Prvo EU, pa ćemo imati kad o jeziku: Dio vlasti o tome što Mandić opet pokreće pitanje normiranja srpskog jezika

Dio koalicionih saveznika šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija - NSD) ne gleda blagonaklono na njegovo ponovno pokretanje identitetskih pitanja - statusa srpskog jezika u Ustavu, poručujući mu da je, u ovom trenutku, bavljenje takvim temama kontraproduktivno i da ih stoga treba ostaviti za period nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU).

Mandić je preksinoć, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, izjavio da važeći najviši pravni akt zemlje, donesen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, i da je veliki broj odredbi tog propisa “sazreo za usklađivanje sa savremenom državom”, dodajući da treba “upodobiti” i status srpskog jezika.

On je rekao da građani Crne Gore ne traže čuda, već samo da Ustav predstavlja “stvarnost države”.

“Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru, i da budemo odgovorni upravo onako kako su bili odgovorni naši preci, koje danas ovdje spominjemo”, dodao je Mandić, koji je temu normiranja srpskog jezika u Ustavu ovog puta otvorio u danima kad je u Crnoj Gori nikad aktuelnija priča o njenom učlanjenju u EU.

Dio vladajuće većine, predvođen Mandićem i liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, posljednjih nekoliko godina traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog. U dijelu većine krajem prošle godine čula se ideja i da bosanski jezik bude službeni. Srpski i bosanski (uz albanski i hrvatski) su, prema Ustavu, u službenoj upotrebi, dok je crnogorski službeni jezik.

Zbog komplikovane procedure za izmjenu Ustava u dijelu jezika (potrebni su dvotrećinska podrška u parlamentu i najmanje tropetinska svih birača na referendumu), zbog čega je to praktično nemoguće, NSD i DNP su zagovarali pravno upitne ideje za realizaciju svog zahtjeva, poput organizovanja ustavotvorne skupštine i “dodavanja” novog člana u najviši pravni akt.

Laković: Sve je u sporazumu i “barometru”

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Mišo Laković kazao je “Vijestima” da tema o kojoj govori Mandić trenutno nema suštinski, ni lingvistički značaj, već identitetski.

“I preko ove teme se dodatno podstiču identitetska pitanja, a sjećamo se svi kako su u vremenu prije popisa stanovništva, te teme bile korišćene da se podignu tenzije u Crnoj Gori. Smatram da nam, u ovom trenutku, te tenzije ni na koji način nisu potrebne i da ova pitanja treba izbjeći”, poručio je on.

Laković je kazao da on, ukoliko bude zvaničnih inicijativa na ovu temu, to neće podržati sve dok država ne zatvori sva poglavlja u pregovorima s EU i dok članstvo Crne Gore u toj zajednici ne bude potpuno izvjesno. Zato podvlači da se ovim pitanjem treba baviti nakon ulaska u Uniju.

“Mi smo potpisali prvo koalicioni sporazum na početku formiranja ove parlamentarne većine i Vlade, koji nas jasno usmjerava u tom pravcu - da su nam prioriteti evropske integracije, vladavina prava i ekonomski boljitak građana Crne Gore, a da su sve teme koje nas udaljavaju od ovih prioriteta - u ovom trenutku kontraproduktivne”, podvukao je sagovornik.

U sporazumu o vlasti piše da će se njeni konstituenti suzdržavati “od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore”.

Laković je naveo da su ono što je zapisano u koalicionom ugovoru, dodatno osnažili Vladinom platformom “Barometar 26”, čiji su se potpisnici obavezali da identitetske teme ostave po strani.

“I da se fokusiramo na ono što građani Crne Gore traže od nas, jer znamo da skoro 80 odsto građana traži naše ubrzano pristupanje EU, tako da svakako mislim da je ova (Mandićeva) inicijativa, ukoliko se formalizuje, u ovom trenutku kontraproduktivna”, ocijenio je Laković.

“Barometar 26” parafirao je samo dio vlasti, među kojima nisu NSD i DNP. Dokumentom je propisano da se “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) ostave “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice.

Šef poslaničkog kluba PES-a, Vasilije Čarapić saopštio je krajem avgusta Radio-televiziji Srbije da je svjestan “svojevrsne diskriminacije srpskog pitanja” za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), ali da je to, ipak, tema za neka “mirnija vremena”.

Bogdanović: Paziti se pogrešnog tajminga

Predsjednik kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović, kazao je redakciji da se zbog “važnosti” pitanja srpskog jezika, ono mora čuvati od pogrešnog tajminga i političke zloupotrebe.

“Jer svako forsiranje teme u trenutku kad ne postoje ustavni uslovi i neophodna većina - ne bi proizvelo rješenje, već nove tenzije, čija bi cijena bila plaćena na štetu i države, i građana koji govore srpskim jezikom”, naveo je on.

Bogdanović je rekao da je srpski - jezik velikog broja građana Crne Gore, i da se upravo zato o toj temi mora govoriti odgovorno, precizno i bez iluzija.

“Ustav je u dijelu koji se odnosi na jezik i identitetska pitanja izuzetno krut. Promjena tog dijela Ustava podrazumijeva najzahtjevniju ustavnu proceduru: dvotrećinsku većinu u Skupštini, a potom i tropetinsku potvrdu svih upisanih birača na referendumu. To je izuzetno složen pravni i politički proces koji traži široki društveni konsenzus i stabilnu političku atmosferu”, tvrdi on.

Sagovornik je istakao da, u trenutku u kom se odlučuje evropska budućnost države, svaka tema koja se lako može izvući iz institucionalnog okvira i pretvoriti u liniju podjela - nosi rizik da uspori ili zakomplikuje put koji je od suštinskog značaja za sve građane.

“Naš cilj je da Crna Gora uđe u EU kao stabilna, institucionalno jaka država, s nepovratnim evropskim standardima. U takvom okviru, pitanja identiteta dobijaju trajnu i pravičnu zaštitu, oslobođenu dnevnopolitičkih obračuna. To je put koji ne odlaže prava, već ih štiti i zato je jedini odgovoran put”, poručio je Bogdanović.

Prema podacima s popisa stanovništva realizovanog u decembru 2023. godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom - 43,18 odsto (269.307 građana), zatim crnogorskim - 34,52 odsto (215.299), pa bosanskim - 6,97 odsto (43.470).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto stanovnika (32.725), ruskim - 2,36 odsto (14.731), a srpskohrvatskim - 2,08 odsto (12.999). O tome kojim jezikom govori nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Camaj: Prvo životna pitanja

Potpredsjednik Skupštine, Nikola Camaj (Albanski forum) rekao je listu da, u ovom trenutku, zajednički prioritet treba da bude usklađivanje pravne legislative s EU standardima.

“I tome moramo biti maksimalno posvećeni. Građani od nas takođe očekuju da se pozabavimo egzistencijalnim pitanjima, tako da naš fokus, pored EU agende, mora podrazumijevati rješavanje onih stvari koje se tiču svakodnevnog života i rada svih građana ove države”, istakao je on.

Camaj je kazao da vjeruje da se identitetskim pitanjima, kao i statusom srpskog jezika, treba baviti nakon članstva u EU, jer državu, dodaje, i pored dobrih rezultata u procesu evropskih integracija, čeka još dosta posla.

“Zbog EU, ali prije svega zbog svih nas koji ovdje živimo. Inače EU integracije doživljavam kao sigurniju, bolju i ljepšu budućnost”, poručio je Camaj.

Čapuni: Preče je zagađenje Pljevalja

I poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je saglasan da nije pravo vrijeme za priču o jeziku.

“Mi Albanci najbolje znamo šta znače ograničenja korišćenja jezika. Više me brinu nedostaci fiskalnog sistema Crne Gore u kojem, recimo, Ulcinj generiše pozamašne iznose poreza, a vraćaju mu se mrvice. Više treba da nas brine i sistem upravljanja morskim dobrom, o kom građani i predstavnici svih šest primorskih opština glasno saopštavaju da su diskriminisani i da ne valja. Pored ovih, postoji cijeli niz pitanja koja zavređuju više pažnje i dobru volju, kao što su zagađenje Pljevalja i izgradnja kolektora po opštinama”, kazao je Čapuni “Vijestima”.

On je istakao da je stav Albanske alijanse da se pitanje jezika može otvoriti kad uspješno budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja.

“Tada ćemo razmišljati u okvirima i širem ekosistemu Unije, i moći ćemo da otvorimo sva pitanja koja nas tište, a koja nijesu regulisana tokom pristupnih pregovora”, rekao je Čapuni.

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić saopštila je preksinoć da tema koju nameće Mandić ne vodi rješavanju realnih problema građana.

Miličić: Sa srpskim zatvaramo poglavlja

Portparol NSD-a, Mirko Miličić ocijenio je juče da se “automatski upalila propagandna mašina koja tvrdi da srpski jezik koči naš evropski put, kao da je on trideset godina uništavao Crnu Goru, stvarao kriminalne klanove, učinio je da grca u korupciji i bude prepoznata kao evropska prestonica mafije”.

“E pa za razliku od trbuhozbornika tog, na svu sreću, minulog mračnog vremena, mi stvari vidimo u potpunosti drugačije. Ne, niste pogrešno pročitali naslov, između ostalog i srpski jezik je zaslužan da upravo danas Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja, ako ni zbog čega drugog, onda zato što smo ga koristili dok smo sa partnerima dogovarali dinamiku rada i kako da postignemo ciljeve koje su pred nas postavili građani”, poručio je on.

Đukić: Nema većinu da bi “drmao”

Građanski aktivista Stefan Đukić kazao je redakciji da ne vidi ništa sporno u Mandićevim izjavama - u smislu da je to politika šefa NSD-a odranije, te da ta pitanja pokreće jednom u nekoliko mjeseci.

“Ništa za sada, što je nama poznato, nije radio na ispunjenju, ali je to njegovo predizborno obećanje koje pokreće - da li zbog svojih birača, da li da bi pojačao svoj uticaj u društvu... Ne vidim ništa sporno u tome da se svako zalaže za svoj dio politike, pa će birači da odluče šta im je blisko”, rekao je on.

Na pitanje da li je sad vrijeme da se bavi tim pitanjem, dok država vodi bitku za EU, Đukić je odgovorio da “ne vidi čime je (bitku) Mandić ugrožava”, jer nema većinu koja “može nešto da uzdrma”.

“Svi oni koji ne žele o tome da pričaju imaju lak način da to pitanje maknu s dnevne scene, odnosno - da ne odgovaraju na njega. Mandić i cijeli bivši Demokratski front nemaju većinu da sruše Vladu. Tako da će, ko želi da priča o tom pitanju, da odgovara i da nastavlja da ga produbljuje. Znamo da će to da rade svi oni koji govore da o njemu ne treba pričati zato što je njima udobno u tim identitetskim raspravama, bilo ko da ih spominje i bilo odakle da se dešavaju”, izjavio je Đukić.

Mandić je u više navrata u Skupštini, nakon što su donošene neke važne odluke, govorio kako trenutna vladajuća većina može da promijeni i Ustav.

DPS: Antidržavna politika; SD: Dnevnopolitička predstava

Na ponovno pominjanje pitanja statusa srpskog jezika, oštro su reagovali iz dijela opozicije.

U DPS-u tvrde da je Mandićevo obraćanje još jednom potvrdilo da i s pozicije predsjednika parlamenta nastavlja da sprovodi “antidržavnu politiku”.

“Njegova izjava... očekivani je nastavak politike koja je sračunata s ciljem da dijeli crnogorsko društvo i to očigledno u trenutku kada je naša država, zahvaljujući partnerima iz EU, na putu da pobjegne iz ‘srpskog’ u evropski svijet”, ocijenili su.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da je posrijedi “još jedna dnevnopolitička predstava revizionizma i retrogradnosti (za unutrašnju upotrebu)”.

( Željka Vučinić, Aljoša Turović )