Predlog zakona o trinaestoj plati i penziji ušao u skupštinsku proceduru
Albanski forum predložio da zaposleni ostvaruje pravo na godišnji dodatak u visini 50% minimalne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori (300 eura) obračunate za zaposlene sa radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, dok bi penzionerima pripalo 40 odsto najniže mjesečne penzije (180 eura). Planirano je da se ovaj zakon primjenjuje prvi put za godišnji dodatak za godinu koja počinje 2025. godine Iznos godišnjeg dodatka smatra se zaradom i oporezuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje zarade
Predlog zakona o godišnjem dodatku (13.plata i penzija) ušao je u skupštinsku proceduru i njime je predviđeno da zaposleni ostvaruje pravo na godišnji dodatak u visini 50% minimalne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori (300 eura), obračunate za zaposlene sa radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, dok bi penzionerima pripalo 40 odsto najniže mjesečne penzije (180 eura).
Ova predlog zakona je spremio Albanski forum i planirano je da se ovaj zakon primjenjuje prvi put za godišnji dodatak za godinu koja počinje 2025. godine.
Prema predlogu u koji "Vijesti" imaju uvid pravo na godišnji dodatak imaju zaposleni koji su u radnom odnosu kod poslodavca sa sjedištem u Crnoj Gori, bez obzira na oblik svojine i organizacioni oblik poslodavca i penzioneri koji ostvaruju pravo na penziju iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori.
Predlog zakona definiše i proporcionalno prravo zaposlenih na dodatak. Ono podrazumijeva da zaposleni koji je u kalendarskoj godini radio kraće od 12 mjeseci kod određenog poslodavca ima pravo na srazmjerni dio godišnjeg dodatka, prema broju mjeseci provedenih u radnom odnosu kod tog poslodavca, pri čemu se mjesec rada duži od 15 dana računa kao puni mjesec. U to vrijeme uračunava se i vrijeme privremene spriječenosti za rad zaposlenog, u skladu sa propisima kojim se uređuju radni odnosi i obavezno zdravstveno osiguranje.
Zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo na godišnji dodatak srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako radi polovinu punog radnog vremena radi njege djeteta ili skraćeno radno vrijeme, u skladu sa propisima kojim se uređuju radni odnosi, u kom slučaju ima pravo na puni iznos godišnjeg dodatka. Zaposleno lice sa invaliditetom ima pravo na puni iznos godišjeg dodatka, ako je zaposleno pod posebnim uslovima rada, u skladu sa propisom kojim se uređuje zapošljavanje lica sa invaliditetom.
"Zaposleni koji je u istoj kalendarskoj godini radio kod više poslodavaca ostvaruje pravo na godišnji dodatak kod svakog poslodavca srazmjerno trajanju radnog odnosa kod tog poslodavca, u skladu sa ovim zakonom", piše u predlogu Zakona.
Kada je riječ o Isplata godišnjeg dodatka zaposlenima - poslodavac je dužan da zaposlenom isplati godišnji dodatak najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a u slučaju privremene nelikvidnosti, poslodavac može odložiti isplatu godišnjeg dodatka, ali najkasnije do 31. marta naredne godine, pri čemu je dužan da najmanje 30% iznosa godišnjeg dodatka isplati najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
Godišnji dodatak se isplaćuje u novcu, na isti račun na koji se vrši isplata zarade.
"Penzionerima se godišnji dodatak isplaćuje preko Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najkasnije do 31. decembra tekuće godine. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka penzionerima obezbjeđuju se iz Budžeta Crne Gore, preko budžeta Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka zaposlenima u javnom sektoru obezbjeđuju se u Budžetu Crne Gore, budžetima lokalnih samouprava i drugih pravnih lica u skladu sa zakonom kojim se uređuju primanja zaposlenih u javnom sektoru. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka zaposlenima u privatnom sektoru obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca", definisan oje predlogom Zakona.
Iznos godišnjeg dodatka smatra se zaradom i oporezuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje zarade
Za prekršaj će se novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 eura kazniti pravno lice – poslodavac ako ne isplati godišnji dodatak zaposlenom u roku i visini propisanoj ovim zakonom ili ako ga isplati u suprotnosti sa članom 5 i 6 ovog zakona, dok će se za iste radnje kazniti i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.000 eura.
U obrazloženju zakona Albanski forum je pojasnio da predlaganjem i donošenjem ovog zakona uvodi se institut godišnjeg dodatka za sve zaposlene u javnom i privatnom sektoru, kao i za sve penzionere u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja njihovog materijalnog položaja u uslovima povećanih životnih troškova, sezonskih poskupljenja i kontinuiranog rasta inflacije.
"Postojeći sistem obračuna zarada i penzija u praksi ne obezbjeđuje dovoljan nivo životnog standarda u periodima najvećih troškova, naročito tokom zimskih mjeseci, zbog čega je potrebno normativno intervenisati u pravcu jačanja socijalne i ekonomske sigurnosti građana.Uzimajući u obzir ove ekonomske i socijalne okolnosti, ovim zakonom se predlaže uvođenje obaveznog godišnjeg dodatka kao specifičnog instrumenta zaštite životnog standarda. Ovakvo rješenje obezbjeđuje transparentan, jednostavan i fiskalno predvidiv model podrške, koji je istovremeno i pravičan, jer se primjenjuje na sve zaposlene i penzionere bez obzira na visinu njihovih ličnih primanja, a iznos dodatka se zasniva na objektivnim statističkim pokazateljima", piše u obrazloženju.
Dalje se navodi da normativno rješenje uspostavlja stabilan okvir u kojem se zaposlenima obezbjeđuje godišnji dodatak u visini 50% prosječne neto zarade iz prethodne godine, dok penzioneri ostvaruju dodatak u visini 50% prosječne penzije.
"Jasno se uređuju rokovi isplate, proporcionalna primjena prava na zaposlene koji nijesu radili cijelu godinu, kao i izvori finansiranja za javni i privatni sektor te za penzionere. Posebno je značajno što se predlaže povoljan poreski tretman, kojim se iznos godišnjeg dodatka oslobađa od plaćanja poreza i doprinosa do propisanog limita, što dodatno smanjuje opterećenje poslodavaca i povećava realna primanja građana.Donošenjem ovog zakona očekuju se značajni socijalni i ekonomski efekti, uključujući poboljšanje životnog standarda više od 200.000 zaposlenih i oko 100.000 penzionera, smanjenje rizika od siromaštva u zimskim mjesecima, povećanje domaće potrošnje, kao i stimulacija privredne aktivnosti, posebno kod malih i srednjih preduzeća. Time se doprinosi modernizaciji radno-socijalnog sistema i postupnom približavanju evropskim praksama u oblasti zaštite radnika i penzionera.Uvođenje godišnjeg dodatka predstavlja važan korak ka stvaranju dugoročno održivog, socijalno pravednog i efikasnog mehanizma podrške, te opravdava donošenje ovog zakona", piše u obrazloženju.
( Marija Mirjačić )