Kajmak može u EU, ne i korupcija: Šta je Brisel poručio Crnoj Gori u zajedničkim pozicijama za pet zatvorenih poglavlja

Crna Gora prije pristupanja Evropskoj uniji (EU) mora dokazati da ima administrativne kapacitete da efikasno primijeni i sprovodi pravnu tekovinu te zajednice u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi se Zajednička poljoprivredna politika (CAP) mogla nesmetano primjenjivati od prvog dana članstva države u EU, uz snažne mehanizme zaštite od korupcije.

To piše u zajedničkoj poziciji za poglavlje 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), koje je (privremeno) zatvoreno u utorak na međuvladinoj konferenciji u Briselu, uz još četiri poglavlja.

Zajednička pozicija je dokument koji usvajaju tijela EU, a koji ocjenjuje stepen usklađenosti s pravnom tekovinom EU za određeno poglavlje, kako bi ono moglo biti trajno “precrtano”.

U utorak su zatvorena i poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) 6 (Privredno pravo) i 13 (Ribarstvo).

“Precrtavanje” poglavlja 11 i 13 prvobitno je, prošlog petka, blokirala Francuska, čiji su predstavnici na sjednicama radnih tijela Savjeta EU tvrdili da nijesu dovoljno usklađena s tekovinama Unije. Međutim, nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti predstavnika Crne Gore i država članica, Pariz je dao “zeleno svjetlo” za zatvaranje svih pet poglavlja.

Crna Gora je tražila prelazni period za usklađivanje za poglavlja 11 i 13, a Unija je odgovorila da taj rok može biti najviše tri godine nakon pristupanja.

“Prelazne mjere su izuzetak, strogo ograničene po trajanju i obimu i vezane za plan s jasno definisanim fazama primjene akija (acquis-pravna tekovina EU), bez mijenjanja pravila ili politika EU i bez narušavanja konkurencije, te da se, gdje su potrebne radi prelaska na CAP režim, mogu odobriti najviše na tri godine nakon pristupanja (uz mogućnost produženja jednoglasnom odlukom Savjeta)”, navodi se u dokumentu.

Istaknuto je da se većina akija u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja primjenjuje neposredno od dana pristupanja, i da stoga ne zahtijeva prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. EU, međutim, naglašava da je sposobnost Crne Gore da primijeni i sprovodi aki od suštinskog značaja, pa stoga poziva državu da nastavi napore u tom pravcu, na način koji obezbjeđuje njegovu djelotvornu i efikasnu primjenu, uz snažne mehanizme zaštite od korupcije.

“U tom kontekstu, EU će pažljivo pratiti napredak u sprovođenju, naročito Plana implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja, kao i uspostavljanje Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema (IACS), u skladu s pratećim rokovima koje je dostavila Crna Gora”, navedeno je o dokumentu.

ZAŠTITNE ODREDBE

EU napominje da će pomno pratiti napredak Crne Gore u tom pogledu i da može predložiti odgovarajuće zaštitne odredbe koje će se uključiti u ugovor o pristupanju države toj zajednici, kako bi se zaštitili finansijski interesi EU.

Naglašava se da će pravilna upotreba, kontrola, praćenje i evaluacija finansijske pomoći Unije tokom pretpristupnog perioda predstavljati ključni pokazatelj sposobnosti Crne Gore da primijeni aki u oblasti finansijske kontrole u okviru poglavlja 11.

EU očekuje da Crna Gora nastavi napore kako bi sistemi upravljanja i kontrole rashoda u okviru zajedničke poljoprivredne politike bili u potpunosti funkcionalni najkasnije od dana pristupanja Uniji, uz obezbjeđivanje da se isplate vrše isključivo legitimnim korisnicima.

Iz Brisela navode da se od Crne Gore očekuje usklađivanje s pravnom tekovinom na području snabdijevanja poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, tako da najkasnije do datuma pristupanja u potpunosti prenese direktivu EU o nepoštenim trgovačkim praksama u nacionalno zakonodavstvo.

U vezi sa spekulativnim transakcijama, EU ocjenjuje da se eventualni poremećaji na tržištu usljed preusmjeravanja trgovine, koji mogu nastati kao rezultat zloupotreba različitih trgovinskih uslova prije i nakon pristupanja, moraju rješavati preventivno, preduzimanjem odgovarajućih mjera.

EU smatra da se ovo pitanje treba riješiti uključivanjem posebnih odredbi o prelaznim mjerama, naročito onih koje predviđaju pravila za uvozne i izvozne transakcije koje su u toku u trenutku pristupanja, kao i za oporezivanje držalaca viškova zaliha ili, po potrebi, sličnih prelaznih mjera usvojenih za određene sektore. EU konstatuje da će Crna Gora, od dana pristupanja, imati mogućnost korišćenja sredstava EU u okviru školske šeme, čiji je cilj unapređenje distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanje prehrambenih navika djece.

Pohvaljena su postignuća Crne Gore u sprovođenju instrumenta EU za pretpristupunu pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju (IPARD) koji se sprovodi od 2018.

MALI RIBARSKI SEKTOR

U Zajedničkoj poziciji za poglavlje 13, EU ocjenjuje da je ribarski sektor u Crnoj Gori mali i da su postojeći administrativni kapaciteti ograničeni.

Crna Gora je, kako se navodi, tražila izuzeće u trajanju od tri godine od pune primjene uredbe Savjeta kojom se zabranjuje upotreba vučenih ribolovnih alata na udaljenosti manjoj od tri nautičke milje od obale ili unutar izobate (linija na karti koja povezuje tačke iste dubine mora ili jezera) od 50 metara, ukoliko se ta dubina dostiže na manjoj udaljenosti od obale.

Takođe je tražila izuzeće od primjene Uredbe EU o očuvanju ribarskih resursa u dijelu koji se odnosi na evropsku srdelu (Sardina pilchardus), kojom se utvrđuje minimalna referentna veličina za očuvanje od 11 centimetara u Sredozemnom moru.

Traženo je i izuzeće od primjene aneksa uredbe kojom se utvrđuje minimalna veličina oka mreže od najmanje 14 milimetara za okružujuće mreže koje se koriste u ribolovnim aktivnostima u Bokokotorskom zalivu.

U Zajedničkoj poziciji piše da EU “prima na znanje” da Crna Gora nema zaključenih ribarskih sporazuma s trećim zemljama i podsjeća da će država, na dan pristupanja ili u najranijem mogućem roku nakon toga, morati da se povuče iz bilateralnih ribarskih sporazuma, osim ako oni ne obezbjeđuju pristup morskim biološkim resursima treće zemlje.

RAZVITI SOFTVERSKU INFRASTRUKTURU

U zajedničkoj poziciji za poglavlje 6 navodi se da EU konstatuje opredijeljenost Crne Gore da izmijeni zakonodavstvo koje može biti u suprotnosti s primjenom (u potpunosti) elektronskog osnivanja i registracije privrednih društava i njihovih podružnica, kao i (potpuno) elektronskog podnošenja prijava u vezi s privrednim društvima i podružnicama, poput, između ostalog, Zakona o notarima i Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa.

U tom cilju, EU poziva Crnu Goru da do decembra 2025. finalizuje i usvoji izmjene nacionalnog zakonodavstva, uključujući i podzakonske akte, kako bi se u potpunosti obezbijedila primjena novih propisa od 1. januara 2026.

Pored usklađivanja zakonodavnog okvira, EU preporučuje da Podgorica do kraja decembra sprovede neophodne aktivnosti na razvoju softverske infrastrukture, kako bi sistem bio u potpunosti operativan za primjenu zakona počev od 1. januara 2026.

EU traži od Crne Gore da uskladi pravila o akcijama s višestrukim pravom glasa s novim pravilima Unije, kako bi se obezbijedila transparentnost tržišta i zaštita investitora.

Kada je riječ o sistemu povezivanja poslovnih registara (BRIS), EU konstatuje da je do sada obezbijeđeno samo djelimično usklađivanje.

“EU naglašava značaj da Crna Gora intenzivira napore i razvije neophodne IT sisteme kako bi se obezbijedilo pravovremeno povezivanje s BRIS-om do dana pristupanja. EU će pažljivo pratiti ovaj razvoj”, piše u dokumentu.

UREDITI OBLAST PRANJA NOVCA

U zajedničkoj poziciji za poglavlje 4, EU naglašava, između ostalog, da i dalje postoje određene razlike između važećeg zakonodavstva i prava Unije. Te razlike, kako je navedeno, odnose se na definiciju finansiranja terorizma, koja još nije u potpunosti usklađena s definicijom u pravu EU; zaštitu podataka i čuvanje evidencija, pri čemu su rokovi čuvanja evidencija u Crnoj Gori duži nego što je dozvoljeno prema zakonodavstvu EU; i sankcije, budući da su minimalne kazne propisane u Crnoj Gori znatno niže od onih koje zahtijeva pravo EU.

EU konstatuje i da postoje nedostaci, koje je identifikovao Komitet eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), u nadzornom obuhvatu sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma za pojedine određene nefinansijske djelatnosti ili profesije, poput advokata i notara.

“Više određenih nefinansijskih djelatnosti ili profesija nije obuhvaćeno sistemima licenciranja, registracije ili profesionalne akreditacije, niti postoje propisani uslovi za ulazak u profesiju. EU očekuje da Crna Gora pojača napore kako bi se obezbijedilo široko razumijevanje rizika povezanih s pranjem novca u okviru određenih nefinansijskih djelatnosti i profesija, kao i da se obezbijedi snažan nadzor nad njima”, piše u dokumentu.

EU poziva Crnu Goru da predstavi strategiju ka potpunom usklađivanju i izgradnji bilansa reuzultata čiju će realizaciju “pažljivo pratiti”.

OJAČATI KAPACITETE INSTITUCIJA

U zajedničkoj poziciji za poglavlje 3, EU navodi da su pravne odredbe za uspostavljanje Sistema informacija unutrašnjeg tržišta (IMI) i imenovanje nacionalnih koordinatora radi olakšavanja priznavanja profesionalnih kvalifikacija - sadržane u Zakonu o uslugama i Zakonu o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za regulisane profesije.

“EU ohrabruje Crnu Goru da ubrza aktivnosti kako bi obezbijedila uspostavljanje IMI sistema i imenovala nacionalne koordinatore, tako da IMI bude operativan od dana pristupanja Crne Gore EU”, piše u dokumentu.

Kako se dodaje, EU poziva Crnu Goru da ojača institucionalne kapacitete, uključujući kroz obuke nadležnih organa koji postupaju u priznavanju profesionalnih kvalifikacija.

Crna Gora je do sada zatvorila 12 poglavlja u pregovorima s EU, koji su otvoreni 2012. Vlada planira da preostala poglavlja - 21 - “precrta” do kraja sljedeće godine.

Nema prepreka da kajmak bude uvršten u spisak proizvoda EU

Crna Gora je, kako piše u zajedničkoj poziciji za poglavlje 11, zatražila da se kajmak zvanično prepozna u pravnom okviru EU kao poseban mliječni proizvod.

Unija je taj zahtjev ocijenila prihvatljivim, što znači da nema prepreka da kajmak bude uvršten u relevantni spisak proizvoda EU.

“EU prima na znanje zahtjev Crne Gore za uvrštavanje proizvoda pod nazivom ‘kajmak’ u aneks VII, dio III Uredbe (koja definiše kategorije i nazive mliječnih proizvoda) Evropskog parlamenta i Savjeta i smatra taj zahtjev prihvatljivim”, piše u dokumentu.

Kako se navodi, EU je “primila na znanje” i zahtjev Crne Gore da joj se omogući da svoje vinogradarske oblasti uvrsti u mapu vinogradarskih regiona EU.

EU naglašava da klasifikaciju u okviru vinogradarskih regiona treba utvrditi na osnovu objektivnih podataka i kriterijuma prije pristupanja, kako bi se crnogorskim proizvođačima vina obezbijedila pravna sigurnost u pogledu postupaka obogaćivanja (povećanja alkoholnog potencijala) i smanjenja kisjelosti vina.

Unija je prihvatila zahtjev da se na zajedničku listu vinogradarskih područja uvrste ona u vinogradarskoj zoni B i CII, odnosno područja zasađena vinovom lozom u regionu Nudo, u regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera - podregioni Crmnica, Podgorički, Bjelopavlići, Riječka nahija, Katunska nahija, Kuči, Piperi, i u regionu Crnogorsko primorje - podregioni Ulcinj, Boka Kotorska i Bar-Budva.

( Biljana Matijašević )