Milatović: Bjeković opravdao povjerenje, biografija i reference potvrđuju njegovu stručnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je pred poslanicima obrazlagao svoj predlog da se aktuelni zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ponovo imenuje na to mjesto.

Milatović je, obrazlažući predlog, naveo da je postupak utvrđivanja kandidata sproveden u skladu sa zakonom, kroz konsultativni proces sa naučnim i stručnim institucijama, kao i nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda. Dodao je da je, sa ciljem povećanja transparentnosti, 1. oktobra uputio javni poziv zainteresovanim institucijama i organizacijama da dostave obrazložene predloge kandidata za zaštitnika.

Prema njegovim riječima, biografija i reference Siniše Bjekovića potvrđuju njegovu stručnost, kao i da je opravdao povjerenje koje mu je ranije dato. Milatović je istakao da su nepristrasnost i integritet ključne vrijednosti institucije zaštitnika ljudskih prava, te izrazio uvjerenje da će Bjeković, ukoliko bude imenovan, funkciju obavljati u skladu sa zakonom.

Poslanici raspravljaju o predlogu Milatovića.

Tokom rasprave u Skupštini, poslanica Zoja Bojanić Lalović (DPS) ocijenila je da je riječ o veoma važnom pitanju i instituciji od izuzetnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana. Ona je navela da Bjeković ima izuzetnu biografiju, te da su njegovi stavovi i mišljenja o pojedinim temama koje se tiču ranjivih kategorija bili značajni i ostavljali prostor za unapređenje određenih aspekata društva.

Bojanić Lalović je istakla da su u izvještajima zaštitnika prepoznati izazovi u obrazovnom sistemu, koji su, kako je navela, pomogli nadležnima da se tim problemima bave, kao i da su studentski i učenički domovi bili tema koju je, prema njenim riječima, posebno jasno sagledao.

Istovremeno, ukazala je da je od 2020. godine bilo više događaja na koje zaštitnik nije reagovao, navodeći, između ostalog, slučajeve nasilja, pitanja u vezi sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kao i napade na medije, urednike i novinare. Kao primjere izostanka reakcije pomenula je i događaje poput iscrtavanja trobojki, dodjele Miroslavljevog jevanđelja Milutinu Mićoviću, kao i izjavu mitropolita Joanikija da je Crna Gora „projektovana kao mala Ukrajina“.

Ona je navela i da, prema njenom stavu, nije bilo adekvatne reakcije ni u vezi sa pitanjem vjerske indoktrinacije maloljetne djece, kao ni tokom događaja na Cetinju 5. septembra 2021. godine, kada su održani protesti. Takođe je podsjetila i na izostanak reakcije povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.

Bojanić Lalović je ocijenila da ćutanje institucije zaštitnika u takvim situacijama može ostaviti utisak opreza ili nespremnosti da se zauzme jasan stav u politički osjetljivim okolnostima, te da to, kako je navela, utiče na povjerenje građana u institucije.

Milatović je, odgovarajući na izlaganje Bojanić Lalović, kazao da je saglasan da institucije u Crnoj Gori nijesu nezavisne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da budu, ali je dodao da se ne može zanemariti stanje prije 2020. godine. Naveo je da su bivša predsjednica Vrhovnog suda, bivši predsjednik Privrednog suda, kao i bivši direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost u fazi procesuiranja.

„Problem Crne Gore je sljedeći – istina koju vi izgovarate je poluistina, kao što drugi dio izgovara takođe poluistine, a za Crnu Goru i bolji život treba nam puna istina“, rekao je Milatović.

On je saopštio i da je u toku izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kojim bi ta institucija, kako je naveo, dobila veća ovlašćenja. Pozvao je parlament i Vladu da taj zakon bude usvojen u što kraćem roku.

Na Milatovićevo izlaganje reagovala je Bojanić Lalović, poručivši da kao predsjednik Crne Gore treba da se uzdigne iznad političkih i društvenih podjela. Navela je da je govorila o osjećaju dijela građana da nijesu zaštićeni od sistema, da im je ugroženo dostojanstvo, te da su izloženi medijskoj hajci i političkom marketingu. Dodala je i da se, kako je kazala, Crnogorci često nazivaju pogrdnim imenima, ističući da to ne bi smjelo biti prihvatljivo.

U raspravi je učestvovala i poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković, koja je kazala da je u prethodnih 30 godina zapošljavanje bilo vezano za partijsku pripadnost, navodeći da su se poslovi dobijali uz člansku kartu DPS-a. Govorila je i o policijskim intervencijama tokom protesta, ističući da je, kako je rekla, bježala kako bi sačuvala život.

Marković je navela da je uvrijeđena Milatovićevom izjavom da i sa te strane dolaze „poluistine“, te je saopštila da će poslanički klub Pokreta Evropa sad podržati imenovanje Siniše Bjekovića za zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Poslanica DPS-a Nela Savković-Vukčević podsjetila je na više incidenata, među kojima su spaljivanje lutke sa likom Andreja Nikolaidisa, uzvikivanje poruka „Nož, žica, Srebrenica“ u Podgorici, kao i hapšenja turskih državljana. Ona je kazala da je u tim slučajevima očekivala jasnu i odlučnu reakciju institucije Zaštitnika ljudskih prava, ističući da ombudsman mora reagovati nedvosmisleno.

Savković-Vukčević je u završnoj riječi kazala da je upravo za vrijeme vladavine Mila Đukanovića Bjeković dobio priliku da pokaže kako se štite i brane ljudska prava.

Poslanica Pokreta Evropa sad Nađa Laković ocijenila je da je stanje u oblasti ljudskih prava tokom vladavine DPS-a bilo lošije nego danas. Navela je da se, prema njenim riječima, trenutno ispravljaju naslijeđeni problemi i da se sistem dovodi u red. Laković je kazala da smatra da Siniša Bjeković svoj posao obavlja korektno i uz maksimalan angažman, dodajući da, kako je navela, pojedini u DPS-u nijesu bili zadovoljni jer on nije postupao kao njihov politički poslušnik.

Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović kazao je da od budućeg zaštitnika ljudskih prava očekuje konkretne poteze već od prvog dana mandata. Naveo je da smatra da ombudsman treba da inicira izmjene Ustava kako bi se srpski jezik definisao kao službeni, čime bi se, prema njegovim riječima, prekinula jezička diskriminacija. Dodao je i da se od izabranog zaštitnika očekuje puna posvećenost zaštiti prava na zdravu životnu sredinu, kao i prava na život građana Pljevalja.

Bojović je ukazao da se Pljevlja nalaze u vanrednom stanju i da su građani tog grada, kako je rekao, posebno uznemireni, naročito roditelji koji tamo podižu djecu. Naveo je i da je vanredno stanje proglašeno i u odjeljenju pedijatrije Opšte bolnice u Pljevljima, te da su pedijatri ukazali na veliki broj oboljele djece. On je poručio da očekuje održavanje vanredne sjednice posvećene situaciji u tom gradu.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da najnoviji izvještaj o ljudskim pravima svrstava Crnu Goru u kategoriju hibridnih režima, što je, prema njegovim riječima, najrelevantnija ocjena stepena poštovanja ljudskih prava i sloboda u državi. Naveo je da takva ocjena, kako je rekao, najbolje oslikava stanje u kojem se Crna Gora nalazi.

Nikolić je kao primjer naveo slučaj Termoelektrane Pljevlja, ističući da je, prema njegovim riječima, puštena u rad iako rekonstrukcija nije završena u skladu sa propisima. Ocijenio je da sistem zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori zavisi od političkog konteksta, dodajući da, iako stanje nije bilo idealno ni ranije, smatra da nakon političkih promjena dolazi do regresije u toj oblasti. On je kazao i da se, prema njegovom stavu, šalje poruka da će svi koji ne prihvataju vrijednosti aktuelne vlasti i njene dobitnike priznanja biti sankcionisani, navodeći kao primjer 35 osoba koje su, kako je rekao, koristile ustavno zagarantovano pravo na protest.

BS i URA najavili podršku, DPS smatra da Bjeković nije opravdao povjerenje

Nikolić je naveo da je Siniša Bjeković ranije imao povjerenje DPS-a, podsjećajući da je za tu funkciju bio predložen u vrijeme dok je predsjednik države bio Milo Đukanović.

Ipak, kako je kazao, to povjerenje, prema njihovoj ocjeni, nije opravdano, jer su, kako je naveo, često sticali utisak da reagovanja kancelarije Zaštitnika nijesu bila potpuno nezavisna, već prilagođena tome da se ne zamjeri parlamentarnoj većini, od čije podrške zavisi njegov ponovni izbor.

Poslanici Bošnjačke stranke Amer Smailović i Građanskog pokreta URA Miloš Konatar saopštili su da će njihovi poslanički klubovi podržati izbor Siniše Bjekovića za zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a isto je najavila i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

Milatović: Bjeković dosadašnji posao obavljao časno i u skladu sa zakonom

U završnoj riječi, Milatović je poručio da ne postoji institucija sa čijim radom su svi zadovoljni, navodeći da ni rad predsjednika države ne nailazi na opšte odobravanje svih. Ocijenio je da svoju funkciju obavlja odgovornije od prethodnika, ističući da ne dijeli građane i da ne učestvuje u nezakonitim radnjama, te da smatra da je Siniša Bjeković dosadašnji posao obavljao časno i u skladu sa zakonom.

Rasprava o ovoj tački dnevnog reda je zaključena, nakon čega su se poslanici posvetili narednoj tački, odnosno izboru dva člana Fiskalnog savjeta.

( Jelena Kočanović )