Politika se opet poigrala s Ustavnim sudom: Poslaničke zavrzlame spriječile kompletiranje sastava

Političke igre spriječile su juče kompletiranje sastava Ustavnog suda, pa su poslanici, umjesto troje sudija koji nedostaju toj instituciji, izabrali samo jednog.

U drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog prije mjesec i po, Skupština je izabrala Jovana Jovanovića za sudiju, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.

U sudu koji štiti ustavnost i zakonitost, do juče je bilo četvoro sudija - od sedam, koliko bi trebalo da ih ima. Izborom Jovanovića, njihov broj povećao se na pet, ali samo nakratko, jer već krajem godine ističe mandat sutkinji Desanki Lopičić, pa će ih ponovo biti četvoro. Ustavni sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da svo četvoro sudija glasa na isti način.

Izborom samo jednog sudije, prema ocjeni sagovornika “Vijesti”, šalje se loša poruka - da je proces biranja “čuvara” Ustava žrtva političkih igara. Samim tim se, dodaju, usporava proces pregovora Crne Gore s Evropskom unijom (EU). Sagovornici poručuju da sumnjaju da će iko snositi odgovornost za neuspješan ishod jučerašnjeg glasanja.

U drugoj rundi odlučivanja, za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je tropetinska podrška - 49 glasova. Prvi pokušaj izbora sudija propao je 14. oktobra, jer niko od predloženih kandidata nije dobio dvotrećinska većina - 54 “ruke” parlamentaraca. Vučinić je za sudiju predložio šef države Jakov Milatović, a Radović i Jovanovića skupštinski Ustavni odbor.

Kako se glasalo

Dojučerašnji sudija Višeg suda u Podgorici Jovan Jovanović, imao je 50 glasova podrške, jedan protiv, dok su tri poslanika bila uzdržana.

Za njega su glasali svi predstavnici vlasti izuzev Bošnjačke stranke (BS) - Pokret Evropa sad (PES), Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Demokrate, Socijalistička narodna partija (SNP), Albanski forum, Albanska alijansa i CIVIS - ali i predstavnici opozicije Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca), Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora), te nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović.

Protiv je bio Admir Adrović (BS), dok su njegove kolege iz partije Kenana Strujić Harbić, Amer Smailović i Edina Dešić bili uzdržani. BS je prethodno najavio da neće podržati nijedog kandidata jer traži da barem jedan sudija Ustavnog suda bude pripadnik bošnjačkog naroda.

Mirjanu Radović podržalo je 47 skupštinara, dvoje je bilo protiv, a troje uzdržano. Za njen izbor glasali su svi poslanici vlasti, mimo BS-a, i Dobričanin. Protiv su bili Adrović i Nikola Zirojević (Socijaldemokrate), a uzdržani Strujić Harbić, Smailović i Dešić.

Za izbor advokatice Mirjane Vučinić glasalo je 45 poslanika, 11 je bilo uzdržano, a nijedan nije bio protiv.

Nju je glasalo 11 od 17 poslanika opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), koja je uoči glasanja najavila podršku toj kandidatkinji. Međutim, u trenutku odlučivanja, u skupštinskoj sali nisu bili prisutni lider DPS-a Danijel Živković, šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić, kao ni poslanici Oskar Huter, Zoja Bojanić Lalović, Abaz Dizdarević i Sonja Popović.

Za Vučinić su “digli ruku” i sva tri poslanika Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta (GP) URA, Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa), Dobričanin, Zenka, Ćinćur i Pejović.

Vučinić je dobila podršku i dijela vladajuće većine - svih poslanika NSD-a Andrije Mandića i DNP-a Milana Kneževića, SNP-a i Albanskog foruma, poslanika Albanske alijanske Ilira Čapunija i CIVIS-a Maje Vučelić, kao i dijela (šest od 20) predstavnika PES-a - Miloša Pižurice, Miodraga Lakovića, Seida Hadžić, Dragane Vučević, Milana Zečevića i Daneta Markovića.

Uzdržani su bili, uz tri poslanika BS-a, PES-ovi Gordan Stojović, Tonći Janović, Vladimir Bakrač, Armen Šehović, Branka Marković, Darko Dragović, Jelenka Andrić i Dražen Petrić.

U glasanju za izbor Vučinić nisu učestvovali predstavnici PES-a Vasilije Čarapić, Uglješa Urošević, Boris Pejović, Jovan Subotić, Jelena Nedović i Nađa Laković, kao ni Demokrate, koje zamjeraju advokatici što je zastupala kompaniju “Bemaks”.

Piljarenje

Izvori “Vijesti” iz dijela skupštinske većine tvrde da je PES, odnosno većina njegovih poslanika, uskratila podršku Vučinić nakon što kandidatkinja Radović nije dobila “prolaz”. Jedan sagovornik tvrdi da je posrijedi navodno bio odgovor na to što poslanice Ćinćur i Pejović, koje važe za bliske šefu države Milatoviću, nisu glasale za Radović, kojoj su, ispostaviće se, falile upravo dvije “ruke” za izbor.

Istovremeno, jasno je da Jovanović ne bi bio izabran da nije bilo glasova Ćinćur i Pejović.

Ćinćur je početkom oktobra rekla “Vijestima” da “osobe koje ne ispunjavaju uslove da budu sudije”, ne može podržati ni za sudije Ustavnog suda, dodajući da neće dići ruku za kandidata koji nema pravosudni ispit - Radović.

Da se uoči izjašnjavanja kalkulisalo i da PES, uprkos nagovještajima da bi mogao glasati i za Vučinić, nije spreman da joj da blanko podršku, svjedoči to što je, iako je predlog šefa države najranije stigao Skupštini, ona o njegovoj kandidatkinji odlučivala na kraju. Izvori iz PES-a prekjuče su kazali redakciji da poslanici te partije “idu ka tome” da glasaju za sva tri kandidata.

Na pitanje zašto je klub PES-a različito glasao, iz te partije su “Vijestima” nezvanično rekli da su “glasali kako su glasali” i da su oni “napravili iskorak”, ali da opozicija nije.

“Da je opozicija napravila iskorak, mi bismo napravili veći”, saopštio je izvor iz partije premijera Milojka Spajića.

Bez obzira na stav PES-a prilikom glasanja o Vučinić, činjenica je da bi ona bila izabrana da je u plenarnoj sali bilo četvoro od šest nedostajućih poslanika DPS-a.

Nikolić: Niti su nas zvali, niti smo im trebali

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, rekao je “Vijestima” da nije postojala dobra namjera vlasti da dođe do izbora sva tri kandidata, poručivši da se takav razvoj događaja mogao izbjeći da je postojala “adekvatna komunikacija”.

“Niti su nas zvali iz vlasti, niti smo im trebali. Uostalom, u većini ih ima sasvim dovoljno da im, kao što i sami kažu, opozicija nije ni potrebna”, kazao je Nikolić.

On je ponovio da je poslanički klub DPS-a najavio podršku Vučinić još uoči prvog kruga glasanja kad su, kao i juče, podržali njen izbor. Podvukao je da nije bilo “nikakve komunikacije, niti dijaloga” vlasti i opozicije na temu izbora sudija Ustavnog suda.

“U tom kontekstu izostao je i dogovor oko termina glasanja, jer je dio poslanika DPS-a najavio odsustvo (službena posjeta Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, koja je dogovorena prije 20 dana), dok je drugi dio naših poslanika odsustvovao sa jučerašnje sjednice iz zdravstvenih razloga”, tvrdi on.

Nikolić je ocijenio da je jučerašnje “kalkulisanje vlasti prilikom glasanja”, kao i “smišljeno obrnuti redosljed u odnosu na izjašnjavanje o kandidatima”, pokazatelj “potpunog odsustva namjere” parlamentarne većine da obaveze iz evropske agende ispunjavaju shodno interesima građana Crne Gore, o čemu, tvrdi on, svjedoči i podijeljeno glasanje poslanika PES-a.

“Što se DPS-a tiče, mi smo takvu odlučnost potrdili i u prvom i u drugom krugu glasanja”, konstatovao je on.

GP URA: Vlast očekuje da ih opozicija “vadi”

Iz GP URA, čija tri od četiri poslanika juče nisu glasala, kazali su nezvanično “Vijestima” da su njihovi predstavnici odsustvovali zbog privatnih razloga.

Izvor lista iz te stranke rekao je da je vladajuća većina “fingirala procese”, te da, iako imaju više poslanika nego što je dovoljno za izbor sudija u drugom krugu, očekuju da ih opozicija “vadi” svaki put, podsjećajući na podršku opozicije tzv. IBAR zakonima, izboru vrhovnog državnog tužioca, izbornoj reformi, drugim imenovanjima u pravosuđu...

Kako je dodao, parlamentarna većina je “nametnula partijske kandidate” za Ustavni sud i bilo je, tvrdi, neozbiljno očekivati da ih opozicija glasa.

“Unutar sebe treba da vide zašto im poslanici glasaju različito za iste kandidate”, saopštio je sagovornik.

Ustavni odbor je oglas za izbor dvoje sudija raspisao 23. decembra prošle godine, i sve kandidate saslušao sredinom marta, ali ih je predložio tek početkom oktobra. Milatović je svoj predlog uputio u maju. U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije, “nasljednika” Desanke Lopičić.

Procedura izbora dvoje sudija, po oglasu Ustavnog odbora, bila je obustavljena nakon saslušanja kandidata, dok ne stigne mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Marić: Neodgovornost i politička korupcija

Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, ocijenio je da izbor samo jednog sudije nije dobra poruka uoči očekivanog zatvaranja poglavlja u pregovorima s EU.

“Opet je izbor sudija Ustavnog suda žrtva političkih igara, a samim tim se usporava proces pregovora i narušavaju se neke dobre tendencije pregovaračkog procesa s EU”, kazao je on “Vijestima”.

Kako je dodao, nevesela je činjenica da je Ustavni sud političarima “moneta za potkusurivanje maltene cijelo vrijeme trajanja pregovora s EU”.

“Sad ovo možemo tumačiti kao kontinuitet demonstriranja parcijalnih interesa političkih subjekata, prvenstveno vlasti, nad javnim interesom”, naveo je Marić.

Sagovornik je konstatovao da je izbor sudija Ustavnog suda uvijek i političko pitanje, ali da je, ako se taj proces pretvori u političku trgovinu, onda to i pitanje političke i društvene neodgovornosti, pa i političke korupcije.

Bajramspahić: Nedostatak umijeća i taktičnosti

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, kazala je da je šteta što nisu izabrane sve nedostajuće sudije Ustavnog suda - i zbog te institucije i zbog evropske agende.

“Popunjavanje ključnih pozicija u oblasti vladavine prava je imperativ i izričit zahtjev EU. Istina je da je izbjegnuta je blokada rada suda, ali je s manjkom sudija ugrožena njegova efikasnost i funkcionalnost”, rekla je ona “Vijestima”.

Kako je dodala, više puta je javno istakla da će se PES-u obiti o glavu arogancija kojom su pokušali svima da “nametnu svoje favorite”, smatrajući da ostali neće imati izbora osim da se povinuju njihovim preferencijama.

“Pokazalo se ono što je bilo lako predvidjeti - da se isključivošću i nametanjem može postići vrlo malo u Crnoj Gori, posebno u ključnim institucijama kojima je potrebno široko povjerenje javnosti i legitimitet”, podvukla je sagovornica.

Prema njenim riječima, jedina konstruktivna lekcija iz ove neuspjele partijske trgovine može biti da PES i druge vladajuće partije nauče kako da vode delikatne procese i da se ne mogu državni poslovi voditi bez umijeća i taktičnosti.

“Nažalost, sumnjam da će iko snositi odgovornost za neuspješan ishod ovog procesa”, zaključila je Bajramspahić.

Milatović: Građani očekivali odgovornost svih poslanika

Predsjednik Milatović napisao je juče na mreži “Iks” da su građani očekivali odgovornost svih poslanika u odnosu na predložene kandidate i njihove biografije.

“Zato svaka propuštena prilika produbljuje ustavnu krizu, ugrožava institucije i evropski put Crne Gore”, poručio je on.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (PES), saopštila je juče da je izborom Jovanovića spriječena blokada Ustavnog suda, ali da ta institucija ostaje u nepotpunom sastavu.

“Iako cijenim da je nakon dužeg vremena neodlučnosti, ovom odlukom potvrđen demokratski kapacitet Skupštine i zrelo političko djelovanje u pravcu naše zajedničke evropske budućnosti, posao nije cjelovito obavljen”, rekla je Gorčević.

Poručila je da je što prije potrebno otvoriti dijalog kako bi se, u skladu sa zakonom i skupštinskim procedurama, stvorili preduslovi za izbor preostalih nedostajućih sudija.

Iz Evropske komisije (EK) su više puta reklida EU očekuje da Crna Gora imenuje troje sudija Ustavnog suda,bez daljih odgađanja, “kroz transparentan i na zaslugama zasnovan proces izbora”.

Kad bi Skupština opet mogla da bira sudije

Nakon što je propao izbor dva od tri kandidata, moraće iznova da se krene u proceduru njihovog predlaganja. S obzirom na to da, do odlučivanja, ne zavisi od Skupštine, Milatović taj proces može da završi u relativno kratkom roku. Međutim, Ustavnom odboru će za to biti potrebno mnogo više vremena.

Odbor prvo mora da raspiše oglas za kandidate, koji se najčešće oročava na mjesec dana. Nakon što istekne taj rok, mora se sačekati još nekoliko dana da bi pristigle prijave poslate poštom. Potom Odbor treba da oformi komisiju koja će ocjenjivati validnost prijava. Pošto ona završi posao, kreće se u proces saslušavanja kandidata.

Sve i da se svi ti koraci promptno završe i da Odbor predloži kandidata, problem je u tome što Skupština 1. januara ide na “odmor”, odnosno - ulazi u vanredno zasjedanje koje traje do kraja februara. Prema Poslovniku parlamenta, predlog za vanrednu sjednicu mogu podnijeti samo predlagači akata, a pošto kandidata za sudiju predlaže Ustavni odbor, on ne može podnijeti zahtjev za sjednicu jer nije, prema Ustavu, ovlašćeni predlagač. Milatović pak može tražiti vanrednu sjednicu jer na to ima pravo po Ustavu.

Međutim, ako bi se, kao u nekim ranijim slučajevima, primijenilo “široko” tumačenje Poslovnika i Ustava, i ako bi se poslanicima dozvolilo zakazivanje vanredne sjednice na kojoj bi se odlučivalo o sudijama, ona bi, imajući u vidu dosadašnju dinamiku rada zakonodavnog doma, mogla da uslijedi najranije sredinom februara. A ako bi se čekalo na redovnu, ona bi najranije mogla da se desi 1. marta. Što znači da će na izbor sudija Ustavnog suda potencijalno morati da se čeka još najmanje blizu tri mjeseca.

( Biljana Matijašević, Balša Rudović, Aljoša Turović )