Propis spreman, čekaju privatne penzione fondove
Komisija za tržište kapitala i Ministarstvo finansija napisali nacrt zakona o dobrovoljnoj štednji, usklađen sa EU direktivama. Crna Gora je imala dva dobrovoljna penziona fonda, ali su oni zbog slabog interesovanja likvidirani 2019. godine
Crna Gora od 2019. godine nema dobrovoljne penzione fondove, kao regulisane institute štednje za stare dane kroz dopunske penzije, ali zbog procesa pridruživanja Evropskoj uniji mora da ima usklađen zakon sa njenim direktivama, propisane oblike nadzora, kontrole i nove nadležnosti Komisije za tržište kapitala, kao da oni postoje.
Komisija za tržište kapitala i Ministarstvo finansija zbog toga su pripremili nacrt izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima koji je na javnoj raspravi.
Iz Komisije za tržište kapitala kazali su “Vijestima” da sami novi zakon neće uticati na otvaranje novih dobrovoljnih penzionih fondova od privatnika, banaka, osiguravajućih kuća, sindikata,... već da će, prema ranijim iskustvima, njihovo ponovno aktiviranje i isplativost rada zavisiti od obezbjeđivanja određenih poreskih podsticaja.
Nacrtom se završava usklađivanje ove oblasti sa pravnom tekovinom Evropske unije, odnosno sa tri direktive o aktivnostima i nadzoru institucija za profesionalno penzijsko osiguranje (IORP II), o mobilnosti radnika i sticanju dopunske penzije i o zaštiti prava na dopunsku penziju za zaposlene i samozaposlene osobe koje se kreću unutar EU.
“Ovim zakonom su uspostavljeni novi zahtjevi kada je u pitanju upravljanje fondovima od strane društva za upravljanje, nova pravila o sopstvenoj procjeni rizika, novi zahtjevi za depozitara i proširenje ovlašćenja u dijelu nadzora. Time je članovima dobrovoljnog penzionog fonda obezbijeđen visok stepen sigurnosti”, kazao je “Vijestima” predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić.
Tri stuba penzionog sistema
U penzionim sistemima mogu da postoje tri takozvana stuba, prvi je uplata obavezujućih doprinosa u državni penzioni fond, drugi je da se dio tog novca, drugi stub je kada se zakonom omogući ili naredi da se dio ubaveznih uplata doprinosa sa državnog fonda prebace u privatne penzione fondove uz poreske olakšice, a treći su dodatne dobrovoljne uplate u privatne penzione fondove koje mogu biti povezane za životnim i zdravstvenim osiguranjem.
Penzioni sistem u Crnoj Gori se sastoji od dva stuba (prvog i trećeg) nakon sprovedene reforme iz 2004. godine.
“Treći stub penzionog sistema predstavlja sistem dobrovoljne penzione štednje, i kao takav je imao za cilj da obezbijedi dodatna primanja u starosti. Učešće u ovim fondovima zavisi isključivo od želje, mogućnosti i sredstava pojedinca koje je spreman da izdvoji da bi obezbijedio sebi dodatne prihode. Treći stub funksioniše na kapitalnom principu, što znači da se sredstva koja su uložena od strane člana ovog tipa fonda akumuliraju na njegovom ličnom računu u fondu. Tokom 2019. godine Komisija za tržište kapitala je oduzela dozvolu za rad dotadašnjim društvima za upravljanje dobrovoljnim penzinim fondom - DZU ‘Altas penzija’ iz Podgorice i DZU ‘Market Invest’ iz Bijelog Polja, dok su dobrovoljni fondovi DPF ‘Penzija Plus’ i DPF ‘Market penzija’, sudski likvidirani. Trenutno u Crnoj Gori nema društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom i dobrovoljnog penzionog fonda, što dalje znači da nijedan građanin Crne Gore nije član trećeg stuba penzionog sistema”, kazao je Drinčić.
Povećane regulacije i sigurnost uplata
Novi zakon, kako je kazao, uvodi niz važnih novina koje imaju za cilj dodatno usklađivanje sistema dobrovoljne penzione štednje sa standardima i regulativom Evropske unije, kao što su uspostavljanje obaveze dostavljanja i objavljivanja informacija putem Jedinstvene evropske pristupne tačke (ESAP), usklađivanje sa pravilima o digitalnoj operativnoj otpornosti, mogućnost da zatvorenim dobrovoljnim penzionim fondovima u Crnoj Gori mogu upravljati i društva iz drugih država članica EU koja imaju odgovarajuće dozvole.
Novine će doprinijeti jačanju regulatornog okvira, povećanju sigurnosti članova fondova i stvaranju uslova za stabilan, transparentan i održiv razvoj dobrovoljne penzione štednje u Crnoj Gori, čime se podiže nivo povjerenja građana u penzioni sistem i otvara prostor za nove investitore, ali se ne garantuje njihovo otvaranje.
“Iako predložene izmjene Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima predstavljaju važan iskorak u pravcu modernizacije i usklađivanja domaće regulative sa pravnom tekovinom Evropske unije, one same po sebi vjerovatno neće neposredno podstaći otvaranje većeg broja novih dobrovoljnih penzionih fondova u kratkom roku. Iskustva iz prethodnog perioda, kada su postojala dva zatvorena fonda koja su u međuvremenu ugašena, pokazala su da razvoj ovog segmenta tržišta zavisi od šireg ekonomskog i institucionalnog okvira, uključujući poreske podsticaje, finansijsku pismenost građana i zainteresovanost poslodavaca da djeluju kao pokrovitelji zatvorenih fondova”, kazao je Drinčić.
OIF mogu upravljati penzionim
On navodi da postoji potencijal za oživljavanje tržišta, posebno uzimajući u obzir član 20 Zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom (“Službeni list CG”, broj 23/25 od 11. marta 2025. godine), kojim se društvima za upravljanje otvorenim fondovima omogućava da podnesu zahtjev za proširenje licence kako bi upravljala i dobrovoljnim penzionim fondovima.
“Ovo otvara mogućnost da već postojeća društva sa razvijenom infrastrukturom i iskustvom u upravljanju investicijama iskoriste regulatorne novine i diverzifikuju svoje poslovanje u pravcu penzione štednje, uz ispunjavanje dodatnih uslova i standarda propisanih Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima. Drugim riječima, iako se kratkoročno ne može očekivati nagli porast broja fondova, novousvojena rješenja i međusektorska povezanost zakonskih okvira mogu predstavljati osnov za dugoročniji razvoj tržišta i eventualni ulazak novih aktera, ukoliko se istovremeno preduzmu i dodatne mjere podrške sa aspekta poreske politike, tržišnih podsticaja i informisanja javnosti”, kazao je Drinčić.
Subvencije za dobrovoljne fondove bi smanjile pritisak na državni
Predstavnici nekadašnjih društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima u Crnoj Gori ranije su, kako kaže Drinčić, isticali da je osnovni problem u njihovom radu bio nedovoljan broj članova koji uplaćuju i nedostatak subvencija ili poreskih olakšica koje bi privukle potencijalne članove.
“Građani bi osjećali veću sigurnost za ulaganje u ovaj oblik štednje, time što bi država pružila takav vid podrške. Ovaj problem se neće riješiti predloženim zakonom. Razvoj dobrovoljnih fondova u velikoj mjeri zavisi od ovakvih podsticaja države, jer oni čine štednju za penziju atraktivnijom i sigurnijom za građane. Naime, ako bi država pružila poreske olakšice (npr. oslobađanje doprinosa ili dio prihoda neoporeziv) ili direktne subvencije na uplate, građani bi imali veći podsticaj i povjerenje da dio svojih prihoda izdvajaju u dobrovoljne penzione fondove za svoju starost”, kazao je Drinčić.
On ukazuje i da se motivisanjem građana kroz podsticaje da samostalno štede za penziju (treći stub) smanjuje pritisak na državni penzioni fond i budžet u budućnosti.
“Trenutni državni penzioni sistem (prvi stub ‘međugeneracijske solidarnosti’) u Crnoj Gori je finansijski neodrživ na duži rok, jer relativno mali broj zaposlenih izdržava veliki broj penzionera, pa država svake godine mora dotirati nedostajuća sredstva iz budžeta. Dodatna privatna štednja za penziju može ublažiti taj teret i obezbijediti građanima viši standard u starosti, umjesto oslanjanja samo na državnu penziju. Međutim, građani će se odlučiti na ovakvu štednju samo ako imaju konkretne podsticaje. U praksi se pokazalo da je bez poreskih olakšica vrlo teško privući značajan broj ulagača u dobrovoljne penzione fondove. Tek uvođenjem poreskih olakšica i/ili državnih subvencija stvorili bi se uslovi za osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova, što bi dovelo i do masovnijeg uključivanja građana”, naveo je Drinčić.
Iskustva drugih zemalja, kako je kazao, pokazuju da većina država koristi fiskalne podsticaje kako bi podstakla građane na dobrovoljnu penzionu štednju.
“Prema OECD-u (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), većina zemalja OECD-a omogućava poreske povlastice ili direktne subvencije za uplate u privatne penzione fondove kako bi takva štednja bila atraktivnija”, kazao je Drinčić.
( Goran Kapor )