Raspuštanje Zore, najava Budućnosti

BUDUĆNOST U MEĐURATNOM PERIODU (12): Prenosimo djelove monografije posvećene stogodišnjici Fudbalskog kluba Budućnost

970 pregleda1 komentar(a)
RKŠ Zora, preuzeto sa FB stranice “Podgorički cikotići”, Foto: UGC

Šestog januara 1929. godine jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević je raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru, proglasio ideologiju “integralnog jugoslavenstva” i državi iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca promijenio ime u Kraljevina Jugoslavija. Ilegalna KPJ je uzvratila pozivom na pobunu protiv diktature.

“Jedini izlaz iz ove krize za radničku klasu i seljaštvo jeste oružana borba, građanski rat protiv vladavine hegemonističke srbijanske buržoazije.”

Pokušaj komunističkog ustanka sveo se na izolovane incidente.

Gušeći opoziciono djelovanje, režim je, pored ostalog, naciljao i radničke klubove. Po nekim informacijama, u samo godinu policija je širom Jugoslavije “rasturila” 49 društava. Među njima i nikšićki Hajduk i - Zoru, preteču Budućnosti.

Sresko načelstvo u Podgorici je krajem februara 1929. godine zabranilo svaku sportsku i drugu aktivnost RSK Zora.

“Jednostavno, načelnik Sreza je naredio da u Načelstvo donesemo crvene dresove i loptu i da se klubu zabranjuje aktivnost. Ovo je usmeno saopštio meni lično”, tvrdio je Šefket Šabanadžović.

Glas o zabrani brzo je stigao i do središta Podsaveza. Novo doba od 12. marta 1929. godine, javlja, između ostalog: “Radnički klub iz Podgorice R. S. K. Zora je raspušten”.

Zora je svanula i najavila dolazak - Budućnosti.

Sa vremenske razdaljine od jednog vijeka, u situaciji kada ondašnje novine u oskudnim izvještajima sa mečeva nisu navodile sastave, bilo bi pretenciozno koliko i neozbiljno izaći sa spiskom igrača Radničkog sportskog kluba Zora za koji će se reći da je potpun, konačan i neupitan.

U materijalu koji su sakupljali i objavljivali Husein Tuzović, Milan Raičević i novinar Pobjede Milan Marković, pominju se: Bećir Abdomerović, Andro Bulatović, Luka Cevka Bulatović, Karlo Vugrinec, Vaso Vukadinović, Đorđije Ljalja Vučelić, Ilija Ico Vučelić, Milan Đurović, Ahmet Jakupović, Vojo Kažić, Šaćir Kapadžić, Smajo Koristović, Mahmut Buto Krkanović, Ahmet Kupić, Ćazim Maljević, Arso Ćaro Marković, Božo Milačić, Mitar Milačić, Gojko Mitrović, Milan Mitrović, Milo Pajović, Luka Pavićević, Šćepo Pejović, Jovo Petrović, Petar Popović, Blažo Prelević, Milan Raičević, Branko Rajković, Vlado Raković, Smajo Ramović, Vojo Rogošić, Rizo Serhatlić, Saćir Špico Serhatlić, Jusuf Cufo Taljanović, Mustafa Cafo Hodžić, Vaso Čarapić, Vlado Čejović, Musaja Čelebičić, Tahir Čelebičić, Duljo Džaferadžović, Šefket Šabanadžović, Blažo Žila Šutulović i Kićo Šćepović.

foto: Mirko Savović

Neophodno je naglasiti da je riječ o članovima Zore (i Budućnosti), što nužno ne povlači i da su igrali za nju. Listu bismo mogli da dopunimo imenima onih koji su, odlukama Splitskog nogometnog podsaveza, registrovani za Zoru: Jovan Vučinić, Vaso Glomazić (u Jadranskoj pošti stoji „Gzmagzić”), Boško Đorđević, Ibrahim Đurbuzović, Milivoje Zukić, Pero Krivokapić, Ivo Miković, Veljko Milatović, Vasilije Mišović, Ahmet Mujadžević, Stevo Ljaković, Dimitrije Pajović, Jovan Petrović, Savo Radonjić, Amar Orahovac, P. Uskoković, kao i Božo F. Vukčević, „bedem neprelazni”, koji je prešao iz Balšića u Zoru u januaru 1928. godine, „i momentalno je izglasan za kapitena”, kako to zapisa Jovan P. Vukčević u Jadranskoj pošti od 11. februara iste godine.

Osjećajući se prozvanim, novi kapiten je dvije sedmice kasnije na istom mjestu uzvratio da je „netačno da su me titule ili ma kakva obećanja natjerala da se ispišem iz športskog kluba Balšić i stupim u Š. K. Zoru”.

U Jadranskoj pošti, višegodišnjem službenom glasniku SNP-a, pominju se i „Šatir Kopanić” i „Asim Leopold”.

Uvid u to kako je izgledala standardna postava Zore, odnosno njen veći dio, pružio je Radni narod od 1. oktobra 1927. godine, u izvještaju sa prijateljskog meča u kome je „crveni tim” 25. septembra 1927. godine pobijedio Balšić 1:0.

Pomenuto je da su se u pobjedničkoj ekipi istakli golman Musaja Čelebičić, bekovi Bećir Abdomerović i Vaso Vukadinović, centarhalf Rizo Serhatlić, desna polutka Arsen Marković, te krila Tahir Čelebičić i Branko Rajković.

(Iz monografije “Ponosna prošlost, jedna je Budućnost”, koja će se uskoro naći u prodaji)

foto: FK Budućnost