Tajne podatke od Spičanovića krili i prije hapšenja: ANB pokrenuo postupke protiv uhapšenog službenika
Iz tajne službe ne otkrivaju da li je on suspendovan ili trajno udaljen sa posla, navodeći da ti podaci ne mogu biti javno dostupni
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) pokrenula je postupke protiv svog uhapšenog službenika Draga Spičanovića, ali zbog tajnosti podataka ne otkrivaju da li je on suspendovan ili trajno udaljen sa posla.
Bivši funkcioner Uprave policije i tajne službe uhapšen je početkom oktobra zbog sumnje da je jednom od navodnih vođa takozvanog Granda klana, Aleksandru Mijajloviću prenosio tajne podatke iz skupštinske “gluve sobe” o procjeni visokorizičnog događaja i slao mu tajne podatke Agencije.
Prema saznanjima “Vijesti”, Spičanovićeve kolege iz tajne policije i prije akcije u kojoj je taj Baranin lišen slobode, posumnjali su u njegovu profesionalnost i oduzele mu pristup tajnim podacima.
To, međutim, iz ANB-a nijesu ni potvrdili ni demantovali.
“Podaci koji su vezani za radno-pravni status službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost sadržani su u kadrovskoj evidenciji Agencije, koja je u skladu sa Zakonom o ANB i Zakonom o tajnosti podataka označena stepenom tajnosti “TAJNO”, te ti podaci ne mogu biti javno dostupni. S tim u vezi, a imajući u vidu predmet interesovanja, informišemo da je Agencija u odnosu na službenika Draga Spičanovića preduzela određena postupanja, shodno Zakonu o ANB-u i drugim sistemskim zakonima”, odgovorili su “Vijestima” iz Agencije kojom rukovodi Ivica Janović.
Tako su odgovorili na set pitanja “Vijesti”, među kojima su i kakav je radno-pravni status Spičanovića u ANB-u, da li je i dalje zaposlen u toj Agenciji, da li je suspendovan ili mu je prestao radni odnos, ali i na kom radnom mjestu i u kojem zvanju je bio raspoređen neposredno prije hapšenja.
Tajnu službu “Vijesti” su pitale i da li su tačni podaci redakcije da je Spičanoviću mjesecima prije hapšenja ukinut pristup tajnim podacima, ako jeste, kada je ta odluka donijeta i na koji stepen tajnosti se odnosi, kao i jesu li, nakon hapšenja svog službenika, sproveli bilo kakvu internu procjenu rizika ili reviziju pristupa sistemima i bazama podataka koje je koristio i je li utvrđen stepen zloupotreba.
Spičanović i Mijajlović u spuškom su pritvoru, nakon što su im 3. oktobra lisice na ruke stavljene u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
Osim njih dvojice, slobode su lišeni bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, Mijajlovićeva sestra od strica. Nakon njih, uhapšen je i nekadašnji ministar odbrane, funkcioner DPS-a Predrag Bošković.
Tužioci ih terete za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, odavanje tajnih podataka, kao i da su, između ostalog, kroz odlučivanje o trajanju radnog odnosa u firmama povezanim s kriminalnom organizacijom, uticali na ostvarivanje biračkog prava građana...
Svi su negirali krivicu, a nakon saslušanja kod sudije za istragu iza rešetaka su poslati Mijajlović i Spičanović, kućni pritvor određen je Pavićeviću i Lazoviću, a tužiteljki Nastić naloženo je da se povremeno javlja policiji i ona je suspendovana odlukom Tužilačkog savjeta. Bošković je nakon saslušanja kod sudije za istragu pušten da se brani sa slobode, uz mjeru obaveznog javljanja policiji...
Radio u službi, ali Mijajlovića
Prema navodima SDT-a, okrivljeni Spičanović je, organizatoru kriminalne grupe Mijajloviću prenio podatke dobijene iz “gluve sobe” sa zasjedanja tajnog dijela skupštinskog Odbora za bezbjedost i odbranu.
Kako navode, obavještavavao ga je o tome kako je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović bio tema, jer je u zatvoru posjetio Ljuba Bigovića, jednog od osuđenih za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića krajem avgusta 2005. godine.
On je, kako tvrdi SDT, preko WhatsApp-a, 25. oktobra 2021. godine, poslao poruke: “Na skupštinski Odbor u ‘gluvu sobu’ su ubili Dritana oko posjete Bigoviću ... Tražili mu zabilješku ... koje naravno nema”.
SDT navodi i druge materijalne dokaze, pa pišu da iz saopštenja Odbora za bezbjednost i odbranu broj 00-63-4/21- 70/2 od 25. oktobra 2021. godine, proizlazi da je Odbor dostavio lzvještaj sa 19. sjednice o kontrolnom saslušanju Abazovića, tadašnjeg v. d. vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, nekadašnjih direktora ANB-a Dejana Vukšića i šefa SPO Dragana Radonjića.
Citirajući poruke koje su razmjenjivali, specijalni tužioci navode i kako mu je dostavljao podatke o identitetu ženskih osoba, za koje se Mijajlović zainteresovao, ali i da mu je poslao i djelove izvještaja koji je sačinila Unutrašnja kontrola MUP-a, a vezano za upotrebu sile policijskih službenika tokom protesta, 5. septembra 2021. godine, prilikom ustoličenja na Cetinju. Mjesec nakon rizičnog ustoličenja u Cetinjskom manastiru, kada je policija upotrijebila i sredstva sile i prinude, Spičanović je obavijestio navodnog organizatora kriminalne grupe o podacima dobijenim iz Unutrašnje kontrole MUP-a.
Navode i da je Spičanović od 30. juna 2020. do 1. oktobra te godine, kao visoki javni funkcioner UP - pomoćnik direktora policije, na više upita Mijajlovića putem poruka slao lične podatke i matične brojeve osoba koje je uzeo iz sistema MUP-a, a za koje se biznismen interesovao.
U naredbi piše da je 19. avgusta 2020. godine, preko aplikacije “WhatsApp”, Mijajlović tražio od Spičanovića da mu provjeri lične podatke za majku tadašnjeg poslanika Alekse Bečića, a kako bi provjerio da li je ona vlasnica nekretnine u Bečićima.
Spičanović mu je, kako tvrde, u poruci naveo kako se zove, njeno godište, a potom i matični broj.
Terete ga da je na Mijajlovićev poziv podstrekivao i službenike UP da izvrše krivično djelo, te da je, kao načelnik VI sektora ANB-a i viši inspektor u podcentru Bar, od 18. avgusta 2022. godine do 21. januara 2023. godine, u Podgorici i Baru, slao tražene podatke, iako je kao državni službenik znao da, radi ostvarivanja privatnog interesa ili interesa drugog, ne smije koristiti državnu imovinu i podatke kojim raspolaže u vršenju poslova.
U tom periodu okrivljeni Spičanović u nekoliko navrata šalje podatke o imenima ili vlasnicima automobila, a za koje se Mijajlović interesovao.
“I tako organizatoru kriminalne organizacije okrivljenom Mijajloviću, omogućio podatke kojim UP raspolaže ili koji su pribavljeni u vršenju službe i obavljanjem policijskih poslova, a koje, kao neovlašćeno lice nije smio dobiti”, navodi SDT.
Mijajloviću je slao i da ima pristup video-nadzoru štićenih objekata, poput Skupštine, ali i učestvovao u u višesatnom lovu na predsjednika GP URA Dritana Abazovića, koji je bio ključna politička figura i tas na vagi nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine, Spičanović referiše Mijajloviću i pojašnjava šta je ekipa policije u Nikšiću učinila na njegov zahtjev.
( Jelena Jovanović )