U Baru predato skoro 12.000 zahtjeva: Nejasni propisi koče legalizaciju

Za legalizaciju objekta ili dijela objekta Sekretarijatu za urbanizam i prostorno planiranje Opštine Bar predato je 11.800 zahtjeva tokom ove godine, a ta služba izdala je oko 40 građevinskih dozvola, a do kraja decembra odobriće još 20.

To je “Vijestima” kazao vršilac dužnosti sekretara tog sekretarijata Ognjen Leković.

Pojasnio je da je taj sekretarijat podijeljen na tri dijela - bave se urbanizmom, građenjem objekata i legalizacijom.

Kada je u pitanju planiranje prostora, Leković je istako da je izmjena Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Bara u toku, te da je taj dokument dobio negativno mišljenje, između ostalog i zbog saobraćajnjih rješenja.

Prošle sedmice su, kako je kazao, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obaviješteni i dobili dokumentaciju o saobraćajnim rješenjima iz PUP-a Crne Gore, koje mogu da primjenjuju. Uz tu dokumentaciju su dobili i propratno uputstvo, koje potpisuje ministar Slaven Radunović, gdje se navodi da će se novo saobraćajno rješenje Jadransko-jonske magistrale, odnosno zaobilaznica oko Bara i put Bar-Boljare primjenjivati i na planska dokumenta nižeg reda, tako da se u Planu obalnog područja, kao i u PUP-u Bar, postojećem, neće postupati po saobraćajnim rješenjima ova dva saobraćajna pravca, već po rješenju iz PUP-a Crne Gore.

“Drugim riječima, ukoliko se neka parcela ili objekat koji se nalazio u zahvatu koridora Bar-Boljare koji je prije bio od dva do dva i po kilometra, a sad je smanjen na 600 metara, i ukoliko su te parcele obalnim područjnem ili putem bile obuhvaćene u tom koridoru, i mi nismo mogli da postupimo u smislu legalizacije ili izgradnje novih objekata, ili izgradnje lokalnih objektata od opšteg interesa, sad će na svim tim lokacijama to biti moguće a neće biti moguće na novim lokacijama koje su same obuhvaćene ovim koridorom”, pojasnio je Leković.

Precizirao je da je koridor Bar-Boljare smanjen na 600 metara, a povećan u odnosu na Jadransko-jonsku magistralu jer je ona bila planirana na 250 do 300 metara.

Projektanti (ne) poznaju novi zakon

“U barskom Sekretarijatu se trenutno nalazi oko 20 zahtjeva za objekte infrastrukture koji su u radu i velika većina će biti ubrzo riješena”, kazao je Leković, i dodao da u tim slučajevima uvijek najveći problem predstavlja rješavanje imovinsko-pravnih odnosa jer za građevinsku dozvolu treba da se dostavi pravo svojine.

Eksproprijacija ili saglasnost vlasnika parcele najveća je prepreka s kojom se suočavaju prilikom izdavanja ove vrste dozvole. Objekti po Detaljnom ubanističkom planu (DUP) najviše se vezuju za eksproprijaciju, a oni od opšteg interesa se koriste i principom o davanju saglasnosti jer vlasnici parcela treba da daju takvo odobrenje.

Sekretarijat je izdao 40 građevinskih dozvola ove godine a, po riječima Lekovića, nadaju se da će ostatak (oko 20 zahtjeva) biti riješen do kraja godine.

Još jedna prepreka s kojom se susreću u tom domenu, kako je naveo, jeste to što projektanti nisu dovoljno upoznati s novim pravilnikom, od kako je izglasan novi zakon. Leković poručuje da su oni navikli da rade projekte bez kontrole institiucije, što sada dovodi do velikog broja ispravki projekata.

Zbog toga oni planiraju da u bliskom periodu naprave sastanak za lokalne projektante, na kojem bi istakli koji su problemi koji bi olakšali Sekretariju da izdaje građevinske dozvole, a i projektantima daju mogućnost da iskažu probleme s kojima se susreću u odnosu na administraciju. To su uglavnom protivpožarne i elektrosaglasnosti koje se dugo čekaju, saobraćajne saglasnosti koje se izdaju po nekim novim normativima…

“Da ne dolaze u situaciju da ne prođu saglasnost glavnog gradskog arhitekte, jer ako dobiju njegovu ili saglasnost glavnog državnog arhitekte, to ne znači da će dobiti saglasnost Sekretarijata za građevinsku dozvolu jer to možda znači da je došlo do davanja saglasnosti prema prošlom zakonu, gdje se nije gledala površina zelenila, broj parking mjesta, namjena objekta i broj stambenih jedinica”, pojasnio je.

Komšije mogu da ucjenjuju

Leković je ispričao da je usvajanjem novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu u avgustu ove godine, donio brojne promjene koje treba predstaviti građanima na način da ih oni razumiju.

“Recimo, starim zakonom nije bilo moguće legalizovati objekat ukoliko nije uklopljen u planski dokument, ili ukoliko ne ispunjava četiri parametra iz DUP-a koji su morali da budu ispunjeni, koje su oni u sekretarijatu kontrolisali a to su ujedno bili i zahtjevi koje veliki broj objekata nije zadovoljavao. Novim zakonom je to ukinuto i omogućena je legalizacija objekata koji su do regulacione linije prema saobraćajnici, i do metar prema susjedu za objekte do 200 kvadrata, odnosno dva metra za objekte preko 200 kvadrata. Tu se stvorio novi problem. Vlasnici susjednih parcela mogu biti nepoznati vlasnici u listu nepokretnosti, mogu biti strani državljani, može biti komšija s kim ne razgovara i namjerno neće da mu da saglasnost”, kazao je Leković.

Može se, kako navodi, desiti i da komšija koji je sklon ucjenama prepozna mogućnost ucjene u odnosu na vlasnika susjedne parcele.

“To radi na način što iskorišćava propis koji kaže da ko ne legalizuje objekat, plaćaće gradsku rentu od jedan do tri odsto takse korišćena gradskog zemljišta. Jedan do tri odsto vrijednosti objekta neko bi trebalo svake godine, doživotno, da plaća, jer nije legalizovao objekat a vlasnik susjedne nije dao saglasnost. Vlasnik susjedne parcele onda traži dva odsto godišnje vrijednosti objekta da bi mu dao suglasnost. U tom smislu vlasnik susjedne parcele je jači od države. On može da traži čak i dio objekta. Nismo imali slučajeve da imamo informaciju da je do toga došlo, ali smo imali veliki broj slučajeva da vlasnici susjednih parcela neće da daju saglasnosti”, ispričao je Leković.

On je ocijenio da je zakon u mnogim članovima nejasan, a najviše građanima. U Lekovićevoj službi imaju veliki broj zahtjeva za tumačenje, na koji ministarstvo odgovara, što je on posebno naglasio i pohvalio, jer se nije dešavalo da im tako dostavljaju odgovore. Ipak, kako navodi, u pojedinim slučajevima se odgovara samo citirajući zakon, ali on to objašnjava pretpostavkom da u Radunovićevom resoru neće da se javno izjašnjavaju po pojedinim pitanjima za koje ni oni nemaju rješenje.

( Marija Pešić )