Konferencija "Žena u Crnoj Gori – Istorijska retrospektiva": Ravnopravnost ne smije biti dekor moderne države
Prorektor UCG Veselin Mićanović kazao je da su žene kroz istoriju i sve epohe bile nositeljke društvenih promjena, a da njihov rad često nije bio vidljiv
Uloga žena u crnogorskom društvu ne smije biti sekundarna, dopunska ili samo tradicionalna, već suštinska, razvojna i civilizacijska, saopšteno je na konferenciji koju je organizovala Skupština u saradnji sa Istorijskim institutom Univerziteta Crne Gore (UCG).
Sa konferencije „Žena u Crnoj Gori – Istorijska retrospektiva“ poručeno je da ravnopravnost ne smije biti dekor moderne države, već da mora biti njena suština i praksa.
Prorektor UCG Veselin Mićanović kazao je da su žene kroz istoriju i sve epohe bile nositeljke društvenih promjena, a da njihov rad često nije bio vidljiv.
„Savemena Crna Gora ima obavezu da tu nepravdu ispravi, sistemski, dosljedno i u skladu sa najboljim međunarodnim standardima“, naglasio je Mićanović.
Kako je kazao, demokratsko društvo ne može biti istinski pravedno sve dok glas žene nije jednako snažan, pristupan i uvažen.
„Kao suprug i roditelj četiri ćerke, duboko vjerujem u ravnopravnost, ne samo kao društvenu vrijednost, već kao ličnu obavezu“, naveo je Mićanović.
On je istakao da su žene u svim svojim ulogama, kao majke, supruge, ćerke, sestre, rukovoditeljke, preduzetnice, naučnice, političarke, temelj svakog zdravog, humanog i demokratskog drištva.
„Njihova uloga ne smije biti sekundarna, dopunska ili samo tradicionalna, ona je suštinska, razvojna i civilizacijska“, naglasio je Mićanović.
Kako je rekao, u svijetu koji se ubrzano mijenja, ostaje jedna konstanta - žene su stub porodice, zajednice i društva.
„I sva tri počivaju na njihovoj snazi, radu i posvećenost. Naša je dužnost da izgradimo Crnu Goru u kojoj žene neće morati da biraju između profesionalnog napretka i porodične uloge“, kazao je Mićanović.
Prema njegovim riječima, ravnopravnost ne smije biti dekor moderne države, već njena suština i praksa.
„Današnja konferencija nije samo skup, ona je osnov platforme za promjenu, ova konferencija je prostor da definišemo nove ciljeve, da otvorimo teme koje su predugo bile u sjenci i iniciramo odluke koje će imati stvarni uticaj na živote građanki i građana Crne Gore“, naveo je Mićanović.
Pitanje položaja žene je, kako je naglasio, pitanje kvaliteta demokratije, stabilnosti zajednice i budućnosti zemlje.
„Hvala majkama koje daruju život, snagu i vrijednosti koje traju generacijama, hvala suprugama koje svojim partnerstvom grade stabilnost doma i društva, hvala ćerkama koje donose nadu, radost i viziju budućnosti, hvala svakoj ženi koja tiho ili glasno gradi ovaj svijet“, istakao je Mićanović.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da svaka žena ima pravo na život bez straha.
Ona je rekla da 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama predstavlja “poziv svima nama da djelujemo, mijenjamo i stvaramo sigurnije društvo“.
„Samo zajedno možemo biti pokretači promjena“, naglasila je Ćinćur.
Doktor Radenko Šćekić iz Istorijskog Institita UCG kazao je da je balkanski prostor sa vjekovnim tradicionalnim i rigidnim patrijahalnim sistemom, u čijoj srži su osobine poptut hrabrosti i liderstva, izgradio poseban vid selektivnog poštovanja žene, ponajprije kao majke, sestre, ćerke.
„Vjekovima su žene trpjele razne vrste nipodaštavanja, segragacije i neskriveno, a na momente i veoma agresivno, progona, kroz razna društvena uređenja i religijsske forme“, naveo je Šćekić.
Kako je rekao, žena je sagledavana kao niže biće.
„Mada i danas uočavamo pojedince, nerijetko i društvene grupe, koji iskazuju primitivizam, negodovanje zbog rođenja ženskog djeteta“, dodao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, položaj i uloga žene u Crnoj Gori pretrpjeli su značajnu evoluciju, od tradicionalno patrijarhalnog okruženja gdje je njena uloga bila dominanantno vezana za domaćinstvo, do savremenosti gdje žene zauzimaju znaćajne pozicije u svim sferama društva.
Šćekić je rekao da se, kada se govori o angažmanu žena u politici, kao nepisana prepreka uzimaju kulturni obrasci i tradicionalno rodne uloge koje iz njih proizilaze.
„U Crnoj Gori, kao i u regionu, još vlada mišljenje da je politika primarno muški posao, dok je ulazak žena u javnu sferu prihvatljiv, ali samo u doziranom, kontrolisanom obimu, kozmetički i uglavnom populistički“, naveo je Šćekić.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Aleksandra Despotović istakla je da su žene temelj i krov na kojima počiva sadašnjost i budućnost.
„Danas više nego ikada neophodno je osnažiti glas žena i stvoriti ambijent u kojem će njihova postignuća biti jednako vidljiva i cijenjena“, rekla je Despotović.
( Mina )