Zašto žene duže žive od muškaraca?

Kroz čitavu istoriju i u gotovo svim zemljama traje jedna biološka zagonetka - žene u prosjeku žive duže od muškaraca.

Iako je medicinski napredak u nekim državama smanjio jaz među polovima, nova studija sugeriše da ta razlika neće uskoro nestati, jer su njeni uzroci duboko ukorijenjeni u evolucijsku istoriju, piše američki magazin Njuzvik.

Međunarodni tim naučnika predvođen istraživačima s Instituta “Maks Plank” za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, u Njemačkoj, sproveo je dosad najobuhvatniju analizu polnih razlika u životnom vijeku među sisarima i pticama.

Analizirajući podatke o ukupno 1.176 vrsta, istraživači su utvrdili da kod sisara 72 odsto ženki živi u prosjeku 13 odsto duže od mužjaka, dok kod ptica 68 odsto mužjaka nadživi ženke za oko pet odsto.

Jedno genetsko objašnjenje, poznato kao "hipoteza heterogametskog pola", ukazuje na razlike u polnim hromozomima. Kod sisara ženke imaju dva X hromozoma, dok mužjaci imaju samo jedan X i jedan Y, što ih čini heterogametskim polom.

Pojedina istraživanja sugerišu da dva X hromozoma mogu da štite ženke od štetnih mutacija, pružajući im prednost u preživljavanju. Zanimljivo je da je ovaj sistem kod ptica obrnut, pa su ženke te koje su heterogametski pol.

Glavna autorka studije, Johana Štark, navela je da postoje i izuzeci. "Neke vrste pokazale su suprotan obrazac od očekivanog", rekla je u saopštenju.

"Na primjer, kod mnogih ptica grabljivica, ženke su i krupnije i dugovječnije od mužjaka. Dakle, polni hromozomi mogu biti samo dio priče".

Reproduktivne strategije takođe imaju uticaja. Prema novoj studiji, kod poligamnih sisara u kojima je konkurencija jaka, mužjaci uglavnom umiru ranije od ženki. S druge strane, kod ptica - koje su obično monogamne - taj pritisak konkurencije je manji, pa mužjaci često žive duže.

Ulogu ima i roditeljska briga. U prirodi, pol koji više ulaže u podizanje potomstva - a kod sisara to je najčešće ženka - ima tendenciju da živi duže. Kod dugovječnih vrsta, poput primata, to vjerovatno predstavlja selektivnu prednost: ženke preživljavaju dok potomci ne postanu samostalni ili polno zreli.

Kako bi procijenili uticaj okoline, naučnici su proučili i populacije u zoološkim vrtovima, gdje su životinje zaštićene od predatora i teških uslova, i utvrdili da se razlika u dužini života smanjuje, ali ne nestaje u potpunosti.

( Vijesti online )