredlog ne pominje "nacističku ideologiju".

Oba nacrta pozivaju Ukrajinu da "usvoji pravila EU o vjerskoj toleranciji i zaštiti jezičkih manjina", dok američki nacrt takođe kaže da će se obje zemlje "saglasiti da ukinu sve diskriminatorne mjere i garantuju prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja".

Evropski predlog izostavlja tu formulaciju, koji nagovještava ruske tvrdnje o diskriminaciji za koje Kijev kaže da su preuveličane.

Pitanje patnji žrtava ili amnestija za sve?

Uz teritorijalnu kontrolu, jedna od najvećih razlika između američkog nacrta i evropskog kontrapredloga je pitanje odgovornosti i pravde.

"Sve strane uključene u ovaj sukob dobiće punu amnestiju za svoje postupke tokom rata i slažu se da neće podnositi nikakve zahtjeve niti razmatrati bilo kakve žalbe u budućnosti", navodi se u tački 26 američkog nacrta. U evropskom dokumentu, tačka 26 ne pominje amnestiju, već samo kaže: "Biće predviđena odredba za pitanje patnje žrtava sukoba."

Formulacija je nejasna i ne daje nikakve naznake kako bi se mogla riješiti neizmjerna patnja koju je Rusija nanijela Ukrajincima. Međutim, kako se navodni zločini gomilaju i Ukrajina prikuplja dokaze koji bi mogli biti korišćeni u potencijalnim budućim suđenjima za ratne zločine, to je jaz koji bi moglo biti gotovo nemoguće premostiti.

Međunarodni krivični sud je 2023. izdao nalog za hapšenje Putina, tvrdeći da je odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije i premještanja djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.

( Radio Slobodna Evropa )