Rusija tužila Euroclear zbog zamrznute imovine

Potez Centralne banke Rusije je prvi „upozoravajući hitac“ dok Brisel namjerava da iskoristi sredstva za kredit od 90 milijardi eura Ukrajini

603 pregleda1 komentar(a)
Sjedište Euroclear-a u Briselu, Foto: REUTERS

Centralna banka Rusije podnijela je tužbu u Moskvi tražeći odštetu od depozitara Euroclear sa sjedištem u Briselu, zbog zamrzavanja njenih državnih sredstava i poručila da će osporiti evropske planove za trajnu imobilizaciju tih rezervi.

Centralna banka je danas, kako prenosi „Fajnenšl tajms“ saopštila da je Euroclear, gdje se nalazi 185 milijardi eura od ukupno 210 milijardi eura ruske imovine koju je Evropa zamrzla, „nezakonitim postupcima onemogućio pristup novčanim sredstvima i hartijama od vrijednosti koje pripadaju Banci Rusije“.

Radovi ispred sjedišta Centralne baanke u Moskvifoto: REUTERS

Ova tužba predstavlja prvi ruski „upozoravajući hitac“ prema Evropi, u trenutku kada Brisel planira da već naredne sedmice neograničeno imobilizuje tu imovinu kako bi obezbijedio kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu. Belgija, gdje se nalazi najveći dio te imovine, protivi se toj ideji, strahujući od ruske odmazde.

Evropska komisija smatra da sudovi van EU nemaju nadležnost u ovom slučaju, navodi FT. Međutim, ruska centralna banka je saopštila da će „bezuslovno osporiti“ i pokušaje imobilizacije svoje imovine pred međunarodnim sudovima, kako u „prijateljskim“, tako i u „neprijateljskim zemljama“.

Kako je navedeno, banka traži odštetu na osnovu „iznosa blokiranih sredstava Banke Rusije, vrijednosti blokiranih hartija od vrijednosti i izgubljene očekivane dobiti“.

Dodaje se da će koristiti „sve raspoložive pravne i druge mehanizme za zaštitu svojih interesa“ ukoliko evropski planovi o korišćenju ruske imovine budu sprovedeni.

Zapadni saveznici Kijeva zamrzli su oko 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi ubrzo nakon što je predsjednik Vladimir Putin 2022. godine naredio invaziju na Ukrajinu. Ta sredstva se trenutno obnavljanjem odluke zamrzavaju svakih šest mjeseci, kroz proces koji zahtijeva jednoglasnu saglasnost svih 27 članica EU, uključujući i protivnike te šeme, poput Mađarske.

Međutim, Evropska komisija je predložila korišćenje vanrednih ovlašćenja kako bi se 210 milijardi eura trajno imobilizovalo radi finansiranja kredita od 90 milijardi eura, uz nadu da će to ojačati otpor Kijeva ruskoj invaziji i pomoći Evropi da obezbijedi ulogu u mirovnim pregovorima koje predvode Sjedinjene Države. Zemlje EU su u četvrtak postigle saglasnost o tom prijedlogu, uoči rasprave lidera Unije naredne sedmice o tom kreditu.

Ovom potezu protive se SAD, koje žele da se veći dio te imovine usmjeri u dva investiciona fonda pod vođstvom SAD, u okviru nacrta mirovnih planova o kojima administracija Donalda Trampa trenutno pregovara sa Rusijom.

Belgija je zatražila da ostale države članice podijele rizike od budućih ruskih pravnih izazova. Međutim, Francuska - čije komercijalne banke drže oko 18 milijardi eura ruske imovine - usprotivila se toj ideji.

Vladimir Putin je rekao prošlog mjeseca da je Kremlj razradio planove za odgovor na šemu EU, ali nije iznio dodatne detalje. Moskva, takođe, razmatra zapljenu imovine koju u Rusiji drže Euroclear i zapadni investitori, kao i potpunu nacionalizaciju zapadnih kompanija u Rusiji. Rusija je već zamrzla 17 milijardi eura zapadne imovine koju u toj zemlji drži Euroclear.