Starenje stanovništva ugrožava rast BDP-a

Države moraju odmah da djeluju kako bi spriječile da usporavanje rasta populacije ugrozi njihove dugoročne ekonomske izglede, saopštila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u juče objavljenom godišnjem izvještaju.

U izvještaju se navodi da starenje stanovništva već počinje da koči ekonomski rast u pojedinim državama te da se u ekonomijama u razvoju u Evropi očekuje da pad udjela radno sposobnog stanovništva smanji godišnji rast BDP-a po glavi stanovnika za prosječno skoro 0,4 procentnih poena godišnje u periodu od 2024. do 2050. godine, prenio je Rojters.

"Već danas demografija potkopava rast životnog standarda, a u budućnosti će dodatno usporavati rast BDP-a", izjavila je za Rojters glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorcik.

Postkomunističke države, dodala je, "stare prije nego što postanu bogate" sa srednjom starošću stanovništva od 37 godina u trenutku kada prosječni BDP po glavi stanovnika iznosi 10.000 dolara. To je tek četvrtina iznosa koji su imale razvijene ekonomije devedesetih, kada je njihova srednja starost dostigla taj nivo.

U izvještaju se ukazuje na niz faktora koji utiču na pad nataliteta - od promjena društvenih normi do smanjenja zarade žena tokom karijere usljed rađanja djece.

Međutim, iako gotovo sve države u okviru EBRD-a imaju makar neke podsticaje za povećanje nataliteta, Javorcik je kazala da te mjere ni u jednoj zemlji nijesu dovele do suštinskog i održivog porasta broja rođenih.

Izvještaj pokazuje da starenje stanovništva, ali i političkih lidera, dodatno otežava stvari, jer oni obično daju prednost zaštiti penzija i ograničavanju migracija

Migracije u obimu koji bi mogao da nadomjesti pad broja rođenih nisu politički prihvatljive u većini zemalja, navodi se u izvještaju, a većina građana je "ambivalentna" prema većem korišćenju vještačke inteligencije radi povećanja produktivnosti.

Najvažnije rješenje, kazala je Javorcik, jeste da ljudi rade duže, što bi zahtijevalo i određenu prekvalifikaciju, kao i, potencijalno, izmjene penzionih sistema.

"Potrebno je da otvoreno razgovaramo s biračima o tome kakva je situacija, jer ljudi uglavnom potcjenjuju značaj demografskih trendova", rekla je.

"Moramo informisati, posebno mlađe birače, jer će upravo oni nositi teret penzionih sistema zasnovanih na principu međugeneracijske solidarnosti."

Rojters navodi da nijedna mjera koja može da nadoknadi pad nataliteta nije politički popularna te da izvještaj pokazuje da starenje stanovništva, ali i političkih lidera, dodatno otežava stvari, jer oni obično daju prednost zaštiti penzija i ograničavanju migracija.

U prosječnoj ekonomiji na globalnom nivou, lider danas ima 60 godina, što je 19 godina više od srednje starosti odraslog stanovništva. Taj jaz se u autokratijama proširio na 26 godina u 2023, sa 19 godina koliko je iznosio 1960.

Najnovije članice EBRD-a, uključujući mlade i rastuće zemlje poput Nigerije, trebalo bi da se fokusiraju na otvaranje radnih mjesta i širenje privatnog sektora, jer vrijeme ističe, poručila je Javorcik.

„Ova demografska dividenda koju sada mogu da iskoriste je prolazna“, naglasila je, ukazujući na pad nataliteta u drugim djelovima Afrike.

„Zato postoji samo kratak period za djelovanje i ove zemlje moraju to da iskoriste“.

( A.Š. )