Vijek i po od rođenja: Rilke je u trendu

Odavno je postao ikona pop zvijezda. Lejdi Gaga nosi citat iz pisma ovog pjesnika kao tetovažu na nadlaktici. Mladi influenseri recituju njegove pjesme i pisma na Jutjubu, Instagramu i TikToku.

Čak je i korejski dječački bend BTS pronašao nadahnuće u njemu. Sve to bilo je teško zamislivo kada je Rajner Marija Rilke, prije tačno vijek i po, 4. decembra 1875. godine, rođen u Pragu.

Rajner se zapravo zvao Rene i rođen je sa samo sedam meseci.

Svom rodnom gradu kasnije je posvetio zbirku pjesama "Žrtva Larima".

U Pragu je sin željezničkog činovnika i ćerke trgovca pohađao katoličku osnovnu školu. Na zgradi koja se danas nalazi u šoping zoni Na Prikope (Na jarku) postavljena je bronzana bista.

Kasnije su Rilkeova sjećanja na Prag potamnjela, pošto su se roditelji tamo razveli. Umjesto toga, pariska metropola postala mu je izvor nadahnuća.

"Zapisi Maltea Lauridsa Brigea" su jedan od prvih modernih romana o velikom gradu. Čitalac ne susreće parisko visoko društvo sa prelaza vjekova, već siromašne, prosjake, bolesne i usamljene.

Rilke primjećuje da ljudi sve više žive i umiru "u masi": "želja da se ima sopstvena smrt postaje sve rjeđa. Još neko vrijeme, i biće jednako rijetka kao i sopstveni život".

I Rilkeova lirika bogata je utiscima koje je stekao u Francuskoj. Kao što je vajar Ogist Roden, čiji je privatni sekretar postao, baratao svojim dlijetom, tako je i Rilke oblikovao svoje pjesme.

Cilj mu je bio da opiše konkretan predmet ili živo biće, na primjer pantera u pariskoj Botaničkoj bašti. Istovremeno je tragao za unutrašnjim glasom pantera, što mu je donijelo reputaciju ezoteričara.

U vrijeme društvenih previranja, Rilke ohrabruje na samospoznaju. Čitaoca uvodi u meditativno raspoloženje.

U poznatoj pjesmi upoređuje ljudski rast sa godovima drveta: "ja živim u krugovima koji se šire i njima sve više obuhvatit žudim".

Upravo te riječi Jimin, jedan od pjevača južnokorejskog benda BTS, nosi u crnoj tinti na koži u spotu za pjesmu "Set Me Free".

Tu je i apsolutnost Rilkeovih zahtjeva prema umjetnosti, koja i danas impresionira. Rilke je umjetnost uzdigao gotovo do religije. Bio je strog prema sebi, ali i prema drugima.

Citat koji je Lejdi Gaga istetovirala na ruci potiče iz Rilkeovih pisama pjesniku Francu Ksaveru Kapusu.

Rilke je mlađeg kolegu opominjao da se preispita i istraži razlog svoje motivacije: "Ispitajte da li u najtišem dijelu vašeg srca korijeni tog nadahnuća puštaju izdanak, priznajte sebi da li biste morali umrijeti ako bi vam bilo zabranjeno da pišete".

Za svoje savremenike, Rilke je postao kao zvijezda na noćnom nebu njemačke vrhunske književnosti.

Koliko je ovaj pjesnik, koji je rano bio svjestan svoje posebne nadarenosti, zapravo imao pomoć drugih, pokazuje germanistkinja Sandra Rihter u Rilkeovoj biografiji objavljenoj početkom ove godine.

Direktor izdavačke kuće Insel Anton Kipenberg nije samo novcem pomagao Rilkea i njegovu porodicu, već je pjesnika podsticao i na, kako bismo danas rekli, rad orijentisan na rezultate.

Tu su i plemićke mecene koje su Rilkea izdržavale na svojim dvorcima. I Rilkeova supruga, vajarka Klara Vesthof, koja je pjesnika i upoznala sa Rodenom. Dijelila je Rilkeovo uvjerenje da život treba žrtvovati umjetnosti.

Vječno nemirni Rilke preminuo je 29. decembra 1926. u Švajcarskoj od rijetkog oblika leukemije. Njegov život i djelo fasciniraju i danas.

Rilke je slavio ljepotu u cvijeću, posebno u ružama, ali je opisivao i ružnoću i okrutnost života. Bio je revnostan u druženju, ali je tražio i samoću.

Nije bio pacifista, ali ni militarista. Možda je baš ta višeznačnost to što i danas Rilkea čini privlačnim čitaocima.

( dpa )