Snijega sve manje zbog klimatskih promjena: Pored ekonomskih, stručnjaci upozoravaju na ekološke posljedice

Novembarske pahulje najavljuju da bi ova zimska sezona u Crnoj Gori mogla biti bolja od prethodne dvije. Ipak, mjerenja koja generiše sajt Kopernikus, kombinujući podatke sa satelita i vještačku inteligenciju, pokazuju da je sniježni pokrivač na Durmitoru, Sinjajevini i Bjelasici posljednjih godina sve kraći, visina snijega niža, a periodi bez pahulja duži. Uzrok tome su sve toplije zime.

"Recimo, prosječna januarska maksimalna temperatura na Žabljaku je oko 1,2 stepena. Posljednjih četiri godine, svake godine je ta temperatura osjetno viša. Mi imamo ne preveliki broj dana snijega sa visinom preko 30 cm, a to je još uvijek visina u kojoj se ne može govoriti da je pogodna za skijanje, jer tu se radi o neutabanom snijegu”, kaže meteorolog Dušan Pavićević.

Sve češći južni vjetrovi, kišni periodi i nagla otopljavanja razaraju već pripremljene staze.

"Finansijski gubici su bili zaista veliki, jer negdje prošle godine znate sami da smo radili dvadesetak dana, to negdje ne može zadovoljiti naše potrebe za funkcionisanje za kompletnu godinu dana”, rekao je direktor Skijališta Crne Gore Bojan Medenica.

Posljedice se i te kako osjećaju na Durmitoru, gdje je pretprošle sezone doslo do prekida rada skijališta. Ove godine, Turistički centar Durmitor planira drugačiji scenario, zahvaljujući dugo očekivanom vještačkom osnježavanju.

"Imamo dovoljno snijega da pripremimo sve staze i da imamo dovoljno snijega da organizujemo kompletnu zimsku sezonu kako smo planirali do kraja marta mjeseca 2026. godine”, ističe izvršni direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić.

I pored nade turističkih poslenika, trendovi ukazuju na neminovno pomjeranje fokusa sa sniježnih na druge aktivnosti. Tako je i u Kolašinu, gdje je broj turističkih posjeta tokom posljednje dvije zime pao čak 40 odsto. Najviše, kažu iz Turističke organizacije, trpe ski škole, izdavaoci opreme i agencije koje zavise isključivo od snijega. Zbog toga, turistička ponuda opštine u kojoj se nalaze dva skijališta sve više se pomjera na ljetnje aktivnosti.

"Mi težimo da budemo turistička destinacija 365 dana, tako da su nam i ljetnje sezone veoma dobre. Mi iz turističke organizacije se trudimo da prosto ne zavisimo od snježnih padavina, ali prosto ljudi su navikli da u Kolašin zimi dolaze zbog snijega”, kaže direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović.

Manjak bijelih pahulja usljed globalnog zagrijavanja ne poznaje granice. U Sjevernoj Makedoniji, količina snijega se rapidno smanjuje, a ekstremne padavine sve češće dolaze u obliku kiše, što donosi poplave i ogromne štete.

"Ako smo, na primjer, u novembru imali snijeg na Osogovu i Solunskoj Glavi, a da ne pominjemo Šar planinu, sada toga nema. Kraj je novembra, nemamo snijeg na planinama. I to jasno pokazuje da je temperatura čak i na većim nadmorskim visinama toliko visoka da ne dozvoljava snijegu, prvo, da padne, a drugo, da se tu zadrži”, kaže diplomirani inženjer agronom i stručnjak poljoprivrednik nauka iz Štipa Vasko Zlatkovski.

Pored ekonomskih, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne ekološke posljedice:

"Dolazi do, prije svega, ranijeg cvjetanja planinske flore, što i te kako utiče na njihov opstanak, a one su od suštinskog značaja generalno za održavanje neke ekosistemske ravnoteže. Dolazi i do manjka vodostaja u pojedinim vodnim sistemima u cjelokupnom tom planinskom kompleksu u Crnoj Gori, i na Durmitoru, i Prokletijama, Komovima, Bjelasici itd, to se odnosi i na planinska jezera, i na rijeke i na potoke, i na izvore”, ističe Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene.

Novi klimatski obrasci prisiljavaju i druge zemlje da prošire ponudu, kako bi turistička privreda što manje zavisila od pogleda u nebo.

Proizvedeno uz podršku MEMO 98 i UNESCO-a u okviru projekta "Digital Tools and Al for Climate and Disaster Reporting", u saradnji sa radiom Kanal 77 (Sjeverna Makedonija) - Njihovu priču o odlaganju otpada možete pogledati OVDJE

( Miljana Dašić )