Nacionalna bezbjednost oblikovana je snagom istitucija i integritetom informacionog prostora

Nacionalna bezbjednost oblikovana je snagom institucija i integritetom informacionog prostora, isto koliko i vojnim kapacitetima, kazala je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Ona je to rekla na završnom forumu projekta „Unapređivanje integriteta medija: osnaživanje novinara za informisano izvještavanje u Crnoj Gori“, koji je organizvao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa agencijom MINA.

Rajnke je zahvalila agenciji MINA i CEDEM-u na njihovom liderstvu u implementaciji te inicijative, kao i brojnim novinarima i ekspertima.

„Fokus je bio jačanje kvaliteta i kredibiliteta javnih informacija, što jača crnogorsku i demokratsku zajednicu“, navela je.

Kako je kazala, Sjedinjene Američe Država (SAD) smatraju Crnu Goru dragocjenim NATO saveznikom.

Rajnke je istakla da je doprinos Crne Gore demokratskim vrijednostima, zajedničkoj bezbjednosti i regionalnoj sigurnosti za svaku pohvalu.

„SAD prepoznaje napore Crne Gore da modernizuje svoje snage u skladu sa NATO obavezama i gradi institucionalne kapacitete“, rekla je Rajnke.

Kako je navela, postoji jaz između transparentnosti i povjerenja javnosti u sektoru bezbjednosti i odbrane.

„Građani zaslužuju da budu dobro informisani i donose sud o pitanjima koja na njih utiču, a ništa nije važnije od sigurnosti i bezbjednosti“, kazala je Rajnke.

Ona je poručila da je američka Vlada posvećena jačanju savezništva i podržavanju saveznika za siguran i prosperitetan svijet.

Rajnke je podsjetila da se ove godine obilježava 120 godina diplomatskih veza SAD i Crne Gore, navodeći da su ponosni na tu tradiciju.

„Nastavićemo da podržavamo napore Crne Gore da gradi otpornost u institucijama u oblasti bezbjednosti, da unapređuje transparentnsoti“, rekla je Rajnke i dodala da dvije države produbljuju i ekonomske veze.

Ona je naglasila da je današnji prioritet komunikacija pitanja koja se tiču odbrane i bezbjednosti na efikasan i transparentnan način.

„Nacionalna bezbjednost danas je oblikovana snagom naših institucija i integritetom informacionog prostora, isto koliko i vojnim kapacitetima“, navela je Rajnke.

Kako je kazala, tu ulogu igraju svi, radeći zajedno, u Vladi, u medijima, civilnom društvu, akademskoj zajednici.

“Možemo na taj način izgraditi otpornije, sigurnije i bezbjednije društvo”, rekla je Rajnke.

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da evroatlantski bezbjednosni okvir danas više ne funkcioniše u logici stabilnog mira, već u uslovima otvorene strateške konkurencije i u uslovima kada se savremene prijetnje ne iscrpljuju u klasičnoj vojnoj sili.

Ona je istakla da su savremene prijetnje u dezinformacijama, sajber napadima i sistemskim podrivanjima demokratskih institucija.

Vuksanović je naglasila da ratovi i agresije širom svijeta podsjećaju da nijedna regija nije izolovana i da su stabilnost, solidarnost i širenje prostora mira i zajedničkih vrijednosti neraskidivo povezani sa globalnom bezbjednošću.

„Istovremeno, grafiti koji veličuju genocid i slave osuđene ratne zločince na diplomatskim objektima u Podgorici podsjećaju da se mir ne mjeri prisustvom ili odsustvom rata, već prisustvom odgovornosti“, kazala je Vuksanović.

Ona je istakla da protestne šetnje usmjerene protiv cijelih zajednica ukazuju da stare podjele nijesu nestale, već da samo čekaju povoljan trenutak da se ponovo artikulišu.

Prema riječima Vuksanović, region Zapadnog Balkana dobija na značaju u trenutku kada NATO redefiniše svoju ulogu, u uslovima otvorene strateške konkurencije.

Ona je naglasila da hibridne prijetnje postaju centralni izazov kolektivne odbrane.

„Zapadni Balkan u tom kontekstu nije periferija evropske bezbjednosti, već njen osjetljivi kontaktni pojas“, rekla je Vuksanović i dodala da NATO već gotovo tri decenije prepoznaje stabilnost, sigurnost i evroatlansku integraciju regiona kao strateški prioritet.

Vojni ataše u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici, Ričard Giring, na panelu „Strateška komunikacija, informacijski integritet i odgovorno izvještavanje u savremenom bezbjednosnom okruženju“, rekao je da je ključna stvar iz odbrambene perspektive, koja se mijenja vezano za strateške komunikacije, to što ima mnogo više kanala, društvenih mreža, vještačke inteligencije.

„Ako ništa ne pričate neko drugi će popuniti prostor“, rekao je Giring i istakao da zato postoji potreba za transparentnošću i kredibilitetom.

Upitan kako planiraju da komuniciraju na transparentan način bez gubljenja operativne bezbjednosti, on je odgovorio da je jasno da treba pronaći balans između komunikacije i sprečavanja protivnika da mogu eksploatisati informacije.

„Za nas sve je vezano za način kako to radimo i da li možemo ljudima reći širu sliku, ne ulazimo u taktičke detalje toga što radimo“, naveo je Giring.

On je istakao da NATO prepoznaje kritičnost strateških komunikacija i da postoji doktirana Alijanse za tu oblast.

Zamjenica šefa misija u Ambasadi Italije u Podgorici Silvija Margareta Stafa rekla je da su društva u Evropi i šire suočena sa obnovljenim tenzijama, nakon što je ruska agresija na Ukrajinu vratila rat na stari kontinent.

„Suočeni smo sa istorijskim momentom, gdje se pravila mijenjaju i sigurno da diplomatija ovdje može imati ulogu“, kazala je Stafa.

Kako je navela, u vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, slobodi, jednakosti, diplomatija može imati ulogu, ali i novinari.

„Diplomate pokušavaju da orijentišu vanjsku politiku svojih država i mi to radimo na rezervisan način kroz diplomatske načine, a novinari u suštini rade isto, ali mogu doprijeti do veće publike“, rekla je Stafa.

Ona je istakla da je zato medijska pismenost veoma važna.

„Vijesti bez provjere činjenica mogu biti užasne po demokratiju, više nego što to može da bude neka diplomatska depeša“, naglasila je Stafa.

Drugi sekretar i konzul u Ambasadi Australije u Beogradu, Horace Hil, kazao je da tokom kriza australijska Vlada pravi kratke intervjue i javne izvještaje koji vrlo brzo pružaju potrebne informacije.

„To znači da nema nekog vakuuma. Vlada radi na svim platformama, od društvenih mreža, televizija, da bi pružila informacije koje javnost zahtijeva“, rekao je Hil.

Kako je naveo, Australija je identifikovala dezinformacije kao neizbježne u krizi.

„Treba da radimo sa partnerima, portparolima, zdravstvenim prioritetima, da koristimo znanje iz naučne zajednice i da koristimo razne pristupe. To je važno da bismo stekli povjerenje i izgrađivali ga u javnosti“, kazao je Hil.

Vuksanović je rekla da su digitalne tehnologije promijenile i transformisale informacije i postale osnovna infrastruktura moći.

„To znači da informacije više nijesu neutralne ili samo sredstvo komunikacije i sada je stvar šita“, kazala je Vuksanović.

Kako je rekla, postaje sve jasnije da moć ne leži samo u onome što je rečeno, već je i kod onoga ko kontroliše softver i ko odlučuje šta će biti vidljivo, relevantno.

„Ko kontrolište softver kontroliše i demokratiju i takva transformacija je važna za globalnu stabilnost“, rekla je Vuksanović.

Kako je navela, na Zapadnom Balkanu su ljudi podložni bilo kojoj vrsti dezinformacija.

„Iz tri razloga - jer ne kontrolišemo ključnu infrastrukturu, oslanjamo se na eksternu tehnologiju i nemamo dovoljno jake institucije koje mogu da kontrolišu tu sferu podataka“, navela je Vuksanović.

Ona je istakla da je Crna Gora ranjivija na dezinformacije, jer su institucije, cijela vladavina prava i tržište dosta fragmentirani.

( MINA )