Gorjanc Prelević: Političari svojim primjerom da promovišu toleranciju i poštovanje prava svih

Možemo da kažemo da nismo tamo gdje bi trebalo da budemo, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc-Prelević, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Crna Gora, ističe ona, ima ambiciozan plan da do kraja 2026. godine ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24, ali u praksi ne pokazuje dovoljno otvorenosti ni spremnosti da mobiliše sve stručne kapacitete potrebne za ostvarenje tog cilja. Kao jedan od najočitijih problema navodi činjenicu da Vlada još uvijek ne objavljuje urgentne preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja, zbog čega civilni sektor mora da „apeluje, viče i moli“ kako bi javnost dobila osnovne informacije.

U kontekstu globalnih sukoba i slabljenja međunarodnih institucija, Gorjanc-Prelević smatra da male države, poput Crne Gore, postaju posebno ranjive na geopolitičke pritiske. Kako kaže, male države ne mogu da nameću pravila međunarodnog poretka i imaju posebnu obavezu da ih poštuju, ali je danas sve manje velikih aktera spremnih da ih štite. Podsjetila je i na primjer kritika usmjerenih prema međunarodnim ekspertima poput Navi Pilaj, navodeći da su takve kampanje pokušaji da se uguše glasovi koji pozivaju na pravdu i poštovanje ljudskih prava.

Govoreći o novim generacijama političara, ocijenila je da uprkos retorici o „Evropi“, nema dovoljno znanja o evropskim standardima ljudskih prava. Kao primjer navodi predlaganje zakona koji nijesu usklađeni s evropskom praksom, poput pokušaja izmjena Zakona o javnim okupljanjima sa apsolutnom zabranom okupljanja na ulicama, te izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u. Razočaranje je, kaže, veliko, jer se očekivalo da će nova politička elita imati svijest o greškama iz prošlosti, ali i dalje dominiraju partijski interes i oportunizam.

Posebno je upozorila na sve češće pokušaje delegitimizacije civilnog društva, navodeći da je cilj takvih kampanja gušenje kritičke misli, otvaranje prostora za korupciju i promociju ličnih, a ne javnih interesa. Istakla je i postojanje spoljnih faktora koji žele destabilizaciju Crne Gore, među kojima je pomenula Srbiju i Rusiju, poručujući da državi sada „može više da našteti samo ozbiljna pometnja ili sabotaža“, iako, kako kaže, „ni Crna Gora nije nesposobna sama sebi da zabija autogolove“.

Kao jednu od tih grešaka navela je i „promociju mržnje“ prema Turcima sa najviših nivoa vlasti, podsjećajući da Turska ima veliku dijasporu u državama EU koje odlučuju o proširenju, te da Crna Gora već plaća ekonomsku cijenu takvih poruka. Institucionalna slabost, prema njenim riječima, ima visoku cijenu koju građani svakodnevno osjećaju — najvidljivija je činjenica da Crna Gora odavno nije u EU, iako je to, smatra, mogla biti još prije 30 godina.

Na pitanje kako vratiti ljudska prava u svakodnevni, građanski diskurs, a ne samo politički, odgovara da je od ključne važnosti da političari svojim primjerom promovišu toleranciju i poštovanje prava svih. Dugoročno rješenje vidi u jačanju institucija i uvođenju građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta od prvog do posljednjeg razreda, gdje bi se djeca učila kritičkom mišljenju, empatiji i rješavanju konflikata. Podsjetila je da je građansko obrazovanje degradirano 2017. godine, iako je Crna Gora tada imala vrlo kvalitetne programe, uključujući i udžbenik u formi stripa.

Kao konkretan potez koji bi pokazao da Crna Gora zaista želi da bude moderna demokratska država, navela je sistemsko postavljanje stručnih ljudi na odgovorne funkcije. Kao pozitivan primjer izdvojila je nedavni izbor državnog agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, Mirka Đukovića, ocjenjujući ga kao obrazovanog i međunarodno iskusnog profesionalca.

Gorjanc-Prelević je insistirala da se ne zaborave i oblasti ljudskih prava koje ostaju „nevidljive“. Posebno je naglasila prava starijih ljudi, koji su izloženi siromaštvu, malim penzijama, nasilju i zanemarivanju, kao i činjenicu da se o uslovima njihovog smještaja, naročito u privatnim domovima, govori tek kada izbiju skandali. Podsjetila je da se ne zna dovoljno o tome da li država sprovodi adekvatnu kontrolu tih ustanova.

Izdvojila je i prava osoba sa mentalnim oboljenjima, navodeći da se pacijenti i zaposleni u Specijalnoj bolnici u Dobroti nalaze u veoma lošim uslovima, da se spava na hodnicima i da se narušava privatnost. Dodala je da država godinama ne ulaže u tu ustanovu, da deinstitucionalizacije nema i da su preporuke CPT-a sigurno ukazale na ozbiljne probleme. Zato, ističe, ne postoji nijedan razlog da Vlada ne objavi te preporuke i da ne saopšti šta će konkretno uraditi da hitno poboljša stanje.

„Sigurno su dali neke hitne preporuke i ne vidimo nijedan razlog zašto ih Vlada ne objavi i zašto nam ne kaže šta će uraditi da hitno poboljša stanje“, zaključila je Gorjanc-Prelević.

( Bojana Bojović Golijanin )