Milatović: Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka
Prekid prakse „vladavine prava u fiokama“ mora biti zajednički zadatak institucija, pravosuđa i društva, kazao je predsjednik države
Demokratije nema bez poštovanja ljudskih prava, a ljudskih prava nema bez istinske vladavine prava, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
On je otvorio konferenciju Građanske alijanse „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“.
„Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa“, upitao je Milatović, kako je saopštio njegov kabinet.
Kazao je da to nije prozivanje, već preuzimanje odgovornosti pred građanima: jednakost svih pred zakonom, nezavisni sudovi i tužilaštva, transparentne i pravovremene odluke i jasna poruka da niko nije iznad zakona.
Upozorio je na posljedice kada standardi ostanu „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja bez zaštite, radnici bez prava, manjine bez jednakog tretmana, i mladi koji zbog nepravde gube povjerenje i odlaze. „Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska.“
„Ova konferencija ne smije biti samo mjesto ponavljanja poznatog, već prostor za preuzimanje obaveza“, kazao je Milatović, ističući da prekid prakse „vladavine prava u fiokama“ mora biti zajednički zadatak institucija, pravosuđa i društva. „Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka.“
"Napredak će biti potpun kad građani osjete da ih država vidi, institucije štite"
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava danas, nije samo dan sjećanja, niti dan podsjećanja, jer je, kako je naveo, notorna činjenica da je od iskona čovjeku dato da kao ljudsko biće bude slobodan, dostojanstven.
Bjeković je istakao da vladavina prava nije moguća bez poštovanja ljudskih prava i sloboda i obrnuto, prenosi agencija MINA.
On je rekao da se u raspravama često govori o institucionalnom okviru, o institucijama.
Prema riječima Bjekovića, institucije su te koje svojim djelovanjem treba da osnaže i implementiraju principe za koje se politički svi zalažu.
“A istovremeno dokažu da su spremne za vrijeme koje dolazi i preuzimanje pune odgovornosti, kada će nesmetano komunicirati sa evropskim sudovima i drugim institucijama koje štite evropski pravni poredak i unutar njega neizostavna načela vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i sloboda”, naveo je Bjeković.
On je kazao da ne bi bilo dobro da se standard ljudskih prava stvara i djeluje na različitim osnovama unutar države.
“Naš zadatak je da svi zajedno radimo na jedinstvenim, usaglašenim standardima ljudskih prava, koliko god je naslov teme izazovan samo za jedan dio naše institucionalne stvarnosti. Fioke su sinonim institucionalnog djelovanja i očekivanja javnosti da se obaveza okonča kvalitetno i blagovremeno”, dodao je Bjeković.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da je Međunarodni dan ljudskih prava uvijek prilika da se sumiraju pobjede i porazi.
“Odmjerimo broj koraka koji smo napravili u cilju smanjenje diskriminacije i većeg poštovanja ljudskih prava i sloboda”, dodao je Đeka.
On je kazao da se Ministarstvo, sa aspekta svoje nadležnosti, trudi da postupa u skladu sa svojim mogućnostima, prenosi MINA.
“Kada je riječ o oblasti ljudskih prava i sloboda, proces nema kraja - nema iz razloga što je to oblast koja zahtijeva konstantnu budnost, jer se ljudska prava i slobode krše i unapređuju u svakom trenutku”, naveo je Đeka.
On je rekao da je svijet danas pred velikim izazovima.
"Situacija u svijetu sve je dalje od onoga čemu težimo, ljudi se brišu sa lica zemlje, djeca stradaju. Velika društva nemaju model kako da zaustave razaranje ljudskog dostojanstva", rekao je Đeka.
On je istakao da je dostojanstvo svakog pojedinca temelj slobodnog društva i dodao da se ljudska prava i slobode brane djelima.
"Kada štitimo slobodu medija, kad se borimo protiv korupcije, kad osiguravamo jednakost muškarca i žena, kad podužemo glas marginalizovane grupe – jačamo vladavinu prava", dodao je Đeka.
Prema njegovim riječima, Crna Gora na evropskom putu ne može napredovati bez jasnih rezulatata u borbi protiv korupcije.
“Naš napredak u oblasti ljudskih prava će biti potpun kad građani osjete da ih država vidi, institucije štite", rekao je Đeka.
Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope (SE) u Podgorici, Lejla Dervišagić, rekla je da se posljednjih godina svjedoči tome da su ljudska prava, bez kojih nema ni demokratije, ni vladavine prava i održivog napretka, ponovo dovedena u pitanje.
“Sve više smo svjedoci porasta govora mržnje, širenja dezinformacija, napada na slobodu i izražavanje slobodu medija, diskriminaciju, ratove koje pogađaju milione ljudi”, dodala je Dervišagić.
Ona je kazala da su, osim toga, tu i savremeni izazovi kao što su sigurnost na internetu, zaštita podataka, rodna ravnopravnost, kibernetički kriminal, vještačka inteligencija.
Dervišagić je rekla da je SE zbog toga pokrenuo Pakt za Evropu, čiji je cilj da se suoči sa izazovima koji prijete demokratiji, vladavini prava.
“Novi demokratski pakt je strateški odgovor na promjene koje se zadnjih godina dešavaju u evropskim društvima i podsjeća na to da nema stabilnosti bez demokratije, i da nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava jer su ona temelj svakog demokratskog društva”, poručila je Dervišagić.
Ona je rekla da se ove godine obilježava 85 godina od potpisivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Dervišagić je kazala da će SE kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i preko 200 drugih dokumenata, nastaviti da bude moralni i pravni kompas Evropi.
Koordinator ljudskih prava i pravde u GA, Ivan Radulović, rekao je da se Međunarodni dan ljudskih prava i ove godine dočekuje u ambijentu koji je složen i pun izazova.
“Istina, Crna Gora nije država u kojoj su masovna i sistemska kršenja ljudskih prava svakodnevica, ali realnost je, nažalost, i dalje daleko od standarda kojem težimo”, naveo je Radulović.
On je kazao da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje da se Crna Gora nalazi između umjerenog i dobrog nivoa spremnosti u oblasti fundamentalnih prava.
Kako je dodao, u izvještaju su pozdravljeni reformski procesi i napori da se zakonodavni okvir dodatno usklodi sa evropskim standardima, posebno u dijelu antidiskriminacijalnih politika i jačanja institucionalne infrastrukture.
“Međutim, izvještaj jednako jasno ukazuje i na to da su izazovi u praksi i dalje ozbiljni. Nedovoljna efikasnost sistema, ograničena primjena propisa, neujednačena zaštita ranjivih grupa i otežan pristup pravi, ostaju najdominantnije prepreki”, rekao je Radulović.
On je kazao da poseban problem predstavljaju dugi sudski postupci koji podrivaju povjerenje građana i građanki u sistem i istovremeno stvaraju ozbiljne finansijske i pravne posljedice za Crnu Goru.
“Nezavisni sudovi, funkcionalno i profesionalno osnaženo tužilaštvo, i institucije koje djeluju isključivo u interesu građana i građanki, oslobođenje bilo kakvih neprimerenih uticaja, ostaju teme suštinske zaštite ljudskih prava”, dodao je Radulović.
( B.H., MINA )