Sporna pitanja da riješe Tramp i Zelenski

Sjedinjene Države i Ukrajina izradile su novi mirovni sporazum od 19 tačaka, ali su najosjetljivije političke elemente ostavili da o njima odluče predsjednici, objavio je juče “Fajnenšl tajms” pozivajući se na izjavu zamjenika ukrajinskog ministra spoljnih poslova Sergeja Kislica.

Ukrajina je, prema upućenim izvorima, značajno izmijenila prvobitni američki “mirovni plan”, uklonivši neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije, dok su evropski lideri juče upozorili da se sporazum ne može postići brzo.

Vašington je prethodno vršio pritisak na Kijev da prihvati prijedlog od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici, a koji je prelazio preko nekoliko dugogodišnjih ukrajinskih “crvenih linija”.

Kislica, koji je bio u prostoriji kao dio ukrajinske delegacije tokom pregovora u nedjelju u Ženevi, rekao je za FT da su uloženi intenzivni”, ali “produktivni” napori, koji su rezultirali temeljno revidiranim nacrtom dokumenta zbog kojeg su se obje strane osjećale “pozitivno”.

Predsjednik SAD Donald Tramp takođe je nagovijestio novi napredak.

“Da li je zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali možda se ipak dešava nešto dobro”, napisao je Tramp na mreži Truth Social.

Poslije sati mukotrpnih razgovora, koji su se zamalo raspali i prije nego što su počeli, američki i ukrajinski timovi postigli su dogovore o više pitanja, ali su “u zagrade stavili” najspornije tačke - uključujući teritorijalna pitanja i odnose između NATO-a, Rusije i SAD - kako bi o njima odlučili Tramp i Volodimir Zelenski.

Ukrajinci su rekli da “nisu imali mandat” da donose odluke o teritoriji - naročito o ustupanju zemlje, kako je sugerisao prvobitni nacrt plana - što bi, prema ustavu njihove države, zahtijevalo nacionalni referendum.

Novi nacrt, rekao je Kislica, nema mnogo sličnosti s ranije procurjelom verzijom mirovnog prijedloga koja je izazvala buru u Kijevu. “Veoma malo toga je ostalo iz originalne verzije”, rekao je.

“Razvili smo solidan okvir usaglašenosti i nekoliko stvari oko kojih možemo postići kompromis”, kazao je. “Ostalo će zahtijevati odluke na nivou lidera.”

Zelenski bi se, kako prenosi britanski “Gardijan”, mogao sresti s Donaldom Trampom u Bijeloj kući kasnije ove sedmice, dok. Ukrajina insistira da Evropa bude uključena u pregovore. Međutim, pojedini saradnici ukrajinskog predsjednika savjetovali su mu da ostane u Kijevu, kako ne bi rizikovao novi sukob s Trampom koji bi mogao da ugrozi napredak postignut tokom vikenda, piše FT.

Razgovorima u nedjelju su na ukrajinskoj strani predsjedavali šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak, i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, Rustem Umerov, dok su Kislica, kao i grupa vojnih oficira i obavještajnih zvaničnika, bili podrška.

U američkoj delegaciji bili su državni sekretar Marko Rubio, sekretar Kopnene vojske Dan Driskol, Trampov specijalni izaslanik za Rusiju Stiv Vitkof, kao i predsjednikov zet Džered Kušner, čije je prisustvo u početku iznenadilo ukrajinske zvaničnike.

Kislica je rekao da su Amerikanci bili pažljivi, željni da čuju ukrajinske stavove i otvoreni za prijedloge. “Gotovo sve što smo predložili uvaženo je”, rekao je.

Iako su razgovori završeni u pozitivnom tonu, bilo je upitno da li će uopšte početi, kazao je Kislica, koji je opisao atmosferu u Ženevi u nedjelju ujutro kao “veoma napetu”.

Amerikanci su stigli frustrirani zbog curenja informacija u medije tokom nekoliko dana uoči sastanka i zbog javne debate o porijeklu prvog nacrta prijedloga.

Bilo je potrebno skoro dva sata razgovora između Jermaka i Rubija da se situacija smiri. “Na kraju smo uspjeli da započnemo prave razgovore”, rekao je Kislica. Duga sesija tokom jutra s Amerikancima omogućila je Ukrajincima da iznesu svoje zabrinutosti i zahtjeve. Nakon toga uslijedila je kratka pauza i detaljan pregled predloženog mirovnog plana, rekao je.

Kislica je naveo da je američka strana pokazala spremnost da ukloni prijedlog o uvođenju ograničenja od 600.000 pripadnika ukrajinske vojske. Rekao je da su američki pregovarači pažljivo slušali ukrajinske argumente i pristali da ih uzmu u obzir.

“Složili su se da broj pripadnika ukrajinske vojske iz procjurele verzije (nacrta mirovnog plana) više nije na stolu”, rekao je. “Vojska će nastaviti da razgovara o modalitetima.”

Nakon nedjeljnih razgovora, nije objavljeno nikakvo saopštenje o tome kako će revidirani plan tretirati sporna pitanja, poput toga kako garantovati bezbjednost Ukrajine od budućih ruskih prijetnji ili kako finansirati obnovu zemlje. Zelenski je rekao da su pregovori u toku.

I dalje nije jasno da li će Tramp željeti da Zelenski odobri dokument potpisom. Američki predsjednik je rekao da njegov ukrajinski kolega treba da podrži nacrt plana do Dana zahvalnosti u četvrtak.

Vašington sada mora da odluči kako i kada će predstaviti nacrt mirovnog sporazuma Rusiji. Kremlj je u ponedjeljak saopštio da još nije vidio niti je bio informisan o američko-ukrajinskom nacrtu.

“Sada je na Rusima da pokažu da li su zaista zainteresovani za mir ili će pronaći hiljadu razloga da se ne uključe”, rekao je Kislica.

Pojedini lideri EU sastali su se juče kako bi razgovarali o Ukrajini na marginama samita EU–Afrička unija u Luandi, dok su se drugi uključili putem video-konferencije. Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da je Tramp izrazio spremnost da prihvati mirovni plan razvijen zajedničkim naporima.

“A upravo to su juče u Ženevi postigli predstavnici Ukrajine, SAD i država članica EU”, rekao je Merc u Luandi, opisujući ishod razgovora kao “privremeni rezultat”. “Ali takođe znamo: mir u Ukrajini neće doći preko noći.”

Britanski premijer Kir Starmer rekao je da je potrebno još rada. “Svi su apsolutno fokusirani na ono što treba da postignemo, a to je pravedan i trajan mir.”

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da bilo kakav sporazum ne smije oslabiti Ukrajinu ili Evropu. “Ovo je osjetljivo pitanje jer niko ne želi da obeshrabri Amerikance i predsjednika Trampa da Sjedinjene Države ostanu na našoj strani u ovom procesu”.

( N.B. )