Traže uvođenje kvalifikovanog oblika krivičnog djela teški govor mržnje prema novinarkama, poslanicama, aktivistkinjama

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) uputilo je Inicijativu Ministarstvu pravde, čiji je cilj pooštravanje kazni za verbalno i fizičko nasilje nad novinarkama, ali i svim ženama koje rade posao od javnog interesa i kao takve su u fokusu javnosti i izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.

"Smatramo da bi pooštravanje kazni vremenom uticalo na prevenciju nasilja, posebno izraženu u on line prostoru, koja je najčešće rodno zasnovana. S obzirom na najavu Ministarstva da će izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore govor mržnje biti prepoznat kao krivično djelo, vjerujemo da će MInistarstvo uvažiti našu Inicijativu. Predlažilii smo da se uvede novi stav u članu koji tretira teški govor mržnje u Nacrtu dopuna Krivičnog zakonika, koji bi tretirao kvalifikovani oblik ovog krivičnog djela u odnosu na osobe koje obavljaju posao od javnog značaja", saopšteno je iz DPNCG.

Dodaju da s obzirom da je Ministarstvo pravde definisalo krivično djelo "teški govor mržnje" u članu 370a, predlažili su da se doda stav 2 tog člana, kojim bi bio propisan kvalifikovan oblik krivičnog djela govor mržnje sa težom propisanom krivičnom sankcijom, i to ukoliko se krivično djelo teški govor mržnje učini prema grupi ili članu grupe na osnovu pripadnosti profesionalnoj djelatnosti od javnog značaja.

"U članu 370 a navodi se: 'Ko bude ispoljavao mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne i etičke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovjesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, ili zbog političkog ili drugog ubijeđenja, ili nekog drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe kazniće se zatvorom od tri mjeseci do tri godine'".

Podsjetili su da je do sada govor mržnje tretiran kao prekršaj.

"Povod naše inicijative je sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama, čija prava štitimo kao strukovna asocijacija. Takođe, s obzriom na to da je sloboda izražavanja jedan od naših prioritetnijih ciljeva, smatramo da veću zaštitu u ovom kontekstu treba da uživaju poslanice i civilne aktivistkinje, koje su zbog svog javnog zalaganja i govora, na meti mizogenih komentara koji se pretvaraju u verbalno nasilje, sa opasnošću da ono preraste u fizičko. Istraživanje DPNCG “Bezbjednost novinara i medija” pokazalo je da se od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine u Državnom tužilaštvu 14 odnosi na novinarke. Podaci sudova za prekršaje pokazuju da je pred njima 11 postupaka od kojih se 8 tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke", saopšteno je.

Dodaju da podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025. godini (zaključno sa 20. oktobrom) 13 se tiče novinarki.

"Crna Gora kao članica Savjeta Evrope (SE) dužna je da poštuje njegove konvencije, uključujući i Instambulsku. Preporukom SE o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao 'svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa'. Kada su u pitanju novinarke, cilj je da se one zastraše kako bi prestale da istražuju i izvještavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje ućutkaju", piše u saopštenju

( D.C. )