Svilanović: Ulazak Crne Gore i Albanije u EU donio bi dobro Srbiji

Ulazak Crne Gore i Albanije u Evropsku uniju (EU) donio bi dobro Srbiji, saopštio je danas bivši ministar spoljnih poslova SRJ, Goran Svilanović.

"Iskreno podržavam ulazak Crne Gore i Albanije u EU u što kraćem roku. Mislim da je to dobro za mene kao građanina Srbije jer će onda dovesti sve nas u situaicju da se okrenemo svojim vladama i da kažemo šta ste pogrešili, ako mogu oni zašto mi ne možemo", izjavio je Svilanović danas u Beogradu na forumu pod nazivom "Da li je Zapadnom Balkanu potreban reset multilateralne saradnje?" posvećenom Erhardu Buseku, nekadašnjem kancelaru Austrije.

Forum je otvorio predsjednik foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Duško Lopandić, koji je izjavio da kada se Srbija demokratizuje nova politika prema susjedima treba da bude zasnovana na idejama solidarnosti i uzajamnog povjerenja.

"U okviru obnove onoga što mi u Evropskom pokretu nazivamo resetovanje spoljne politike Srbije, jednom kada dođe do demokratizacije zemlje i vlasti, te promjene će predstavljati i minimalni preduslov za novu susjedsku politiku koja bi trebalo da bude, kada se radi o inicijativama Beograda, zasnovana na onim vrijednostima i osnovama koje su uspostavljane već sa Paktom za stabilnost. Na idejama uzajamnog povjerenja, solidarnosti, okretanju leđa prošlosti, zajedničkom djelovanju ka integraciji u EU", rekao je Lopandić.

On je dodao da je "kolektivni strah" izvor nepovjerenja, i da treba jačati međusobnu saradnju.

"Kolektivni strah je izvor nepovjerenja i obrnuto nepovjerenje podstiče strah. Stoga želimo da pokrenemo jednu novu inicijativu koju za sada nazivamo novi okvir regionalne saradnje u jugoistočnoj Evropi. U svijetu koji se brzo mijenja narodi Jugoistočne Evrope treba da prevaziđu strah i strepnju i jačaju međusobnu saradnju", izjavio je Lopandić.

Nakon njega, na forumu se obratio ambasador Austrije Kristijan Ebner koji je poručio da trenutno postoji prilika za "brže idenje ka procesu pridruživanja".

"Sada je prilika da se brže ide ka procesu pridruživanja. Ovaj prozor će se ponovo zatvoriti ako svi ne radimo zajedno kako bi iskoristili ovu priliku", rekao je Ebner.

Svilanović je izjavio i da "politički trrenutak određuje rezultate", kao i da Srbija treba da postane dio "jedinstvenog tržišta EU".

"Politički trenutak u kome se nešto događa u mnogome određuje rezultate. Jedna posljedica zajedničkog tržišta je da najveća ekonomija Njemačka ili Francuska zaista ili na izvjestan način ima idealan položaj, koji donosi njena veličina, a ne dokumenti. To se odnosi i na srpsku ekonomiju u odnosu na ekonomiju okruženja. Ja jako zagovaram da ovo zajedničko tržište na kojem Savjet za regionalnu saradnju radi postane dio jedinstvenog tržišta EU, i ja znam da je tu najveći teret, zato što to podrazumijeva da to tržište funkcioniše u skladu sa vladavinom prava", rekao je Svilanović.

Predsjednica istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji Jelena Minić ocijenila je da regionalne organizacije, "uprkos novom sistemu velikih sila", i dalje postoje, kao i da to uliva nadu u multilateralizam.

"Organizacije kao što je ASEAN, koja je počela iz bezbjednosnih razloga pa se onda okrenula ekonomiji kao dominantnom faktoru, pa onda i afričke organizacije regionalne, to su organizacije koje imaju dugoročnu perspektivu. One se neće raspasti zato što se svađaju Amerikanci, Rusi i Kinezi. To je nešto što uliva nadu u multilateralizam i za to ćemo morati svi zajedno da se borimo", ocijenila je Minić.

"Vjerujem da će i Savjet za regionalnu saradnju u jednom doglednom periodu, a možda i mnogo duže opstati jer je postao svojevrsni 'hab' koji je onda pokrivao i povezivao veliki broj regionalnih organizacija po određenim tematskim skupovima, od politike bezbjednosti, ekonomije, infrastrukture, tu je bilo i dobro upravljanje, mi smo imali sve vrste organizacija po tim osnovnim grupama", rekla je ona.

Dragan Đukanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu ocijenio je da trenutno diplomatska inicijativa Berlinski proces određuje dinamiku regionalne saradnje.

"Ono što je dosta bitno jeste ta racionalizacija regionalne saradnje, i da je nekako Savjet za regionalnu saradnju (RCC) 2014. godine uspostavljanjem Berlinskog procesa ponovo dobio na značaju, i da je nekako tako reaktiviran ne samo RCC nego i proces saradnje u Jugosistočnoj Evropi kao ključni poilitički format saradnje u našem regionu. Čini mi se zapravo da je u ovom trenutku Berlinski proces taj koji diktira dinamiku regionalne saradnje", rekao je Đukanović.

( Beta, Ne.V. )