Venecijanci preporučuju automatski ostanak u fotelji sudija Ustavnog suda kojima prestane funkcija

Venecijanska komisija preporučuje da Crna Gora uvede automatski produžetak mandata ustavnih sudija dok ne budu izabrani njihovi nasljednici, jer je to jedini pouzdan način da se Ustavni sud zaštiti od ponovnih blokada, ocjenjuje se u decembarskom mišljenju VK o nacrtu Zakona o Ustavnom sudu.

Iako nacrt zakona ide u smjeru jačanja stabilnosti Suda, on i dalje predviđa ograničenu i uslovnu mogućnost nastavka mandata, što otvara prostor za različita tumačenja i potencijalne nove političko-institucionalne krize, navodi VK.

Prema nacrtu izmjena Zakona o Ustavnom sudu, sudija kojem ističe mandat ili navršava godine za odlazak u penziju može, ali samo uz sopstveni pristanak, ostati na dužnosti „ako je to neophodno za odlučivanje većinom svih sudija“, u slučaju da se parlament ili predsjednik države ne predlože novog kandidata ili ga Skupština ne izabere.

Time se ne uspostavlja automatski kontinuitet, već se produžetak omogućava samo kada Sud padne na minimum potreban za rad. U praksi, to znači da bi ustavni sudija mogao ostati u fotelji samo ako bi Sud imao četiri sudije ili manje. Ako ih ima pet ili šest, nastavak mandata ne bi bio moguć, čak i ako bi politički proces izbora novih sudija bio blokiran mjesecima, kao što se već dešavalo.

Venecijanska komisija u svom mišljenju jasno navodi da ovakvo rješenje nije dovoljno precizno ni dovoljno snažno. Upozorava da formulacija „ako je to neophodno za odlučivanje većinom svih sudija“ ostavlja niz nedoumica – od toga na koji se broj sudija tačno odnosi taj prag, do pitanja šta se dešava ako istog dana mandat prestaje dvjema ili više sudija. U tom slučaju nije jasno ko ostaje, ko odlazi i po kom kriterijumu se to određuje.

Uz to, Komisija podsjeća da je evropska praksa u najvećem broju država zasnovana na automatskom produženju mandata sve dok novi sudija ne stupi na dužnost, bez ikakvih dodatnih uslova, što eliminiše sve pravne i političke dileme. U državama gdje se takvo rješenje primjenjuje, Ustavni sudovi ne zavise od brzine političkog dogovora u parlamentu, već im se garantuje neprekidan rad.

Komisija naglašava da crnogorski kontekst dodatno opravdava potrebu za automatskim produženjem, jer Ustavni sud ni danas ne radi u punom sastavu, a dvije pozicije sudija ostaju upražnjene mjesecima. Upravo ova situacija, navodi Komisija, pokazuje koliko je opasno oslanjati se na političku volju i rokove bez jasnih mehanizama zaštite institucionalnog kontinuiteta. Podsjeća i na 2022. godinu, kada je Sud bio blokiran i nije mogao donositi odluke jer je ostao sa samo tri sudije, što je u dokumentu apostrofirano kao scenario koji se mora spriječiti jasnim pravnim rješenjima.

Iako Venecijanska komisija prihvata da Crna Gora može, makar privremeno, zadržati uslovni model produženja mandata, ona naglašava da takvo rješenje mora biti precizno definisano i napisano „jasno i nedvosmisleno“, bez prostora za interpretacije.

To uključuje i obavezu da zakon eksplicitno navede na koji broj sudija se odnosi prag „neophodne većine“, kao i da predvidi postupanje u slučaju da više sudija napušta funkciju istovremeno, kako bi se izbjegla nova pravna praznina.

Venecijanska komisija u svom decembarskom mišljenju konstatuje da je Crna Gora već ispunila tri druge preporuke: jasno je definisala starosnu granicu za odlazak sudija Ustavnog sudu u penziju, uvela automatizovan i pouzdan mehanizam obavještavanja o prestanku funkcije, te propisala obavezu izuzeća sudije kada se odlučuje o njegovom mandatu.

( Željka Vučinić )