Život na jednoj nozi

Sudbina ili nemar svejedno, gurnuli su struku i nauku u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Crnoj Gori u zapećak života. Tim povodom, svi zajedno su u nekom bestežinskom stanju - ni na nebu ni na zemlji. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ubrzo polaže prijemni ispit u Briselu, kako bi se njegovi država i resor domogli članstva velike evropske porodice. Položiće ministar prijemni ispit u Briselu, i to je dobro! Međutim, kako će ministar proći na ispitu kada se vrati iz Brisela kući, pred svojim farmerima i državom - velika je zagonetka?

Sva nastojanja relevantnih faktora u Crnoj Gori, da poljoprivredu i ruralni razvoj tokom tranzicionog perioda približe agrarno razvijenim zemljama Evrope, ostala su, nažalost, bez rezultata.

Zbog svoje decenijske zlehude sudbine, poljoprivrednici sa kolonom traktora na ulici traže lijek za svoje probleme, pri čemu ne uspijevaju da probude svijest onih koji drže njihovu i sudbinu ove privredne grane u svojim rukama. Finansijski "vatrogasci" stoje kao zapeta puška, no, od toga nema vajde.

Od slave do beznađa - priča broj jedan

Razvojni put "13. jul" Plantaža a. d. slikovit je primjer, kako je put od slave do beznađa najčešće kratak.

Tim povodom podsjećam da je razvojni put ove nekada glasovite kompanije krenuo ka zenitu davnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Slava "13. jul" Plantaža trajala više od 30 godina i stvar je posebne priče. Na tom slavnom putu ova kompanija je bila ovjenčana oreolom privrednog ponosa Crne Gore. Njen otac i majka, bili su glasoviti Agrokombinat "13. jul", i njegovi čelnici, koji su svojim znalačkim pregnućem prvi put u crnogorskoj istoriji dali privredni i politički legitimitet ovoj privrednoj grani.

Danas od svega toga nema ništa, ili bolje rečeno ostali su samo sjećanja i vitrine u spomen sobi "13. jul" Plantaža a. d. ispunjene zlatnim i drugim odličjima dobijenim u zlatno doba ove kompanije od strane tržišta Evrope i svijeta. "13. jul" Plantaže a. d. danas žive od nekadašnje slave, po uspjehu šarolike proizvodnje u gubicima, pritisnute teretom visokog duga poreza državi (crna lista državnih dužnika poreza), koja ih je svojevremeno porodila i poslala na put slavne privredne kompanije.

No, bilo kako bilo, ne treba "plakati nad prosutim mlijekom" već se treba zapitati kako to da Plantaže i resorno ministarstvo godinama ne posjeduju Program kako da se ova kompanija izvuče iz beznađa i usmjeri prema decenijama dugoj slavnoj prošlosti.

Nije treba sumnjati da je problem o kojem je riječ težak i kompleksan, ali je u ovom trenutku nezaobilazno pitanje - što ovoj kompaniji može donijeti 2026. godina - sanaciju ili propast?! Poslovodstvo "13. jul" Plantaža, resorno ministarstvo i Vlada Crne Gore duguju javnosti odgovor na ovo pitanje? I ne samo odgovor, već i rješenje problema!

Dugo putovanje u noć - priča broj dva

Prema Izvještaju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o rezultatima rada u godini koja je na izmaku i Programu rada za 2026.(zeleni budžet), reklo bi se da je pred nama još jedna uspješna poslovna godina.

Tim povodom, javna glasila su objavila da agrarni ministar sa svojom svitom polovinom decembra ove godine putuje u Brisel, đe će polagati prijemni ispit na temu: Poljoprivreda i ribarstvo, stanje i evropska perspektiva. Nema sumnje da će ministar položiti ovaj test, i dobro je što će biti tako.

Međutim, po povratku ministra iz Brisela kući, čekaju ga veliki problemi i odgovor na pitanje kako će proći na ispitu pred farmerima i svojom državom, u najmanju ruku je zagonetan? Nije moje da komentarišem što će ministar u svojoj akt tašni donijeti iz Brisela, ali vjerujem da on zna da je njegov resor, po svim kriterijumima kojim se mjeri razvojni uspjeh države u zelenoj privredi u svijetu, poljoprivreda i ruralna privreda u Crnoj Gori, na pretposljednjem ili posljednjem mjestu na rang listi agrarno razvijenih država Evrope.

Tim povodom, bilo bi dobro da ministar k o n a č n o omogući da domaća i evropska naučna i stručna misao sjednu za sto i preporuče što zakašnjelo valja uraditi u Crnoj Gori u narednoj, 2026. godini na reformskom putu poljoprivrede i ruralne privrede, ka Evropskoj uniji?! To bi bio potez dostojan poštovanja i drugi u trodecenijskom tranzicionom razdoblju.

Mani, mani, muko naša - priča broj tri

U vrijeme dok sam bio mladi stručnjak, imao sam privilegiju i zadovoljstvo da kao stipendista francuske Vlade boravim u ovoj velikoj i lijepoj zemlji na stručnom usavršavanju dvije godine, 1971. i 1972.

Pored obaveza koje sam imao u toku studijskog boravka u Francuskoj, tadašnji moj poslodavac Agrokombinat "13. jul", obavezao me je da izučim pitanje: na kojim osnovama počiva agrarna politika Francuske, sa napomenom da francuska agrarna škola nosi oreol najbolje razvojne filozofije u oblasti poljoprivrede i seoskog razvoja, od koje je učila većina evropskih zemalja, pa i šire.

Uspio sam tada da me kao Jugoslovena na razgovor prime ljudi koji su bili nosioci i kreatori francuske agrarne politike. U toku zanimljivog razgovora sa njima saznao sam, pored ostalog, dvije krupne stvari: (a) Nacionalni institut Francuske za poljoprivredna istraživanja bio je imenovan od strane francuske Vlade za nosioca realizacije velikog projekta (c i lj e v i agrarnog razvoja u Francuskoj) u okviru jedinstvene agrarne politike ove zemlje, sa visokim stepenom odgovornosti za ostvarene rezultate i (b) Francuska agrarna banka (Banc agricol) stajala je tada kao kapitalna finansijska institucija koja je obezbjeđivala punu finansijsku podršku projektima iza kojih je stajao Nacionalni institut za naučna istraživanja i razvoj, na putu ravnomjernog razvoja života i ekonomije na prostoru francuske države, od sjevera do juga i sa istoka do zapada.

Zahvaljujući takvoj orijentaciji, francuska država je unaprijedila svoju ekonomiju pa je postala ne samo školskim primjerom kako treba razvijati ovu privrednu oblast, već i svjetskom velesilom u oblasti prehrambene produkcije i razvoja seoske privrede.

U to vrijeme finansijsku podršku razvojnim ciljevima (projektima) obezbjeđivao je državni finansijski fond (zeleni budžet) koji je predstavljao 50 odsto nacionalnog budžeta francuske države, dok se preostalih 50 odsto budžetskih sredstava odnosilo na podmirivanje potreba ostalih privrednih grana i društvenih djelatnosti. Ovakvom politikom Francuska je obezbijedila kako ravnomjeran razvoj života i ekonomije u poljoprivrednom prostoru na dugi rok, tako i ekonomsku i s o c i j a l n u stabilnost države, takođe na dugi rok.

Što reći na kraju ovog kratkog pledoajea? Tranzicioni period od 1989. do 2010. godine u Crnoj Gori pretvorio je u pepeo sve ono što je stvoreno u ranijem privrednom sistemu. U tom razdoblju vječito je bila prisutna samo kuknjava za novcem, dok su struka i nauka bili u zapećku života. I danas smo tu đe jesmo - držimo fenjer na listi evropski agrarno razvijenih zemalja.

Naspram istaknutog, slijedi pitanje koje su to glavne prepreke Crne Gore na putu reformisanja agrarne produkcije u skladu sa saznanjima i evropskom praksom: (a) nedostatak cjelovitog sadržaja o stanju agrarne produkcije u Crnoj Gori, sa preporukama što i kojim alatima valja uraditi kako bi crnogorski agrarni sistem korespondirao sa saznanjima i stručnom i naučnom praksom Evrope i (b) reformskom agrarnom politikom obezbijediti precizne nacionalne c i lj e v e u ovoj privrednoj grani na kratki i duži rok, koji će po prvi put inaugurisati sistem da se u Crnoj Gori mogu proizvoditi samo dvije vrste hrane: hrana ekskluzivnog kvaliteta i visoko kvalitetna hrana (trećeg kvaliteta hrane za tržište ne bi bilo), i konačno (c) shodno odabranim ciljevima obezbijediti kompleks pretpostavki za ostvarivanje usvojenih ciljeva. Predloženi reformski plan nove agrarne politike u Crnoj Gori treba da razmotre i usvoje kako resorno ministarstvo i Vlada, tako i u Skupština Crne Gore.

Složen je i skup predloženi model agrarne politike u Crnoj Gori, ali po mojem sudu on nema alternative i korespondira sa pogledima gospodina Grbića, profesora Univerziteta u Kanadi, na sadašnju agrarnu politiku u Crnoj Gori na dugi rok, koje smo čuli prilikom nedavnog gostovanja na TV Vijesti.

( Čedomir Marović )