Rute o američkom predlogu za mir u Ukrajini: Očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti
"Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži", rekao je Rute
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je američki mirovni predlog pomogao da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz sjedišta vojnog saveza u Briselu 24. novembra, Rute je ocijenio da su razgovori o predlogu – koji je iznenadio Kijev i njegove evropske saveznike – tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
"Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti", rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle nedjelje je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahteve Kremlja – uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska – poznatih kao Donbas – i Krima, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Pedesetosmogodišnji bivši holandski premijer rekao je da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Nije bilo javnih izjava o tome kako bi revidirani plan rješavao pitanja poput načina na koji bi bezbjednost Ukrajine bila zaštićena od budućih ruskih prijetnji ili kako bi se finansirala obnova poslijeratne Ukrajine.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o predlogu tačku po tačku.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
"Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži", rekao je Rute.
"Zato je toliko važno da kad god se postigne mirovni sporazum o Ukrajini, da on nikada više neće pokušati. I nikada više neće pokušati kada zna da će posljedice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu poslije dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma", rekao je on.
Članstvo u NATO-u za Ukrajinu?
Rute je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Šef NATO-a, koji je preuzeo dužnost generalnog sekretara u oktobru prošle godine, rekao je da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se posljednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
"Te stvari su mrtve, te dvije institucije, Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu", rekao je Rute, dodajući da je invazija Kremlja na susednu zemlju "protivna svim osnovama naših zapadnih vrijednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne".
Slično tome, on nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.
Rute je, međutim, brzo dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
"Svaka zemlja u okviru NATO-a – dakle u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine – može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko", rekao je on.
"Trenutno imamo nekoliko saveznika koji eksplicitno izjavljuju da smo protiv ulaska Ukrajine u NATO. Naravno, imali smo i formulacije sa samita u Vašingtonu prošle godine, u kojima se navodi da postoji nepovratan put u NATO. Dakle, to je jedna realnost", rekao je generalni sekretar NATO.
O vojnoj saradnji Srbije sa Kinom
Na pitanje o učešću Vojske Srbije sa u vježbama sa kineskom vojskom, Rute je izjavio da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u tim vojnim vježbama, ali i da su u NATO-u "prilično zabrinuti u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno".
"Što se tiče Srbije, oni mogu donijeti odluku da to rade. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i isprepleteno", rekao je Rute.
On je ukazao na to da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktne kontakte sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
"Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što on radi sa Kinom, što je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina", rekao je Rute.
Vojska Srbije održala je prvu vojnu vježbu sa kineskom vojskom u julu, uprkos upozorenjima iz Evropske unije, čijem članstvu teži. Vježba je trajala deset dana i održana je kineskoj provinciji Hebej.
Iako je priključenje Srbije EU strateški cilj zemlje, Srbija pod vođstvom predsjednika Aleksandra Vučića, jača odnose sa Kinom. Dvije zemlje ih nazivaju "čeličnim prijateljstvom" i "strateškim partnerstvom".
Vojna saradnja Srbije i Kine započeta je 2020. kupovinom šest novih bespilotnih letjelica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letjelica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane stizala su i iz Vašingtona.
Srbija se deklariše kao vojno neutralna, a iako, prema izjavama zvaničnika, nema aspiracije ka članstvu u NATO, sa tim vojnim savezom sarađuje od 2006. godine kroz program "Partnerstvo za mir".
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )