Više oružja kod mrtvih nego kod živih
Ozbiljna razlika između broja komada oružja koje prate validne dozvole i onog čiji vlasnici su u međuvremenu preminuli Savjet za građansku kontrolu rada policije razmatrao postupanje službenika UP, u svjetlu akcija kontrole naoružanja, što je naročito reafirmisano nakon masovnog ubistva 1. januara na Cetinju Predsjednik tog tijela Zoran Čelebić rekao da je insistirao na inicijativi pokretanja akcije otkupa oružja od građana koje je u legalnom posjedu
I otkup legalnog oružja mogao bi uticati na smanjenje količine naoružanja kod građana, konstatuju članovi Savjeta za građansku kontrolu rada policije, dodajući da podaci iz registra govore o ozbiljnim razlikama između komada oružja koje prati validna, važeća, dokumentacija i komada oružja čiji vlasnici su u međuvremenu preminuli.
Oni su razmatrali postupanje službenika Uprave policije i primjenu policijskih ovlašćenja, u svjetlu akcija kontrole naoružanja u posjedu stanovništva, što je naročito reafirmisano nakon masovnog ubistva 1. januara 2025. godine na Cetinju.
Prema podacima u koje “Vijesti” imaju uvid, 19. septembra u Crnoj Gori bilo je registrovano 111.768 komada oružja (uključuje i preminule osobe kao vlasnike), dok je na dan 30. septembar 2025. kod živih osoba sa važećim dozvolama za držanje i/ili nošenje bilo registrovano 47.795 komada.
Savjet je pohvalio Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) jer su se potrudili da pruži i detaljne podatke koji razvrstavaju oružje po vrsti, a njegove vlasnike po starosti, polu…
To tijelo zaključilo je da podaci iz registra oružja govore o ozbiljnim razlikama između komada oružja koje prati validna, važeća dokumentacija i komada oružja čiji vlasnici su u međuvremenu preminule osobe.
Prema dostavljenim podacima, oružni list za držanje i nošenje oružja ima ukupno 16.048 živih građana, a najviše ih je u starosnoj grupi iznad 65 godina.
“Savjetu za građansku kontrolu rada policije su pruženi podaci da oružni list za držanje i nošenje oružja ima ukupno 16.048 (živih) građana/ki. Od toga 514 muškaraca i 8 žena od 18 do 25 godina života. Držanje i nošenje oružja je omogućeno i za 1.970 muškaraca i 38 žena od 25 do 35 godina života. Oružni list za držanje i nošenje oružja ima 3.149 muškaraca i 71 žena od 35 do 45 godina života. Kada je riječ o starosnoj grupi od 45 do 55 godina, oružni list za držanje i nošenje oružja posjeduje 3.589 muškaraca i 67 žena. Ukupno 2.936 muškaraca i 30 žena od 55 do 65 godina posjeduje dozvolu za držanje i nošenje oružja. Tačno 3.650 muškaraca i svega 26 žena starijih od 65 godina posjeduje oružni list za držanje i nošenje oružja”, piše u Preporukama Savjeta.
Kada je riječ samo o držanju oružja, ukupno 16.201 živih građana/ki ima dozvolu, a i toj kategoriji prednjače stariji od 65 godina - 8.185 muškaraca i 262 žene.
Četrnaest muškaraca starosti od 18 do 25 godina ima takvu dozvolu, kao i 189 njih i 17 žena starosti od 25 do 35 godina, a od 35 do 45 godine života 600 muškaraca i 33 žene, dok među građanima starosti od 45 do 55 godina oružni list za držanje oružja ima 2.408 muškaraca i 95 žena.
“U odnosu na interesovanje Savjeta o režimu držanja i nošenja oružja i samo držanja oružja, MUP je saopštio stanje da na dan 30. septembar 2025. godine postoji 27.925 komada oružja za žive osobe koje imaju važeći dokument za držanje i nošenje oružja odnosno 19.870 komada oružja koje prati važeći oružni list za držanje oružja (takođe žive osobe) što je ukupno 47.795. komada oružja”, piše u spisima tog tijela.
Savjet je preporučio MUP-u da se nalože provjere na koji način su osobe od 25 i ispod 25 godina starosti u režimu držanja i nošenja oružja te da li je to opravdano.
“Savjet se interesovao za podatak, smatrajući ga važnim za dalja istraživanja različitih vrsta, koji su motivi i razlozi, izvan profesionalnih, da se osobe tih godina i uzrasta nađu u situaciji držanja i nošenja oružja”, piše u spisima.
Tom tijelu dostavljeni su i podaci da je na dan 30. septembar u Crnoj Gori bilo registrovano 1.910 aktivnih komada oružja na pravna lica, po osnovu odobrenja za držanje oružja.
“Nijesu pruženi podaci o broju oružja koje je u posjedu MUP-a u cjelini, uključujući i Upravu policije, ili to u dokumentaciji nije naglašeno”.
Članovi Savjeta obrazlažu da su nakon masovnog ubistva na Cetinju, 1. januara 2025. godine, Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) intenzivirali mjere i aktivnosti kontrole oružja, te da je, u tom svjetlu, Savjet odlučio da tokom cijele godine pojačano prati i analizira politike i praksu, kako bi se razmotrili konkretni rezultati i efekti policijskih i drugih aktivnosti po ukupnu bezbjednost u zemlji.
Objašnjavaju da je pojačani građanski nadzor uveden i kako bi se spriječila relativizacija tragičnih događaja na Cetinju, te da su pratili ispunjavanje političkog obećanja o donošenju novog Zakona o oružju i eventualno povećanje administrativnih taksi za nabavku, posjedovanje i korišćenje oružja, uključujući lov i sportsko streljaštvo.
“Iz MUP je saopšteno da je predlog Zakona o oružju i municiji u završenoj fazi izrade (15. oktobar 2025.) odnosno u postupku usaglašavanja s drugim resorima i Sekretarijatom za zakonodavstvo. Nakon toga zatražiće se i mišljenje Evropske komisije. Takođe, iz MUP-a se tvrdi da je prema Ministarstvu finansija bila upućena inicijativa za izmjenu Zakona o administrativnim taksama na način što bi se povećali iznosi propisanih taksi. Najavljuju da će ‘novu inicijativu’ istim povodom uputiti ‘odmah’ po usvajanju novog Zakona o oružju i municiji, kojim su predviđene i nove isprave o oružju u odnosu postojeće propise”, piše u Preporukama Savjeta.
Navode i da ih je MUP obavijestio da su tokom juna 2025. godine Evropskoj komisiji na mišljenje poslali predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojima se pooštravaju minimalne zatvorske kazne za neovlašćeno držanje i nošenje oružja.
Prema podacima dostavljenim Savjetu, u akciji “Poštuj život, vrati oružje”, u periodu od 2. januar do 20. septembar 2025. građani su predali 3.876 komada oružja i 116.256 komada municije.
Iz Savjeta su ocijenili da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokazao odgovornost i otvorenost u međusobnoj diskusiji, razmjeni podataka i mišljenja o tome koji su uočeni izazovi, problemi i kako bi se predaja oružja mogla u budućnosti povećati.
Navode i da su se saglasili da je od ključnog značaja unapređenje zakonskih rješenja koje će strože definisati kriterijume za držanje i nošenje oružja.
“U tom pravcu Savjet preporučuje i jačanje kapaciteta područnih jedinica i filijala za građanska stanja i lične isprave. U njihovoj je nadležnosti vođenje postupaka i odlučivanje po zahtjevima za izdavanje isprava o oružju, kao i pokretanje postupaka oduzimanja oružja od osoba koje više ne ispunjavaju uslove. Jačanje kapaciteta i uspostavljanje proaktivnog pristupa može dodatno da osnaži provjere da li osobe koje su u režimu držanja i nošenja oružja ili samo držanja oružja prolaze i kroz evidenciju po bilo kojem osnovu, uključujući i nasilje u porodici, nasilje nad ženama, remećenje javnog reda i mira, kao i kroz druge evidencije koje vodi Uprava policije. Posebno je važno da se osigura djelotvorno postupanje po inicijativama Uprave policije za pokretanje postupaka za utvrđivanje ispunjenosti uslova za posjedovanje oružja i oduzimanja istog i saznanju o pokrenutom krivičnom ili prekršajnom postupku, posebno zbog nasilja nad ženama i u porodici, remećenja javnog reda i mira i sl.”, navode iz Savjeta.
Oduzeto više od hiljadu komada oružja
Od 1. januara do 19. septembra 2025. godine na nivou Crne Gore obavljeno je 2.570 pretresa stanova i drugih prostorija, izvršen je pretres gotovo 200 osoba i 164 motorna vozila.
Podaci Savjeta za građansku kontrolu rada policije pokazuju da je oduzeto 1.029 komada oružja - 817 komada vatrenog, 168 komada gasnog, 61 komad vazdušnog oružja, kao i 44.927 komada municije različitog kalibra.
"Od ukupnog broja oduzetog vatrenog oružja, 180 komada je bilo u protivzakonitom posjedu", piše u zaključku.
Objašnjeno je da je pretresom stana i drugih prostorija oduzeto 476, a pretresom vozila 14 komada oružja.
"Iz događaja povezanih sa nasiljem u porodici oduzeto je 47 komada oružja, po zahtjevu nadležnog državnog organa oduzeto je 45 dok je 16 komada oružja oduzeto u događajima povezanim sa ubistvom, pokušajem ubistva ili samoubistvom".
"U istom posmatranom periodu građanski nadozor policije je obaviješten da je podnijeto 190 krivičnih prijava protiv 223 osobe koja su počinile 219 krivičnih djela (KD) nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i jedno KD nedozvoljena trgovina oružjem i eksplozivnim materijama", piše u zaključku Savjeta.
Članovi tog tijela ocjenili su da su te aktivnosti UP, preduzete u 2025. godini intenzivne, odgovorne i ozbiljne, da doprinose ublažavanju brojnih rizika, različitim operativnim uspjesima, suzbijanju kriminala i poboljšanju ukupne bezbjednosti.
Pojedini članovi Savjeta su jasno ukazali da kao i u svakoj stabilnoj i državi vladavine prava, svaki građanin Crne Gore, koji ispunjava kriterijume, ima ustavno, zakonsko i zakonito pravo na samoodbranu u svrhu zaštite svog života, zdravlja i integriteta sebe i svoje porodice", piše u Preporukama Savjeta
Čelebić: Insistirao sam na pokretanju akcije otkupa oružja
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, advokat Zoran Čelebić, kazao je da je ovo prvi korak u saopštavanju stavova i ocjena Savjeta povodom postupanja i aktivnosti Uprave policije i vlasti u cjelini povodom masovnog zločina na Cetinju i institucionalnog djelovanja nakon toga.
“Konkretnom preporukom fokusirani smo na data politička obećanja za unapređenje zakonskih propisa kojima se direktno doprinosi bezbjednosti u društvu. Diskutovali smo i razmatrali različita rješenja koje vlasti mogu koristiti za poboljšanje kontrole oružja u Crnoj Gori. Naročito sam insistirao na inicijativi oko pokretanja akcije otkupa oružja od građana, a koje se nalazi u legalnom posjedu”, rekao je Čelebić “Vijestima”.
Poručio je da, uz jačanje institucija i povjerenja javnosti u njih, treba razmišljati kako da dođemo i do djelotvornijih rezultata ako želimo razoružati ovaj prostor.
“Podaci jasno pokazuju da dio stanovništva ne pokazuje aktivan odnos i neko posebno interesovanje prema oružju koje ima u posjedu. To može predstavljati jednu od niza mogućnosti da se smanji količina oružja u posjedu javnosti, a čiji raniji primarni vlasnici više nijesu među živima”, kazao je on.
Čelebić naglašava da predstavljeni podaci iz registra oružja govore o ozbiljnim razlikama između komada oružja koje prati validna, važeća, dokumentacija i komada oružja čiji vlasnici su u međuvremenu preminuli.
“Određeni rezultati MUP-a i Uprave policije, kao po pitanju pretresa stanova i vozila su za poštovanje i podršku, i jasno je da nisu rezultat populističkih politika i pristupa, već dosljednog i kontinuiranog djelovanja”, zaključio je.
( Jelena Jovanović )