Neće da se invazija pravda borbom protiv nacizma: Zašto Crna Gora nije u UN podržala rusku rezoluciju

Prateći politiku EU, Crna Gora nije podržala rusku rezoluciju u UN-u koja osuđuje nacizam, neonacizam, revizionizam i rasizam, jer Moskva od početka sukoba u Ukrajini, a pogotovo poslije invazije na tu zemlju, zloupotrebljavajući tu inicijativu kreira narativ kojim pokušava da opravda agresiju.

To proizilazi iz odgovora Ministarstva vanjskih poslova (MVP) na pitanje “Vijesti”.

Treći komitet Generalne skupštine UN-a usvojio je 14. novembra rezoluciju. Dokument je podržalo 114 zemalja, 52, među kojima i Crna Gora, bile su bile protiv, a 12 uzdržano.

O rezoluciji bi, nakon komiteta, trebalo da odlučuje Generalna skupština UN-a. Dokument još nije dostupan na sajtu te međunarodne organizacije.

Iz MVP-a su rekli redakciji da je borba protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i ostalih praksi koje doprinose podgrijavanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije - rezolucija koju Rusija tradicionalno, u saradnji s Bjelorusijom, Demokratskom Narodnom Republikom Korejom i Laosom, podnosi UN-u.

Inicijativa je, navode iz MVP-u, uvijek izazivala polemiku, privlačila pažnju domaće i međunarodne javnosti, te, dodaju, bila podložna proizvoljnim tumačenjima.

“Dominantno, za EU i za Crnu Goru sporan je prateći narativ korišćen od strane Rusije, a koji dijelom zalazi u ono što je zajedničko nasljeđe i borba protiv fašizma i nacizma, tumačenje istorije, prisvajanje zasluga i/ili jednostranost osuda. Crna Gora nikad nije glasala za usvajanje ove rezolucije. Ranijih godina je bila uzdržana”, podsjećaju iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).

"Uz najveći broj saveznica iz ii svjetskog rata"

Iz MVP-a kažu da od početka sukoba - a naročito nakon agresije na Ukrajinu (koja je počela u februaru 2022. godine) - Rusija, zloupotrebljavajući ovu inicijativu, uvodi narativ kojim pokušava da opravdava invaziju.

“EU mijenja poziciju i, umjesto ranije uzdržanosti prilikom glasanja, počinje da glasa protiv. Kao država koja u potpunosti prati zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i pozicije EU, isto je uradila i Crna Gora”, piše u odgovorima “Vijestima”.

Iz Ibrahimovićevog resora navode da je u pregovorima oko rezolucije, koji se vode u sjedištu UN-a, Unija “uvijek pokazivala konstruktivnost i bila posvećena izgradnji konsenzusa”.

“Međutim, to, nažalost, nije nailazilo na razumijevanje Rusije, koja ima drugačije motive i ciljeve za donošenje ove rezolucije, i koja prilikom definisanja teksta vrši jednostranu selekciju ocjena iz izvještaja UN mehanizama”, tvrde iz MVP-a.

Oni dodaju da je Crna Gora članica NATO-a i “prva naredna članica EU” koja svoje stavove, već duže od decenije, usaglašava s državama “koje baštine evroatlantske i evropske civilizacijske vrijednosti”.

“Principijelno ponašanje naše zemlje izuzetno cijene države članice EU, što se posebno pozdravlja u izvještajima EK (Evropska komisija) i od presudne je važnosti za ostvarenje našeg vanjsko političkog prioriteta - članstva u EU. Antifašizam je neodvojivi dio istorijskog, kulturološkog i državnog bića Crne Gore”, podvlače iz MVP-a.

Oni navode da je, imajući u vidu da se država s pravom ponosi svojom prošlošću i činjenicom da je prvi ustanak protiv fašizma na tlu Evrope izbio u Crnoj Gori 13. jula 1941. godine, “naša dužnost da uvijek i na svakom mjestu dižemo glas protiv fašizma i ideologija mržnje i netolerancije”.

“To podrazumijeva i obavezu da nikad ne podržavamo narativ koji ima za cilj reviziju istorije, niti pokušaje da se zloupotrebom borbe protiv fašizma pravdaju kršenja ljudskih prava, zločini i agresija na suverenu državu. Ispravnost potvrde naših stavova najbolje ilustruje činjenica da smo glasali jednako kao i najveći broj naših saveznica iz Drugog svjetskog rata”, poručuju iz MVP-a.

Jakšić: nije progutana ruska udica

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, podsjetio je da Rusija redovno podnosi ovu rezoluciju i da se isto tako redovno suočava s protivljenjem SAD-a i nekih drugih zapadnih zemalja.

“Ne zato što postoji nespremnost da se osude glorifikacija nacizma, neonacizma i drugih formi koje podstiči savremene forme rasizma, već zato što se radi o propagandnoj aktivnosti”, tvrdi on.

Jakšić je ocijenio da Moskva rezoluciju sad direktno koristi da bi opravdala svoju agresiju na Ukrajinu koja je, kaže, bila motivisana “denacifikacijiom” vlasti u Kijevu.

“Kremlj lukavo stavlja zemlje pred delikatnu dilemu, ali kad se zna šta iza ruske rezolucije stoji, onda je Crna Gora, kao članica NATO-a, pokazala da nije progutala rusku udicu i da ne treba da brine što nije među 114 država koje su glasale ‘za’ i što će neko pokušati da je optuži da nije spremna da osudi nacizam”, poručio je Jakšić za “Vijesti”.

Antifašisti Cetinja: Ponižavanje partizana

Iz Nevladine organizacije Antifašisti Cetinja saopštili su prije nekoliko dana da je Crna Gora, “na veliku sramotu svoje antifašističke tradicije”, glasala protiv rezolucije UN-a koja osuđuje nacizam, neonacizam, revizionizam i rasizam.

“Ovdje nema prostora za ‘geopolitičke kontekste’ ili ‘čitanje između redova’. Postoji samo jedno pitanje, a to je: kako zemlja koja se navodno zaklinje u antifašističku borbu može glasati protiv dokumenta koji jasno osuđuje veličanje Hitlera i fašizma?”, pitali su iz te NVO.

Naveli su da rezolucija eksplicitno osuđuje glorifikaciju nacizma, reviziju istorije, vaskrsavanje ideologija koje su dovele do holokausta, rasizam, ksenofobiju i mržnju, te poziva na zaštitu istine o Drugom svjetskom ratu. Dodaju da je Crna Gora sad, “zbog političke kalkulacije i činjenice da ju je (rezoluciju) predložila Rusija”, odlučila da stane protiv same suštine svog antifašističkog identiteta.

“U tekstu rezolucije UN-a izražava se ozbiljna zabrinutost zbog kampanje protiv spomenika oslobodiocima i borcima protiv nacizma, koja se nastavlja u nekim državama... Rezolucija osuđuje prakse kao što su podizanje spomenika ili preimenovanje ulica po osobama koje su sarađivale s nacistima, te marševe sa bakljama neonacista i radikalnih nacionalista. Dokument posebno navodi kako je neprihvatljivo proglasiti osobe koje su se borile protiv antihitlerovske koalicije za ‘nacionalne heroje’...”, kažu Antifašisti Cetinja.

Oni su poručili da znaju šta znači agresija na Ukrajinu, ali da glasanje protiv osude nacizma nije pitanje stava prema Rusiji, već direktan stav protiv antifašizma.

“Glasanje koje ponižava partizane u ime tuđih globalnih igara pokazuje da trenutna vlast smatra antifašizam potrošnom robom, zamjenjivom za političke poene. Ali, svaka vlast prolazi, a antifašizam ostaje. Za nas on nikada nije i neće biti pitanje političkog marketinga, nego pitanje časti”, zaključili su Antifašisti Cetinja.

Pantelić: Ruski igrokaz

Novinar Željko Pantelić kazao je “Vijestima” da Crna Gora ne samo da nije pogriješila, već je “potpuno ispravno pratila zajedničku odluku evropskih država koje su prozrele namjeru Moskve i nisu željeli da učestvuju u ruskom igrokazu”.

“Vladajuća većina je napravila dovoljno pogrešnih poteza ili je propustila prilike da nešto uradi, i zato bi mogla ili jeste kritikovana, ali napadati je za njenu ispravnu odluku da ne nasijeda na ruske propagandne trikove i da stoji uz svoje saveznike u EU i NATO-u - ulazi u izvitoperenost crnogorske političke scene u kojoj se uporno grade crno-bijele slike”, ocijenio je on.

Pantelić je rekao da je inicijativa Ruske Federacije u UN-u klasičan primjer zloupotrebe pojmova u političke svrhe.

“Za režim u Kremlju nacisti i neonacisti su svi oni koji se bore za demokratiju, pravnu državu, ljudska prava i slobode, zaštitu svih manjina, od etničkih i religijskih do seksualnih”, naveo je on, dodajući da su za Moskvu neonacisti - čelnici EU, NATO-a, lideri vodećih evropskih država koji pomažu Ukrajini da se odbrani od ruske invazije.

Napominje da je za predsjednika Rusije Vladimira Putina i “njegove megafone” ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski - nacista, a vlast u Kijevu - neonacistička.

“Kao u Orvelovim romanima, ruski režim je sve okrenuo naopačke: mir je rat, sloboda je ropstvo, a demokratija je nacizam. Takođe, u samoj Rusiji ideolozi tzv. nacional-bolševizma, koji miješa elemente nacizma, fašizma i komunizma, veoma su slušani u Kremlju”, naglašava sagovornik.

Pantelić je ocijenio da, kad Rusi kažu da se bore protiv neonacizma, ne misle na diktatorske, nacionalističke, totalitarne režime, već na EU, Ukrajinu i generalno na Zapad.

“Podsjetiću da je u Rusiji dugo vremena, sve do pobune Prigožina (Jevgenij), udarna pesnica režima u Moskvi bila paravojna jedinica ‘Vagner’, nazvana po slavnom njemačkom kompozitoru, ali ne zato što su njeni osnivači bili ljubitelji Valkire,Tristana i Izolde ili Tanhojzera, već zato što je Vagner bio omiljeni kompozitor Adolfa Hitlera”, zaključuje Pantelić.

Neonacizam kao izgovor za opravdanje teritorijalne agresije

I predstavništva EU u UN-u su u pisanom dokumentu koji su uputili 15. novembra objasnili zašto se glasalo protiv rezolucije. Oni su citirali riječi profesorice prava na Univerzitetu Kalifornije (UCLA) Tendayi Achiume, rođene u Zambiji, koja je bila specijalna izvjestiteljka UN-a.

“Specijalna izvjestiteljka sa zabrinutošću konstatuje da je Ruska Federacija pokušala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju na Ukrajinu navodnom potrebom eliminisanja neonacizma... Korišćenje neonacizma kao izgovora za opravdanje teritorijalne agresije ozbiljno potkopava stvarne pokušaje borbe protiv neonacizma...”.

Oni su pozvali sve države članice da im se pridruže u glasanju za amandman L.56 koji glasi: “Sa zabrinutošću se konstatuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju teritorijalnu agresiju protiv Ukrajine navodnom osnovom eliminisanja neonacizma, i podvlači da izgovorna upotreba neonacizma za opravdanje teritorijalne agresije ozbiljno potkopava istinske napore u borbi protiv neonacizma”.

U izjavi EU navedeno je i da su kandidatkinje za članstvo, kao što su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Gruzija, usklađene sa ovim stavom.

Ruski ambasador u UN-u Grigorij Lukijancev, rekao je da njegova zemlja ne podržava predloženi amandman, pozivajući druge delegacije da glasaju protiv njega.

“On predstavlja pokušaj politizacije pitanja kojima se bavi nacrt rezolucije, umjesto istinskog napora da se identifikuju rješenja postojećih problema. Štaviše, ovaj predlog nije suštinski amandman u smislu metoda i prakse UN-a, već otvoren proceduralni trik i provokacija”, kazao je on, dodajući da je riječ o tematskoj rezoluciji koja ne sadrži reference ni na jednu zemlju ili grupu država, te da je usmjerena na dijalog i saradnju.

( Željka Vučinić, Balša Rudović )