Milatović: Potreban nam je brži rast ekonomije, da za 15 godina stignemo EU, znanje i rad a ne partijske knjižice
Predsjednik je ukazao i da je nastao vrlo veliki strukturni deficit budžeta, kao i da će ukoliko se ne poveća ekonomski rast biti nužno uvođenje novih poreza za punjenje državne kase
Ukoliko crnogorska ekonomija nastavi da raste sa po oko tri odsto, koliko će iznositi ove godine i koliko je predviđeno makroekonomskim projekcijama Vlade za naredne ti godine, a rast ekonomije Evropske unije (EU) ostane na sadašnjih 1,2 odsto, Crna Gora će dostići standard EU za 37 godina. Ukoliko ubrzamo i ukoliko rast bude na nivou od pet-šest odsto taj period dostizanja se smanjuje na 15 godina.
To je kazao predsjednik države Jakov Milatović na predavanju "Crna Gora mora da ubrza" koje je održao danas na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.
On je ukazao da su najznačajnije međunarodne institucije smanjile prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu - Evropska komisija sa 4,2 na 3, Međunarodni monetarni fond (MMF) sa 3,7 na 3,2, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 2,9 na 2,6 odsto, kao i da inflacija ubrzava i da će ove godine biti značajno veća od realnog ekonomskog rasta.
"Tu situaciju treba preokrenuti, da inflacija bude na dva do tri odsto, a ekonomski rast na pet do šest odsto, kako bi ova generacija vas mladih ljudi imala ubrzo standard i uslove života kao vaše kolege u EU, a ne da čekamo 40 godina i neke nove generacije", kazao je Milatović.
On je ukazao i na glavne činioce BDP - da je u posjednje tri godine uvoz povećan za 1,4 milijardu, dok je izvoz u padu, da drugu godinu zaredom imamo pad turističkog prometa, da je broj noćenja u odnosu na prije dvije godine pao za milion, da se neto strane investicije smanjuju a i da se 52 odsto njih odnosi na kupovinu nekretnina koja je najmanje produktivni dio ekonomije sa najmanjim učešćem u stvaranju budućeg rasta.
Predsjednik je naveo da imamo pet problema koji imaju najznačajniji uticaj na ekonomiju i da tu situaciju moramo preokrenuti kako bismo došli do rasta od pet-šest odsto godišnje, a to su izvoz sve manji, pad turizma, loše upravljenje većinom državnih preduzeća, nedostajanje kvalitetnih investicija i nefunkcionalne državne institucije. Ukazao je i da je najveći problem što je partijska knjižica ostala najvažnija diploma.
Predložio je i ideje za rješavanje svakog od ovih problema.
Podsjetio je da Crna Gora i dalje uvozi gotovo sve osnovne kategorije hrane - od mesa i mliječnih proizvoda do ribe, povrća i voća. Kao odgovor, kazao je da bi hitno trebalo sprovesti pet hitnih mjera: povećanje agrarnog budžeta na sto miliona i snažniju podršku domaćoj poljoprivredi, stavljanje na noge Razvojne banke, operativno osposobljavanje Kreditno-garantnog fonda, uvođenje subvencija za zapošljavanje u proizvodnim djelatnostima i stimulisanje investicija u sektore koji stvaraju dodatnu vrijednost.
Za poboljšanje turizma predložio je da se hitno uloži deset miliona u međunarodnu promociju brenda "Visit Montenegro", pokrenuti program turističkih ambasadora, unaprijediti avio-dostupnost, da se osigura prohodnost puteva, smanje čekanja na granici na 30 minuta, uvede obaveza kartičnog poslovanja u turističkim i ugostiteljskim objektima, ali razgovara sa predstavnicima turističke privrede i ubrza rješavanje njihovih roblema.
Kazao je i da državna preduzeća upravljaju najvećim resursima u Crnoj Gori, kao i da će Skupštini predložiti inicijativu - Deklaraciju o dobrom upravljanju. Smatra da upravljanje državnim preduzećima mora biti stručno na osnovu znanja, iskustava i rezultata, odgovorno, domaćinski, transparento i po principu da ne profitira jedan već da svima bude bolje.
Predsjednik je naveo da bez dugoročne strategije investitori ne znaju u kom smjeru ekonomija ide, da nedostaju ozbiljna ulaganja u industriju, energetiku i izvozne biznise, kao i da najveći dio sadašnjih ulaganja ne donosi novu vrijednost.
Za privlačenje novih investicija predlaže brže procedure, manje papirologije a više pravne sigurnosti, da se povećaju subvencije za ulaganja koja stvaraju dodatnu vrijednost, da se razviju industrijske i tehnološke zone, ubrzaju EU integracije.
Ukazao je da prema istraživanju Transparensi, u Crnoj Gori 2024. godine postoji isti indeks percepcije korupcije kao 2017. godine.
"Institucionalna stabilnost je ključna", rekao je Milatović, dodajući da suština evropskih integracija leži u efikasnom funkcionisanju Skupštine, Vlade, pravosuđa, obrazovanja, inovacija, istraživanja i zdravstvenog sistema. Pozvao je i studente da budu aktivni učesnici dijaloga, naglasivši da je "ekonomija debata, a ne monolog".
Za poboljšavanje rada institucija predlaže otvorene izborne liste kako bi se povećala odgovornost poslanika, da se obezbijedi stvarna nezavisnost tužiocima i sudijama, da se reformiše obrazovanje i zdravstvo, da se više ulaže u inovacije i istraživanja.
Milatović je ukazao i da postoji vrlo veliki strukturni deficit budžeta, kao i da će ukoliko se ne poveća ekonomski rast biti nužno uvođenje novih poreza za punjenje budžeta.
Kazao je da se Vlada zadužuje brže nego što je inicijalno planirala, kao i da su evidenta kašnjenja u isplatama građanima i privredi.
"U posljednjih 15 godina jedini suficit budžeta ostvaren je 2023. godine. Sjetićete se da je sadašnji premijer tada u aprilu rekao da će država bankrotirati", kazao je Milatović.
On je ukazao da MMF predviđa rast deficita budžeta sa sadašnjih 3,5 odsto BDP-a na 4,3 u 2030. godini.
Kazao je da je kapitalni budžet direktni uticaj na rast i da on godišnje treba da iznosi najmanje 550 miliona eura, 200 miliona više nego sada, ali da se ulaže u projekte koji donose dodatnu vrijednost.
Predsjednik je poručio da Crnoj Gori treba jasna promjena kursa kako bi mladi mogli da žive evropski standard u svojoj zemlji.
"Ako ekonomski rast ostane na 2–3%, slijediće povećanje poreza i pad životnog standarda. Da bismo živjeli evropski standard ovdje, potrebni su nam rast od 5% i inflacija od 2% - a ne obrnuto", zaključio je Milatović.
Jedan od studenata pitao je da li se prebrzo želi ući u EU 2028. godine sa osim standardom i kvalitetom života, jer će "većina nas mladih otići iz Crne Gore" kada budemo imali za tri godine iste uslove za rad i zapošljavanje u EU.
Milatović je kazao da je to ključno pitanje, i da zbog toga što Crne Gora ni sadašnje mlade generacije nemaju više vremena da čekaju predlaže ubrzanje reformi na osnovu znanja kako bi se što prije izjednačio kvalitet života sa EU.
( Goran Kapor )