Gorčević: U ovoj sali sjedi žena koja će uvesti sedmočasovno radno vrijeme, žena koja gradi infrastrukturu...
Nalazi novog istraživanja o stavovima građana/ki i zaposlenih u javnoj upravi, predstavljeni na današnjem događaju, pokazuju da duboko ukorijenjeni stereotipi, otpor prema promjenama i nedostatak znanja za primjenu rodne perspektive u praksama javne uprave, usporavaju reforme Kako su kazali iz UNDP-a, svaka druga osoba u Crnoj Gori smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti „pretjerano naglašava“, dok gotovo dvije trećine vjeruje da žene i muškarci i dalje nemaju jednaka prava
Crna Gora ulazi u fazu evropskih integracija u kojoj rodna ravnopravnost više ne može biti vrijednost na papiru, već obaveza sistema, poručeno je sa konferencije “Transformacija institucija za rodnu ravnopravnost”, koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.
Nalazi novog istraživanja o stavovima gradjana/ki i zaposlenih u javnoj upravi, predstavljeni na današnjem događaju, pokazuju da duboko ukorijenjeni stereotipi, otpor prema promjenama i nedostatak znanja za primjenu rodne perspektive u praksama javne uprave, usporavaju reforme.
Kako su kazali iz UNDP-a, svaka druga osoba u Crnoj Gori smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti „pretjerano naglašava“, dok gotovo dvije trećine vjeruje da žene i muškarci i dalje nemaju jednaka prava.
“Više od polovine ispitanika/ca kaže da su muškarci bolji lideri, a četiri petine da je majčinstvo najvažnija uloga žene”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da više od trećine zaposlenih u javnoj upravi doživjelo je neku formu uznemiravanja, a skoro duplo više žena od muškaraca osjeća da je bilo u neravnopravnom položaju u vezi sa napredovanjem.
Na panelu koji je okupio predstavnike/ce EU, UNDP-a i Vlade Crne Gore naglašena je zajednička posvećenost jačanju rodno odgovornog upravljanja i uspostavljanju rodne ravnopravnosti kao sistemskog prioriteta.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselot Isakson kazala je da, ako se ovakav tempo nastavi, puna rodna ravnopravnost ostaće nedostižna još najmanje 50 godina.
“I to u trenutku kada svjedočimo sve izraženijem otporu prema rodnoj ravnopravnosti. Ako Evropa i Crna Gora žele da ostanu konkurentne u savremenom svijetu, moramo iskoristiti sav raspoloživi talenat, a ne samo polovinu”, dodala je Isakson.
To, kako ja navela, podrazumijeva institucije koje autentično odražavaju društva koja predstavljaju.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova rekla je da je Crna Gora danas na prelomnoj tački.
“Potrebno je da žensko liderstvo preuzme jasnu odgovornost, da se uvedu mjerljivi standardi i da rodna perspektiva postane dio svakog procesa - od budžetiranja do zapošljavanja”, navela je Paniklova.
Ona je rekla da UNDP ostaje partner koji gradi kapacitete i alate institucija, kako bi pravo postalo praksa, a rodna ravnopravnost svakodnevni standard.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da rodna ravnopravnost za nju nije administrativni zadatak već lično uvjerenje.
“U ovoj Vladi žene uspješno vode neke od najzahtjevnijih resora - ravnopravno stoje rame uz rame sa svojim kolegama ministrima. U ovoj sali sjedi žena koja će uvesti sedmočasovno radno vrijeme, žena koja gradi infrastrukturu i upravlja javnim radovima i investicijama”, rekla je Gorčević.
Ona je dodala da je tu i žena koja će sljedeće godine završiti pregovore Crne Gore sa EU.
“Žene nijesu kvote - žene vode državu”, poručila je Gorčević i dodala da, sa 40 odsto žena u parlamentu, Crna Gora već sada parira mnogim državama članicama EU.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić ukazala je na centralnu ulogu rodne ravnopravnosti u politikama rada.
Ona je rekla da se reforma rada u Crnoj Gori zasniva na jasnom principu - dostojanstvo i ravnopravnost u radu moraju biti prava, a ne privilegije.
“Jačanjem zaštite od diskriminacije i uznemiravanja, unapređenjem inspekcijskih mehanizama i uvođenjem mjerljivih standarda, stvaramo uslove da svaka žena i svaki muškarac mogu raditi u okruženju koje ih štiti i cijeni. U tome je stručna podrška UNDP-a bila i ostaje od presudnog značaja“, dodala je Nišić.
Ministarka javnih radova Majda Adžović naglasila je važnost uključivanja rodne perspektive u javna ulaganja.
“Za mene orodnjavanje nije formalnost i nije ukras političkog procesa, to je prije svega alat da državne odluke budu efikasne i pravedne. Kada u planiranju uvažimo potrebe svih žena i muškaraca, gradimo infrastrukturu prema mjeri svih građanki i građana”, rekla je Adžović.
Ona je navela da je njen cilj da orodnjavanje javnih radova postane praksa od koje se ne odstupa kako bi gradili državu koja zaista funkcioniše.
Poslanica i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović istakla je da ravnopravno učešće žena u politici doprinosi kvalitetu demokratije.
“Rodna ravnopravnost u politici nije samo pitanje prava, već efikasnosti I kvaliteta demokratije. Veće učešće žena doprinosi inkluzivnijim odlukama i društvu koje bolje odgovara potrebama svih svojih članova i članica”, kazala je Despotović.
Ona je poručila da stereotipi ne smiju odlučivati.
“Podrška ženama u politici, mentorski programi i obrazovanje ključni su za ravnopravnost”, dodala je Desepotović.
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj poručio je društvo napreduje onda kada javna uprava jednako prepoznaje potencijal žena i muškaraca.
„Postizanje rodne ravnopravnosti u državnoj upravi nije samo strateški cilj - to je civilizacijska obaveza koja određuje kvalitet našeg društva i kapacitet institucija da služe svim građankama i građanima jednako”, kazao je Camaj.
On je rekao da rodna ravnopravnost nije stvar izbora, već temelj pravedne, efikasne i profesionalne javne uprave.
Iz UNDP-a su rekli da je na konferenciji predstavljena i javno dostupna Digitalna platforma koja objedinjuje podatke o rodnoj ravnopravnosti, analize i alate za kreiranje rodno odgovornih politika zasnovanih na dokazima.
( MINA )