Adrese u Beogradu i milionski dugovi: Kako rade firme srpske Elektroprivrede sa fiktivnim sjedištem na Kosovu?
Tri preduzeća su za Prištinu nepostojeća, jer ih ne priznaju kosovski zakoni
Tri preduzeća u vlasništvu državne Elektroprivrede Srbije (EPS), čije je sjedište upisano na Kosovu, dužna su više od pola milijarde eura.
Termoelektrane Kosovo, Površinski kopovi Kosovo i Elektrokosmet svrstavaju se u 100 najvećih gubitaša u Srbiji - pokazuju javno dostupni finansijski izvještaji u srpskom privrednom registru, koje je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ove firme, sa fiktivnim adresama na Kosovu, nastavljaju sa radom i 25 godina nakon što je Srbija izgubila kontrolu nad imovinom i poslovanjem kosovskog elektroenergetskog sistema.
Proizvodnja struje je u rukama kosovskih kompanija, a tri srpske firme, sa više od 3.100 zaposlenih, posluju iz Beograda.
I gomilaju dugove, pokazuju podaci Agencije za privredne registre Srbije (APR), prema kojima je ukupni minus ova tri javna preduzeća veći od 580 miliona eura.
Šta rade, budući da na Kosovu ne rade?
Ova tri preduzeća su za Prištinu nepostojeća, jer ih ne priznaju kosovski zakoni.
Ali, Srbija, koja osporava nezavisnost Kosova, sebe i dalje smatra vlasnikom kosovskih elektroenergetskih postrojenja.
Imovinski sporovi, kao i druga pitanja koja opterećuju odnose Srbije i Kosova, tema su dijaloga koji se vodi pod okriljem Evropske unije.
Dijalog Beograda i Prištine je, međutim, proteklih godina u zastoju. A postignuti sporazum o energetici se ne primjenjuje u potpunosti.
Za to vrijeme, javno dostupni finansijski izvještaji koje je analizirao RSE, pokazuju da tri preduzeća - Termoelektrane Kosovo, Površinski kopovi Kosovo i Elektrokosmet - u stvari pružaju usluge srpskoj Elektroprivredi.
Tako su njihovi radnici uglavnom angažovani na različitim pomoćnim poslovima u okviru sistema EPS-a: od remonta i održavanja elektroenergetskih postrojenja, do očitavanja brojila u Srbiji.
U njihovim finansijskim izvještajima navodi se da zapošljavaju radnike koji su nakon rata 1999. godine "protjerani sa radnih mjesta", a firme "spriječene" da obavljaju svoju djelatnost u kosovskoj elektroprivredi.
Iako imaju nagomilane gubitke, ova tri preduzeća sa fiktivnim adresama na Kosovu raspisuju tendere i dodjeljuju poslove različitim privatnim i državnim firmama po Srbiji.
Samo u 2025. godini, zaključila su više od 80 ugovora i sporazuma vrijednih više od pet miliona eura - utvrdio je RSE, analizirajući zvanične podatke sa portala javnih nabavki.
Za potrebe tih preduzeća, nabavljani su, primjera radi, automobili, kamioni, autobusi, gorivo, mašine, alat i različita građevinska oprema i materijali.
Novac je odlazio i na mobilne telefone i kompjutersku opremu.
EPS i njegova tri zavisna preduzeća sa adresama na Kosovu nisu odgovorila na pitanja RSE o svom poslovanju.
Bez odgovora je ostalo i pitanje o nabavci različite robe i usluga, s obzirom na to da preduzeća ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost – proizvodnju i distribuciju struje.
Na mnogim od ovih tendera, poslove su dobile firme koje nisu imale konkurenciju – jer su se jedine javljale sa ponudama.
"Čim nema konkurencije na strani tražnje, onda to ostavlja sumnje na korupciju", ocjenjuje profesor beogradskog Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji Petar Đukić.
Do objave teksta, odgovor nije stigao ni iz Vlade Srbije i Ministarstva energetike – kakav je plan za EPS-ova preduzeća sa Kosova.
"Čist trošak"
Termoelektrane Kosovo, Površinski kopovi Kosovo i Elektrokosmet su finansijski potpuno zavisni od matične Elektroprivrede.
I nisu jedini, jer je EPS vlasnik još nekoliko zavisnih preduzeća u Srbiji.
"EPS-u o vratu vise neproduktivne firme i pare se rasipaju iz tog sistema", ukazuje profesor Petar Đukić.
Firmama sa fiktivnim sjedištem na Kosovu, EPS prebacuje novac za plate zaposlenih i ostale neophodne troškove, kako bi mogle da rade.
"Oni nisu formalno zaposleni u EPS-u, a dobijaju EPS-ove prihode", dodaje profesor Đukić.
Prema podacima iz finansijskog izvještaja Elektroprivrede za 2024, na zarade zaposlenih u preduzećima sa Kosova otišlo je više od 54,7 miliona eura.
A trošak za plate nije jedini novac koji im se uplaćuje.
EPS im plaća i pomoćne poslove unutar srpskog elektroenergetskog sistema, na kojima su ova tri preduzeća angažovana.
"EPS im nudi poslove koje bi vjerovatno mogao da radi i sam", ističe Đukić.
Fiskalni savjet Srbije, nezavisno državno tijelo koje analizira javne prihode i rashode, transfere ovim firmama opisuje kao "čist trošak".
"Stoga bi pomenute isplate trebalo isključiti iz bilansa EPS-a, budući da ne predstavljaju troškove poslovanja samog preduzeća, već neku vrstu socijalne pomoći", zaključio je Fiskalni savjet u izvještaju iz 2022.
Nije poznato ni da li je svih 3.100 zaposlenih u ovim firmama svakodnevno angažovano.
Šta (ne) rade Termoelektrane Kosovo?
Termoelektrane Kosovo su u srpskom sistemu registrovane za proizvodnju struje, iako nemaju kontrolu nad kosovskim termoelektranama.
Ova firma ima više od 770 zaposlenih koji se, kako se navodi u finansijskim izvještajima, bave remontom i održavanjem za sektore EPS-a.
U zaposlene u Termoelektranama ubraja se i 88 radnika iz javnih preduzeća sa Kosova, osnovanih u paralelnom srpskom sistemu, koje zvanična Priština smatra nelegalnim.
A šta oni tačno rade i gdje su angažovani, firma ne odgovara za RSE.
EPS je jedini finansijer Termoelektrana Kosovo – za plate i druge neophodne troškove isplatio im je 13,7 miliona eura, dok je za usluge koje firma obavlja za srpski elektroenergetski sektor uplaćeno oko 2,5 miliona eura.
Termoelektrane Kosovo, međutim, godinama posluju u minusu.
Poslovne gubitke, pored ostalog, pravdaju dugovima za inostrane kredite koji su nastali prije 1999. godine i nemogućnošću da raspolažu imovinom na Kosovu.
Gubitak Termoelektrana Kosovo je na kraju 2024. iznosio više od 355 miliona eura i bile su na desetom mjestu najvećih gubitaša u Srbiji.
Istovremeno, ova firma je tokom 2025. zaključila 50 sporazuma i ugovora sa privatnim i državnim firmama u Srbiji, vrijednih više od 970 hiljada eura.
Nabavljali su različit materijal i alat, plaćali stručne obuke i ljekarske preglede za radnike i održavanje opreme.
Novac je izdvojen i za nabavku kamiona, autobusa i automobila, kao i za servisiranje vozila.
Najvredniji ugovor, vrijedan više od 180 hiljada evra, dobila je jedna privatna firma, zadužena za nabavku zaštitne odjeće i opreme. Nije imala konkurenta, jer se jedina javila na konkurs.
Među potpisanim sporazumima našao se i jedan sa državnim Telekomom Srbija, o dvogodišnjim uslugama mobilne telefonije, vrijedan više od 57 hiljada eura. Telekom je bio jedini ponuđač.
Termoelektrane Kosovo nisu odgovorile na pitanja RSE o svom poslovanju i tenderima koje raspisuju.
Šta (ne) rade Površinski kopovi Kosovo?
Eksploatacija lignita i mrkog uglja je upisana kao djelatnost preduzeća Površinski kopovi Kosovo, iako više od 25 godina nema kontrolu nad kopovima Kosova.
Preduzeće danas, prema finansijskom izvještaju, ima više od 1.900 radnika.
Kako se navodi, veći broj njih obavlja uslužne poslove u EPS-ovim firmama – na primjer, remontuju i održavaju termoenergetske objekte i očitavaju brojila.
EPS je ovoj firmi tokom 2024. godine prebacio više od 50 miliona eura – 41,7 milion eura za plate zaposlenima i troškove funkcionisanja firme.
Za poslove na kojima je EPS angažovao ovu firmu, prebačeno je dodatnih 8,4 miliona eura.
Na kraju 2024. godine, Površinski kopovi Kosovo zabilježili su pozitivan rezultat, sa 1,4 miliona eura dobiti.
Ali, pored pozitivnog poslovanja, na računu su nagomilani gubici iz prethodnih godina.
Tako su se Površinski kopovi Kosovo našli na 49. mjestu najvećih gubitaša u Srbiji, sa više od 111 miliona eura duga.
Dug pravdaju zaostalim obavezama za strane kredite, uzetim prije 1999. godine, kao i time što preduzeće ne raspolaže imovinom na Kosovu.
Zaostala dugovanja ih ne sprečavaju da posluju u Srbiji.
Na portalu javnih nabavki dostupna su 23 ugovora i sporazuma koje su tokom 2025. Površinski kopovi Kosovo zaključili sa državnim i privatnim firmama.
Poslovi su vrijedni više od tri miliona eura.
Firma je, putem tendera, nabavljala građevinski materijal, radnu odjeću i zaštitnu opremu, ali i računare i sistem za digitalizaciju arhive.
Prema ugovorima, obnavlja se i vozni park, pa je tako nabavka kombija, kamiona i automobila, dodijeljena jednoj istoj privatnoj firmi koja se jedina javila na konkurs.
Najvredniji posao dobila je Naftna industrija Srbije.
Zadužena je za nabavku goriva u vrijednosti od preko 1,5 miliona eura.
Jedina se javila na ovom konkursu.
Površinski kopovi Kosovo nisu odgovorili na pitanja RSE o svom poslovanju i tenderima koje raspisuju.
Šta (ne) radi Elektrokosmet?
"Pouzdan partner i kamen oslonac u snabdijevanju i distribuciji električne energije na sjevernom dijelu Kosova" – opis je sa zvaničnog sajta EPS-ove firme Elektrokosmet.
Ona, međutim, na Kosovu to odavno ne radi.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja firme, struju je u opštinama na sjeveru Kosova sa srpskom većinom isporučivala do decembra 2020.
Kosovske vlasti su to smatrale nelegalnim, jer Elektrokosmet nije imao njihovu dozvolu za rad.
Isporuku i naplatu struje u opštinama na sjeveru je posljednjih godina preuzela firma Elektrosever.
U vlasništvu je Elektroprivrede Srbije, ali je registrovana u kosovskom sistemu i po kosovskim zakonima – što je jedna od odredbi sporazuma Beograda i Prištine o energetici.
Početkom 2024. Elektrosever je počeo da šalje prve račune za struju potrošačima u četiri opštine – Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku.
Do tada, mještani ovih opština struju nisu plaćali 25 godina.
Zašto Elektrokosmet nastavlja da postoji u srpskom sistemu i raspisuje tendere - iako i sama firma priznaje da nema kontrolu nad elektroenergetskim kapacitetima na Kosovu – do objave teksta nije odgovoreno za RSE.
Milionski minusi na računu Elektrokosmeta
Kako Elektrokosmet navodi u posljednjem finansijskom izvještaju za 2024, najveći dio prihoda ostvaruje pružanjem usluga ograncima srpske Elektroprivrede.
Imaju 441 zaposlenog.
Njihovi radnici su, kako tvrde u izvještaju, bili angažovani na očitavanju brojila u Beogradu i Nišu, kontroli mjernih stanica, na šalterima EPS-a i drugim pomoćnim poslovima.
Ali, iz godine u godinu, Elektrokosmet bilježi minuse na računu.
Finansijski izvještaj za 2024. pokazuje da je na kraju godine firma imala gubitak od 12,4 miliona eura.
Ukupni minus na računu Elektrokosmeta je mnogo veći – 115,5 miliona eura, zbog nagomilanih višegodišnjih dugova.
U finansijskom izvještaju za 2024, Elektrokosmet dugove pravda razlozima "političke prirode" i "velikim procentom komercijalnih i tehničkih gubitaka".
Više od milion eura za tendere Elektrokosmeta
Iako je u gubitku i ne obavlja poslove zbog kojih je osnovan, Elektrokosmet nastavlja da, putem tendera, nabavlja opremu i plaća usluge različitim firmama u Srbiji.
Prema javno dostupnim podacima sa portala javnih nabavki, Elektrokosmet je tokom 2025. ugovorio poslove vrijedne više od milion eura.
Najvredniji posao sklopio je sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) - dvogodišnji sporazum o nabavci goriva za službena vozila, vrijedan gotovo 770 hiljada eura.
NIS je bio jedini koji se javio na ovaj tender.
Elektrokosmet je tokom 2025. sa nekoliko privatnih firmi sklopio i dvogodišnje sporazume o održavanju i servisiranju vozila, vrijedne oko 350 hiljada eura.
Četiri firme, koje su dobile ove poslove, bile su jedine koje su se javile na tender.
Još upisanih ogranaka Elektrokosmeta na Kosovu
Pored Beograda, Elektrokosmet je u srpskom privrednom registru upisao još osam ogranaka na Kosovu.
Ogranak u Mitrovici upisan je na adresi Filipa Višnjića bb, gdje je sjedište firme Elektrosever u kosovskom sistemu.
Dva ogranka su prijavljena u Prištini, i po jedan u Đakovici, Prizrenu, Gnjilanu, Peći i Uroševcu.
Međutim, u ovim gradovima nema ogranaka srpskih državnih firmi.
Većina javnih preduzeća i institucija koje posluju u paralelnom srpskom sistemu, a koje Priština smatra nelegalnim, zatvorena je na Kosovu i izmještena u Srbiju.
Kosovske adrese EPS-ovih firmi "samo na papiru"
Prema podacima srpskog privrednog registra, sjedište dva EPS-ova preduzeća - Površinski kopovi Kosovo i Termoelektrane Kosovo – nalazi se u krugu elektroenergetskog kompleksa u Obiliću, nadomak Prištine.
Na tim lokacijama su danas objekti Kosovske energetske korporacije (KEK) – termoelektrane i površinski kopovi uglja.
A ove dvije EPS-ove firme su zapravo na adresama u Beogradu.
Sjedište Termoelektrana Kosovo je u centru Beograda, na Obilićevom vencu, dok je sjedište Površinskih kopova u beogradskom naselju Čukarica.
Treća EPS-ova firma, Elektrokosmet, navodno ima sjedište u Prištini.
Registrovana je na adresi Kralja Petra I Oslobodioca – ulici koja pod tim nazivom više ne postoji, jer sada nosi ime bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona.
Danas je tu Kosovsko preduzeće za distribuciju električne energije (KEDS).
A beogradsko sjedište Elektrokosmeta prijavljeno je u ulici Arčibalda Rajsa, u naselju Čukarica.
Nova zapošljavanja
Iako je zacrtani cilj smanjenje broja radnika, sve tri EPS-ove sa Kosova su u 2024. dobijale nove stalno zaposlene – po deset u Površinskim kopovima i Termoelektranama i 18 u Elektrokosmetu, pokazuju finansijski izvještaji.
"To se radi iz populističkih razloga. Vi te ljude držite kao zaposlene u jednom velikom sistemu. EPS je jedan ogroman rezervoar glasova za svaku vlast, pa i za ovu", ukazuje profesor Petar Đukić.
Opozicioni pokret Kreni-promeni nabrojao je Termoelektrane i Površinske kopove Kosovo među javna preduzeća za koje tvrde da su im se zaposleni javili da trpe prijetnje, pritiske i ucjene rukovodilaca.
Kako je navedeno, od njih je, pod prijetnjom otkazima, traženo da odlaze na mitinge vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), dok se predsjednik države Aleksandar Vučić suočava sa masovnim antivladinim protestima protekle godine.
RSE nije mogao nezavisno da potvrdi ove tvrdnje, a do objave teksta nije stigao odgovor Srpske napredne stranke na ove optužbe.
Pozivi na reformu EPS-a
Iako, kao najveća državna kompanija i energetski gigant bilježi milionske prihode od proizvodnje i prodaje struje, EPS je istovremeno i firma sa najvećim minusom.
Prema podacima Agencije za privredne registre EPS je u 2024. bio je najuspješnija firma u Srbiji, sa prihodima većim od 200 miliona eura. Ali, nagomilani gubici iz ranijih godina u visini od 2,4 milijarde eura, svrstali su ga i na prvo mjesto najvećih gubitaša.
Reformu EPS-a je od vlasti u Beogradu tražio i Međunarodni monetarni fond, kako bi se smanjili gubici.
U izvještaju o poslovanju za 2024, EPS navodi da je u toku reforma, koja se sprovodi u saradnji sa međunarodnim konsultantima i domaćim stručnim timovima.
Cilj je, kako tvrde, da se unaprijedi efikasnost i poveća transparentnost u poslovanju.
Da li se i kako reformišu i firme sa upisanim sjedištem na Kosovu, EPS nije odgovorio za Radio Slobodna Evropa.
Gdje su fiktivna sjedišta firmi Elektroprivrede Srbije na Kosovu?
Iako je 1999. godine izgubila kontrolu nad elektroenergetskim objektima Kosova, Elektroprivreda Srbije u srpskom sistemu ima registrovane tri firme za proizvodnju i snabdijevanje strujom na Kosovu. Te firme u kosovskom sistemu ne postoje. Na njihovim navodnim adresama danas su postrojenja i objekti državnih elektroenergetskih kompanija Kosova, a i ulice su poslije 1999. godine promijenile naziv.
( Radio Slobodna Evropa )