Gardijan: Ukrajina značajno izmijenila američki "mirovni plan", uklonila neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije

Ukrajina je značajno izmijenila američki "mirovni plan" za okončanje sukoba, uklonivši neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije, rekli su ljudi upoznati s pregovorima, dok su evropski lideri danas upozorili da se sporazum ne može brzo postići, piše britanski list Gardijan.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski bi se mogao sastati s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom u Bijeloj kući kasnije ove sedmice, naveli su izvori, usred užurbane razmjene poziva između Kijeva i Vašingtona. Ukrajina insistira da Evropa bude uključena u pregovore.

Originalni američko-ruski plan u 28 tačaka sačinili su prošlog mjeseca Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik predsjednika Rusije Vladimira Putina, i Trampov predstavnik Stiv Vitkof. U njemu se od Ukrajine traži da se povuče iz gradova koje kontroliše u istočnom regionu Donbas, da ograniči veličinu svoje vojske i da ne pristupi NATO-u.

Tokom pregovora u nedjelju u Švajcarskoj – koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak – plan je značajno revidiran. Sada sadrži samo 19 tačaka. Kijev i njegovi evropski partneri kažu da postojeća linija fronta mora biti početna osnova za razgovore o teritoriji, navodi Gardijan.

Kažu da ne može biti priznanja teritorija koje je Rusija zauzela vojnom silom i da Kijev treba sam da donosi odluke o tome da li će se pridružiti Evropskoj uniji (EU) i NATO-u – na šta Kremlj želi da stavi veto ili nametne uslove.

Prvi zamjenik ministra spoljnih poslova Ukrajine, Sergij Kislicja, rekao je za Fajnenšl tajms da su takva pitanja "stavljena u zagrade" kako bi o njima kasnije odlučili Tramp i Zelenski.

Rubio je nedjeljne razgovore ocijenio kao "veoma, veoma pozitivne".

Pišući danas na mreži Trut soušal, Tramp, koji je samo nekoliko dana ranije optužio ukrajinsko rukovodstvo da pokazuje "nula zahvalnosti", takođe je zauzeo pomirljiviji ton.

"Da li je zaista moguće da se pravi veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali možda se ipak dešava nešto dobro. NEKA BOG BLAGOSLOVI AMERIKU!", napisao je.

Ukrajinska delegacija je danas, po povratku iz Ženeve u Kijev, informisala Zelenskog o toku pregovora. Najnoviju verziju plana opisali su kao realističniju. Nezavisno od toga, Zelenski je razgovarao i sa potpredsjednikom SAD, Džej Di Vensom, i apelovao na njega da u proces uključi evropske države. Vens je, prema navodima, pristao, piše Gardijan.

Međutim, u najočiglednijem znaku do sada da prvobitni plan od 28 tačaka – koji se široko smatra povoljnim za Moskvu – i dalje ne zadovoljava nekoliko ključnih zahtjeva Kremlja, Putinov glavni savjetnik za spoljnu politiku danas je rekao da će Moskva nastojati da "preradi" pojedine djelove dokumenta.

"Dato nam je nešto nalik nacrtu… koji će zahtijevati dodatnu doradu", rekao je Jurij Ušakov, dodajući da se "mnoge odredbe" plana čine prihvatljivim za Rusiju, ali da će druge "zahtijevati najdetaljnije diskusije i razmatranje između strana".

Naglašavajući tvrdu liniju Kremlja, Ušakov je rekao da će Moskva odbaciti evropski kontrapredlog od vikenda, koji, prema nacrtu u koji je uvid imala agencija Rojters, mijenja smisao i značaj ključnih tačaka u vezi sa članstvom u NATO-u i teritorijom.

"Evropski plan, na prvi pogled… potpuno je nekonstruktivan i ne odgovara nam", rekao je.

Velika Britanija i EU prošle sedmice su bile zatečene kada je prvobitni plan procurio u američke medije. Sekretar vojske, Den Driskol – Vensov prijatelj i kolega sa fakulteta – poslat je u Kijev sa vojnom delegacijom da upozna Zelenskog sa sadržajem dokumenta.

Od tada evropske vlade nastoje da izmijene taj dokument, koji je, čini se, prvobitno napisan na ruskom jeziku. Lideri EU, koji su prisustvovali samitu EU–Afrika u Angoli, pozdravili su određeni napredak, ali su naglasili da predstoji mnogo više posla i insistirali da Evropa mora biti u potpunosti uključena, a Rusija prisutna, ukoliko pregovori treba suštinski da napreduju.

Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, pohvalio je "novi momentum", rekavši poslije razgovora na marginama samita da, iako problemi ostaju, "pravac je pozitivan".

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, takođe je "pročišćeni mirovni okvir" dogovoren u Švajcarskoj nazvala "čvrstom osnovom za dalji napredak", ali je dodala: "Posla još ima."

Fon der Lajen je rekla da su osnovni principi na kojima će EU uvijek insistirati to da "teritorija i suverenitet Ukrajine moraju biti poštovani – samo Ukrajina, kao suverena država, može donositi odluke u vezi sa svojim oružanim snagama".

Njemački kancelar, Fridrih Merc, rekao je da i Evropa i Rusija moraju biti u potpunosti uključene.

"Sljedeći korak mora biti: Rusija mora sjesti za sto", rekao je Merc, dok Evropljani moraju imati mogućnost da daju saglasnost o "pitanjima koja utiču na evropske interese i suverenitet".

Pregovori će biti "dugotrajan proces" i Merc je rekao da ne očekuje proboj ove sedmice.

Poljski premijer, Donald Tusk, rekao je da su razgovori osjetljivi jer "niko ne želi da odbije Amerikance i predsjednika Trampa od toga da Sjedinjene Države budu na našoj strani u ovom procesu".

Tusk je takođe naglasio da svaki mirovni sporazum mora "ojačati, a ne oslabiti, našu bezbjednost" i ne smije "pogodovati agresoru".

Švedski premijer, Ulf Kristerson, rekao je da Rusija "mora biti primorana da sjedne za pregovarački sto" kako bi se pokazalo da "agresija… nikada ne prolazi nekažnjeno".

Britanski premijer, Kir Starmer, rekao je da ima još posla, ali da se napredak vidi.

Grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu – koalicija voljnih – razgovaraće o tom pitanju u video-pozivu u utorak, rekao je on.

Predsjedavajući odbora za spoljne poslove parlamenata 20 evropskih zemalja, uključujući Francusku, Irsku, Poljsku, Španiju i Veliku Britaniju, objavili su rijetko zajedničko saopštenje navodeći da se pravedan i trajan mir ne može postići "popuštanjem agresoru", već mora biti "utemeljen na međunarodnom pravu i u potpunosti poštovati teritorijalni integritet, nezavisnost i suverenitet Ukrajine".

Zelenski je u najranjivijoj poziciji od početka rata, nakon što je korupcionaški skandal doveo do smjene dvojice njegovih ministara, dok Rusija ostvaruje napredak na bojnom polju.

Drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, pogođen je onim što su zvaničnici opisali kao masovni napad dronovima u kojem su u nedjelju poginule četiri osobe. Dok se dim dizao iz ruševina, jedan muškarac je viđen kako čuči i drži ruku preminule osobe.

"Tu je bila porodica, bila su djeca", rekao je za Rojters Ihor Klimenko, komandant tima Crvenog krsta u Harkovu. "Ne mogu vam reći kako, ali djeca su živa, hvala Bogu, muškarac je živ. Žena je, nažalost, poginula."

Preko granice, ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukrajinske dronove koji su bili na putu ka Moskvi, primoravši tri aerodroma koja opslužuju glavni grad da privremeno obustave letove. Prema navodima, ukrajinski napad dronom u nedjelju je prekinuo napajanje električnom energijom za hiljade stanovnika u blizini Moskve – rijedak preokret u odnosu na ruske napade na energetske objekte koji redovno izazivaju nestanke struje za milione Ukrajinaca.

( Ne.V. )