Više od milion domaćinstava u Ukrajini bez električne energije nakon serije ruskih napada
Iako su ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu bili česti tokom cijelog rata, Moskva je pojačala udare kako se približava zima
Više od milion domaćinstava u Ukrajini ostalo je bez električne energije nakon serije ruskih napada tokom noći, u kojima su pogođeni energetska i industrijska infrastruktura, saopštili su zvaničnici, prenosi BBC.
Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine, Ihor Klimenko, rekao je da je pogođeno pet regiona i da je najmanje pet osoba povrijeđeno, te da su u toku radovi na gašenju požara i obnovi snabdijevanja strujom.
Iako su ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu bili česti tokom cijelog rata, Moskva je pojačala udare kako se približava zima.
Ovo se dešava uoči puta izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa za inostranstvo Stiva Vitkofa u Njemačku, gdje treba da se sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, u okviru dodatnih razgovora o okončanju rata, navodi BBC.
Vitkof, koji predvodi pokušaje Bijele kuće da posreduje između Ukrajine i Rusije, razgovaraće u Berlinu o najnovijoj verziji predloženog mirovnog sporazuma.
Zelenski je danas rekao da je Rusija u noćnim napadima upotrijebila više od 450 dronova i 30 projektila. Klimenko je naveo da su pogođeni regioni - Dnjepropetrovski, Kirovohradski, Mikolajivski, Odeski i Černjigovski.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je u napadima koristilo oružje, uključujući hipersonične rakete "kinžal", koje je teško pratiti jer tokom leta mogu da mijenjaju pravac.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje tokom noći privremeno ostala bez cjelokupnog spoljnog napajanja električnom energijom "zbog rasprostranjenih vojnih aktivnosti koje su pogodile elektroenergetsku mrežu", ali da je sada ponovo priključena.
Elektrana se nalazi na teritoriji Ukrajine pod ruskom kontrolom. Ne radi, ali se oslanja na stalno napajanje električnom energijom kako bi se njeni reaktori hladili.
U Rusiji je regionalni guverner Roman Busargin rekao da su u Saratovu dvije osobe poginule nakon što je napad dronom pogodio stambenu zgradu.
Trampova administracija vrši pritisak da dogovor o okončanju rata bude na snazi do Božića i posljednjih sedmica je održala nekoliko rundi razgovora sa ukrajinskim i ruskim predstavnicima, iako je bilo malo naznaka da je proboj na pomolu.
Još nije potvrđeno koji će evropski lideri prisustvovati razgovorima u Berlinu.
Volstrit džurnal, koji je prvi objavio detalje sastanka, naveo je da će u njemu učestvovati britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc.
Sastanak Vitkofa i Zelenskog dolazi nakon što je Ukrajina SAD-u dostavila svoju revidiranu verziju mirovnog plana od 20 tačaka, najnoviju verziju predloga koji se prvi put pojavio krajem novembra i izazvao talas diplomatskih aktivnosti.
Sudbina teritorije u istočnoj Ukrajini ostaje jedno od najtvrdokornijih pitanja u pregovorima, pri čemu Kijev odbija da ustupi zemlju koja je nezakonito okupirana, dok Moskva ponavlja namjeru da silom u potpunosti zauzme Donbas, osim ako se Ukrajina ne povuče.
Zelenski je skeptično reagovao na najnoviji predlog Bijele kuće o rješavanju teritorijalnog pitanja, prema kojem bi se ukrajinska vojska povukla iz regiona, a on bi bio pretvoren u "specijalnu ekonomsku zonu".
Ukrajinski predsjednik rekao je novinarima da bi, prema uslovima koje predlažu SAD, Kremlj preuzeo obavezu da ne napreduje u oblasti koje bi ukrajinske snage napustile, pri čemu bi zemljište između djelova Donbasa pod ruskom kontrolom i ukrajinskih odbrambenih linija praktično bilo pretvoreno u demilitarizovanu zonu.
"Šta će (Rusiju) spriječiti da napreduje? Ili da se infiltrira prerušena u civile?" rekao je Zelenski.
U javnosti su Ukrajina i njeni evropski saveznici opisali razgovore koje predvode SAD kao plodotvorne i pozdravili napredak u obezbjeđivanju izmjena plana, za koji se u široj javnosti smatralo da je, kada se prvi put pojavio, išao u korist Rusiji.
Međutim, posljednjih sedmica pojavili su se znaci da Tramp gubi strpljenje sa Zelenskim i njegovim saveznicima na kontinentu.
U oštrom intervjuu za Politiko ranije ove sedmice, američki predsjednik je evropske lidere nazvao "slabima" i ponovio pozive Ukrajini da održi izbore.
Zelenski je rekao da bi izbori mogli biti održani u roku od 90 dana, ako SAD i Evropa obezbijede neophodnu bezbjednost. Izbori su suspendovani otkako je uvedeno ratno stanje, kada je Rusija pokrenula invaziju punog obima u februaru 2022. godine.
Dok se diplomatska inicijativa Bijele kuće nastavlja, pažnja u Evropi usmjerena je na to kako podržati Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma, uz razgovore koji su u toku o bezbjednosnim garancijama i finansiranju.
Ukrajinska vlada suočava se sa teškom finansijskom situacijom: potrebno je da u naredne dvije godine pronađe dodatnih 135,7 milijardi eura, navodi BBC.
U petak su zemlje EU pristale da na neodređeno vrijeme zamrznu oko 210 milijardi eura ruske imovine koja se nalazi u Evropi.
Očekuje se da sporazum otvori put da se ta sredstva, ukoliko dogovor bude postignut na samitu EU sljedeće sedmice, plasiraju Ukrajini kroz zajmove, čime bi Kijev dobio finansijsku podršku za vojsku i obnovu djelova zemlje razorenih nakon gotovo četiri godine totalnog rata.
Kremlj je taj potez osudio kao krađu, a ruska centralna banka saopštila je da će tužiti Euroklir, belgijsku finansijsku instituciju u kojoj se drži velika većina ruske imovine zamrznute nakon invazije.
Zvaničnici i dalje pregovaraju o tačnoj strukturi dogovora kojim bi se ruska sredstva prenamijenila u korist Ukrajine, pri čemu je belgijska vlada posebno skeptična zbog pravne izloženosti, s obzirom na to da je glavni držalac te imovine.
U međuvremenu, objavljeno je da najnovija verzija mirovnog plana koja kruži predviđa da Ukrajina ubrzano uđe u Evropsku uniju.
Fajnenšl tajms je naveo da Brisel podržava brzo pristupanje Ukrajine Uniji, ideju koju je Ukrajina iznijela u najnovijem nacrtu dostavljenom Vašingtonu.
Ukrajina je formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon invazije 2022. godine, ali je, uprkos obećanjima o ubrzanom procesu, i dalje udaljena nekoliko godina od punopravnog članstva, navodi BBC.
Prema tom planu, Ukrajina bi postala članica već u januaru 2027. godine, javlja AFP, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika. Nije bilo jasno da li je Vašington odobrio taj dio nacrta.
( Ne.V. )