UN: Svaka treća žena u Crnoj Gori doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine
„Za okončanje nasilja potrebni su hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva – institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene – svuda i svakog dana,“ kazala je rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori Karolin Tiso
Svaka treća žena u Crnoj Gori doživjela je neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine, saopštila je kancelarija Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Nasilje nad ženama i djevojčicama, ističu, jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta. U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od strane partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili seksualno nasilje u djetinjstvu, kažu iz UN-a.
Napominju i da posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju – ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Poručuju da razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju.
„Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti“, poručila je rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori Karolin Tiso. „Za okončanje nasilja potrebni su hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva – institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene – svuda i svakog dana,“ kazala je Tiso.
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se "nasilje u svim oblicima – oflajn i onlajn – spriječilo i trajno okončalo".
Neophodno je osigurati, poručuju iz UN-a, da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na zaštitu žrtava.
"Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama – posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje", dodaju u saopštenju.
Poručuju i da je okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama "odgovornost svih nas."
Ujedinjene nacije pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozvali su i institucije sistema da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbjedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
Apelovali su i na tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, dok su muškarce i dječake pozvali da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
"Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja", piše u saopštenju.
( B.H. )