Predstavljena studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom
Studija je predstavljena na okruglom stolu u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama", koji sprovodi SZO u saradnji sa ministarstvima zdravlja i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Globalnim fondom za životnu sredinu (GEF)
U Crnoj Gori ne postoje objedinjene informacije o količinama, vrstama i porijeklu opasnog otpada, pokazala je studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
Kako je saopšteno iz Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, studija je predstavljena na okruglom stolu u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama", koji sprovodi SZO u saradnji sa ministarstvima zdravlja i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Globalnim fondom za životnu sredinu (GEF).
Navodi se da studija daje sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada, od sakupljanja i privremenog skladištenja, do konačnog zbrinjavanja, uz primjenu holističkog i međunarodno usklađenog pristupa.
Direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je da studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i da predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori.
Ona je zahvalila SZO na podršci i poručila da će resor ekologije, u saradnji sa zdravstvenim sistemom, nastaviti da traga za rješenjima koja su dugoročno izvodljiva i bezbjedna po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, naglasila je da Crna Gora tim projektom jasno bira put modernizacije, odgovornosti i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama u oblasti održivog upravljanja medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
“Odluke o modalitetima upravljanja opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima, međunarodnim standardima i dobrim praksama, u protivnom nose veliki rizik i mogu imati dugoročno štetne posljedice po zdravlje građana i životnu sredinu”, navela je Brajović.
Prema njenim riječima, zbog toga je taj dokument ključan.
“On nam omogućava da pažljivo sagledamo relevantne činjenice i uporedne primjere iz Evropske unije (EU) kako bismo identifikovali održiva rešenja za bezbjedno upravljanje medicinskim i opasnim otpadom”, istakla je Brajović.
Konsultantkinja Maja Čolović Daul, iz Dekonte iz Bosne i Hercegovine, predstavila je studiju i sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja zasnovanu na raspoloživim podacima i dokumentaciji prikupljenoj tokom rada.
Kako je saopšteno, u okviru studije predstavljena je detaljna inventarizacija mjernih uređaja koji sadrže živu u zdravstvenim ustanovama, čime su obezbijeđeni objedinjeni i pouzdani podaci o njihovoj količini i lokaciji.
Navodi se da je istaknuto da se planira uspostavljanje posebnog prostora za privremeno skladištenje mjernih uređaja koji sadrže živu u okviru Doma zdravlja Bar.
Oni će, kako je saopšteno, biti sakupljeni u narednoj fazi projekta, što predstavlja primjer dobre prakse koji bi se mogao primijeniti i u drugim ustanovama.
“Iz budžeta projekta biće finansirana nabavka novih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO”, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je studija ukazala na to da podaci o drugim kategorijama otpada, a posebno opasnom otpadu, ostaju fragmentisani i nedovoljno pouzdani.
“Ne postoje objedinjene informacije o količinama, vrstama i porijeklu opasnog otpada”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, učesnici sastanka složili su se sa nalazima studije da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana.
“Privremeno skladištenje opasnog otpada, takođe, nosi visok rizik ukoliko ne postoji jasan i održiv plan konačnog zbrinjavanja”, rekli su iz SZO.
Kako su dodali, umjesto toga, predlaže se zadržavanje modela u kojem proizvođač opasnog otpada snosi punu odgovornost. od privremenog skladištenja do izvoza otpada u države koje imaju kapacitete za njegovo trajno zbrinjavanje.
“Ovaj model već uspješno primjenjuju pojedine zemlje EU sa sličnim karakteristikama”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su preporuke usmjerene na unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka, jasno definisanje odgovornosti, jačanje tehničkih kapaciteta i uspostavljanje održivog finansijskog modela.
Kako je saopšteno, zaključeno je da studija predstavlja čvrstu osnovu za dalje planiranje i reformu sistema upravljanja medicinskim i opasnim otpadom.
Iz SZO su istakli da će uspjeh procesa zavisiti od kontinuirane saradnje svih nadležnih institucija, uz zajednički cilj — zaštitu zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine, zasnovanu na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.
( MINA )