Položaj žena u svim oblastima unaprijediti kroz stručni dijalog

Položaj žena u Crnoj Gori potrebno je unaprijediti u svim oblastima javnog i privatnog života kroz stručni dijalog i međusobno uvažavanje, poručeno je sa naučne konferencije „Žena u Crnoj Gori – istorijska retrospektiva: u porodici, politici, ratu, profesiji, nauci, položaj u savremenosti“.

Kako je saopšteno iz Skupštine, dvodnevnu konferenciju organizovao je Ženski klub, u saradnji sa Istorijskim institutom Univerziteta Crne Gore.

Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine, Radinka Ćinćur, istakla je da konferencija okuplja sve koji teže očuvanju plemenitih vrijednosti crnogorske tradicije, ali i napretku kroz usvajanje savremenih društvenih standarda.

Ćinćur je podsjetila da je žena kroz istoriju bila stub tradicionalne crnogorske porodice i izrazila uvjerenje da ta uloga danas može biti nadograđena kroz aktivno učešće u izgradnji modernog, obrazovanog i naprednog društva.

Ona je istakla da potiskivanje žene nije prirodna, već društvena kategorija, kao i da vraćanje dostojanstva ženama čiji su doprinosi često ostajali nevidljivi predstavlja čin istorijske pravde.

Ćinćur je naglasila da skup predstavlja doprinos ženskoj emancipaciji u Crnoj Gori, jer otvaranje relevantnih tema omogućava jasniji uvid u to gdje se društvo nalazilo, gdje se nalazi danas i kojim putem želi da ide.

Direktor Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, Radenko Šćekić, istakao je da konferencija u fokus stavlja ženu i njen višestruki doprinos razvoju društva – kao stuba porodice, nauke, umjetnosti, kulture, politike i institucija.

On je podsjetio da je položaj žene na Balkanu kroz vjekove bio oblikovan rigidnim patrijarhalnim nasljeđem, u okviru kojeg se njegovalo selektivno poštovanje žene, ali i stvarali brojni izazovi, neravnopravnost i stereotipi.

Šćekić je ukazao na to da su stavovi o rodnim ulogama društveno naučeni i kao takvi podložni promjenama kroz obrazovanje, kulturu i medijsko djelovanje.

U osvrtu na istorijski razvoj političkih prava žena, on je istakao da su ključni pomaci nastupili u periodima kada je njihov doprinos društvu postao neosporan, posebno tokom Prvog svjetskog rata.

Kako je naglasio, iskustvo žena koje su preuzele najodgovornije uloge u ratnim naporima pokazalo je da im se ne mogu uskraćivati politička i društvena prava pod izgovorom „inferiornosti”.

Govoreći o savremenom crnogorskom društvu, Šćekić je poručio da je uloga žene prošla značajnu evoluciju – od tradicionalnih okvira vezanih za porodicu i domaćinstvo, do sve snažnijeg učešća u javnom i političkom životu.

Šćekić je posebno istakao važnost ženske solidarnosti i uloge Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, koji predstavlja pozitivan primjer zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke razlike.

Poslanica i članica Ženskog kluba Skupštine Aleksandra Despotović konstatovala je da konferencija potvrđuje kolektivnu obavezu da se unaprijedi položaj žena u svim oblastima javnog i privatnog života kroz stručni dijalog i međusobno uvažavanje.

Despotović je podsjetila da današnji skup predstavlja priliku da se oda priznanje generacijama žena koje su svojim znanjem, radom i predanošću oblikovale zajednice u kojima živimo.

"Cilj konferencije nije samo njegovanje sjećanja, već i stvaranje nove vizije društva“, rekla je Despotović, dodajući da su žene istovremeno temelj i krov na kojima počiva sadašnjost i budućnost Crne Gore.

Ona je ukazala na važnost otvaranja prostora za nove ideje, partnerstva i inicijative koje doprinose napretku i prosperitetu društva.

"Danas je više nego ikada nužno osnažiti glas žena i obezbijediti ambijent u kojem će njihov doprinos biti vidljiv i jednako cijenjen“, rekla je Despotović.

Ona je kazala da vjeruje da će diskusije na konferenciji ohrabriti sve učesnike da nastave graditi budućnost u kojoj je jednakost svakodnevna stvarnost, a ne samo ideal.

Prorektor Univerziteta Crne Gore, Veselin Mićanović, poručio je da je cilj skupa afirmacija vrijednosti i doprinosa žena koje su kroz istoriju bile nositeljke društvenih promjena, iako njihov rad često nije bio prepoznat.

"Savremena Crna Gora ima obavezu da tu nepravdu ispravi sistemski i u skladu s međunarodnim standardima“, kazao je Mićanović, podsjećajući da demokratsko društvo ne može biti potpuno dok glas žene nije jednako snažan i uvažen.

On je istakao ulogu Istorijskog instituta Crne Gore, koji, kako je naveo, kontinuirano radi na valorizaciji ženskog doprinosa društvu kroz interdisciplinarni naučno-istraživački pristup.

Mićanović je ocijenio da žene u svim svojim ulogama, od porodičnih do profesionalnih, predstavljaju temelj zdravog, humanog i demokratskog društva.

On je ukazao na obavezu institucija i društva da stvaraju politike i mehanizme koji će omogućiti jednake mogućnosti, ukloniti rodne barijere i osnažiti žene u javnom, profesionalnom i privatnom životu.

Mićanović je poručio da konferencija nije samo skup, već platforma za promjene, prostor za definisanje novih ciljeva i otvaranje tema koje su predugo bile u sjenci.

Kako je saopšteno iz Skupštine, tokom prvog dana konferencije, učesnici su kroz istorijsku analizu razmatrali društvenu, političku i kulturnu ulogu žene u različitim periodima razvoja Crne Gore, sa posebnim osvrtom na ključne izazove i dostignuća u borbi za rodnu ravnopravnost.

Dodaje se da je drugi dan konferencije pružio prostor za naučne osvrte, diskusije i prezentacije istraživanja koja doprinose boljem razumijevanju položaja žena kroz istoriju i u savremenom crnogorskom društvu.

“Rasprave vođene tokom konferencije predstavljaju naučne radove učesnika, koji će biti objedinjeni u zbornik planiran za objavu naredne godine, čime će rezultati ovog skupa dobiti trajnu naučnu vrijednost i doprinositi daljem proučavanju položaja žena u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju Skupštine.

Kako se ističe, dvodnevna konferencija potvrdila je posvećenost parlamenta i akademske zajednice unapređenju društvenog dijaloga o rodnoj ravnopravnosti i valorizaciji istorijskog doprinosa žena, ali i otvorila prostor za dalje istraživačke i institucionalne inicijative u ovoj oblasti.

( Mina )