Crna Gora ima najveću stopu smrtnosti od karcinoma dojke
Proširenje skrininga na sve opštine, nove terapije i multidisciplinarni pristup liječenju su ključni
Povećanje obuhvata skrininga karcinoma dojke, uvođenje inovativnih terapija i jačanje multidisciplinarnog pristupa prepoznati su kao ključni koraci ka smanjenju smrtnosti i boljoj podršci ženama koje se suočavaju sa ovom bolešću.
To je saopšteno na radnom doručku NVO Brini o sebi, posvećenom temi unapređenja ishoda liječenja karcinoma dojke u Crnoj Gori i smanjenja rizika od povratka bolesti, koji je okupio predstavnike ključnih zdravstvenih institucija u državi.
Nadležni su podsjetili i da Crna Gora ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od karcinoma dojke u Evropi – 23,2 na 100.000 žena, a glavni razlog je kasno otkrivanje bolesti.
Predsjednica NVO Brini o sebi, Ivona Dabetić, u uvodnom obraćanju je naglasila da je karcinom dojke najčešći maligni tumor kod žena, ali da rana dijagnoza i savremene terapije značajno povećavaju šanse za izlječenje. Istakla je da jedna od dvije pacijentkinje može doživjeti povratak bolesti u prvih pet godina, a rizik traje i decenijama, zbog čega je dostupnost optimalnog liječenja ključna. Dabetić je podsjetila da žene nakon liječenja prolaze kroz brojne emocionalne izazove, uključujući strah od povratka bolesti i ukazala na važnost psihosocijalne podrške.
Dr Adrijana Vujović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore je kazala da “Crna Gora ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od karcinoma dojke u Evropi - 23,3 na 100.000 žena, što je znatno iznad evropskog prosjeka od 14,5”. Istakla je da stopa smrtnosti u Srbiji 18,5 na 100.000 žena,. U BiH 15, Albaniji 14,5, a u Hrvatskoj oko 11 na 100.000 žena.
Prema njenim riječima, glavni razlog visoke smrtnosti je kasno otkrivanje bolesti, jer se veliki broj žena dijagnostikuje u kasnom stadijumu.
Vujović je podsjetila da studije pokazuju kako smrtnost od karcinoma dojke u Crnoj Gori raste decenijama, sa posebno izraženim rizikom kod žena starosti od 55 do 64 godine. Posebno je istakla značaj preventive.
„Skrining mamografija omogućava otkrivanje karcinoma dojke kod žena bez simptoma bolesti, u ranoj fazi kada je liječenje najefikasnije. Rani pregled spašava život”. Ona je istakla I da je skriningom od 2016. Do kraja 2024. godine otkriveno 198 slučajeva karcinoma dojke.
Predstavnica Ministarstva zdravlja dr Jovana Novaković rekla je da taj resor radi na stalnom unapređenju dostupnosti savremenih terapija i da se lista ljekova revidira tri puta godišnje. Pojasnila je da prilikom svake revizije na listu uđe oko 30 novih ljekova.
Naglasila je da se Crna Gora može pohvaliti dobrom Listom ljekova, ali da uvijek postoji prostor za unapređenje, posebno zbog sve većeg broja inovativnih terapija u oblasti onkologije.
Govoreći o ulozi savremene terapije, dr Sanja Lekić istakla je da inovativni ljekovi, posebno adjuvantne (postoperativne) terapije za rani karcinom, smanjuju rizik od povratka bolesti i povećavaju šansu za izlječenje. Na taj način, pojasnila je, sprečava se napredovanje bolesti u metastatsku i pacijentkinjama daje šansa za izlječenje.
Ukazala je i da je ova potreba najizraženija kod najčešćeg podtipa karcinoma dojke
„To se posebno odnosi na podgrupu karcinoma koji se javlja kod najvećeg broja žena (HR+/HER2–), čak 70 odsto. Kod njih inovativne terapije smanjuju rizik od ponovnog javljanja bolesti kod trećine pacijentkinja”, rekla je. Dr Lekić je upozorila da se kod jedne trećine žena sa ranim rakom dojke bolest vrati, često kao metastatska bolest, od čega kod polovine njih bolest se vrati unutar pet godina.
„Imamo jednu šansu da izliječimo karcinom dojke, i to u ranoj fazi bolesti, prije nego što se recidiv ili metastatska bolest pojavi i ne smijemo je propustiti. Žene u Crnoj Gori zaslužuju jednaku dostupnost ljekova kao i žene u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj”, kazala je.
Direktorka Instituta za onkologiju KCCG, dr Gordana Bašović, istakla je da je cilj liječenja u ranoj fazi uvijek izlječenje, a ne samo kontrola bolesti. Podsjetila je da se to postiže multidisciplinarnim timskim radom koji uključuje hirurge, onkološke terapijske timove, radioterapeute, radiologe i patologe.Ukazala je i na ekonomski aspekt kasnog liječenja.
„Studije sprovedene u zemljama regiona i EU pokazuju da značajan dio troškova u vezi sa karcinomom dojke čine indirektni troškovi, od 3 do 42 odsto, kao što su gubitak radne sposobnosti, invalidska penzija i dodatni troškovi pacijentkinje i porodice. Istovremeno, čak 70 odsto direktnih troškova otpada na zbrinjavanje metastatske bolesti i njenih komplikacija.“
Predstavnica Fonda za zdravstveno osiguranje, Ružica Milutinović Đurišić, naglasila je da je ulaganje u ranu fazu bolesti najracionalniji pristup “Rano liječenje je isplativije i efikasnije, jer je vremenski ograničeno i predvidivo, dok metastatski karcinom donosi dugoročne i znatno veće troškove. Ishodi su svakako mnogo bolji, a farmakoekonomske analize jasno govore u prilog dobijenih godina života, kvalitetnih godina života i smanjenja ukupnog opterećenja bolešću.“
Dabetić je predstavila je programe organizacije: radionice emocionalne podrške, projekat „Osnažene – život i karijera nakon karcinoma dojke“ i aktivnosti u sklopu inicijative Race for the Cure. Istakla je da žene tokom i nakon liječenja prolaze kroz snažne psihološke izazove i da je kontinuirana podrška jednako važna kao i medicinsko liječenje. Dabetić je predstavila i planove NVO Brini o sebi za narednu godinu, najavljujući drugu konferenciju o ženskom zdravlju ANIMA i razvoj novog projekta posvećenog istraživanju i edukaciji u pružanju psihološke podrške ženama.
( Ana Komatina )