Koliko pitanje oduzete imovine Hrvata može otežati dogovor Crne Gore sa Hrvatskom?
Mirjana Tripković-Pantar već dvije decenije pokušava da povrati ogromne parcele u kotorskim naseljima Škaljari, Dobrota i Kavač koje su njenoj porodici, tvrdi, nezakonito oduzete tokom ratnih devedesetih
Iako je Vlada sigurna da do kraja naredne godine možemo zatvoriti sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), poglavlje 31 – vanjska i bezbjednosna politika i dalje je pod velikim znakom pitanja zbog niza otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
Najnovije koje je postavio Zagreb je pitanje oduzete imovine Hrvatima u Boki Kotorskoj koja je, po nekim procjenama, vrijedna i do 500 miliona eura.
Dio te imovine oduzet je tokom ratnih devedesetih godina.
Koliko nam ovo pitanje može otežati dogovor sa Hrvatskom?
Mirjana Tripković-Pantar već dvije decenije pokušava da povrati ogromne parcele u kotorskim naseljima Škaljari, Dobrota i Kavač koje su njenoj porodici, tvrdi, nezakonito oduzete tokom ratnih devedesetih.
"To je u stvari 500 hiljada metara kvadratnih zemlje koja je nezakonito upisana na treća lica. Ta treća lica, to su osobe s imenom i prezimenom, nepoznati vlasnici, razne firme, opština itd. i ti su se nezakoniti upisi vršili u katastru", kazala je Tripković-Pantar za Televiziju Vijesti.
I nisu Tripkovići jedini. Preko 50 hrvatskih porodica u Boki Kotorskoj uporno u upravnim postupcima pred Katastrom i Komisijom za restituciju i obeštećenja pokušavaju da povrate ono za šta su sigurni da im je nezakonito oduzeto poslije Drugog svjetskog rata i tokom devedesetih godina.
"Kad smo htjeli vršiti uvid u te katastarske knjige, to smo vrlo rijetko mogli raditi, jer obično službenici su bili odsutni, na bolovanju i šta ja znam što. A što je najvažnije, kad smo imali uvid u te katastarske knjige, opazili smo da mnoge stranice nedostaju iz tih knjiga, da su jednostavno otrgnute", kazala je Tripković-Pantar.
"Imamo ogromne parcele zemlje u Tivtu - Montepranco, aerodrom Tivat, Veliki Kavač, ogromne površine zemljišta i nekoliko zgrada, privatnih kuća u Dobroti, Prčanju, Tivtu, dakle imovine Katoličke crkve. Govori se o nekoj okvirnoj vrijednosti oko pola milijarde eura zasada", kazao je Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori.
Pitanje restitucije najnovije je u nizu otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koje je postavio zvanični Zagreb. Vlada pretenduje da zatvori sva poglavlja tokom naredne godine, a u resoru Ervina Ibrahimovića vjeruju da Hrvatska, na kraju, tome neće stati na put.
"Komunikacija između Crne Gore i Hrvatske u vezi sa otvorenim pitanjima odvija se kontinuirano, u duhu međusobnog uvažavanja i dobrosusjedskih odnosa. Obostrano ulažemo trud da dođemo do prihvatljivih i održivih rezultata, na zadovoljstvo obje strane. U tom kontekstu, postignut je napredak u pojedinim segmentima i dogovorena dinamika za rješavanje preostalih pitanja, što potvrđuje zajedničku spremnost da se proces vodi konstruktivno", kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 – vanjska i bezbjednosna politika nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Dvije države zajednički jezik ne mogu da nađu ni oko vlasništva nad školskim brodom "Jadran".
Mirjana, ipak, ne gubi nadu da će bilateralni razgovori konačno uroditi plodom.
"Ili da nam se vrate naše parcele zemlje koje su nam nepravedno oduzete, ili da budemo obeštećeni, barem donekle da se nešto riješi", rekla je Tripković-Pantar.
A obeštećenje bi moglo biti dogovoreno i za hrvatske zatocenike logora Morinj. Pominje se 17 miliona eura koje bi Crna Gora mogla da im isplati ali taj dio navodnog dogovora još nije formalizovan.
( Tijana Pravilović )