Argentina i Sirija prkosile haosu
Ekonomist proglasio dvije države koje su u 2025. najviše napredovale
Svake godine za Božić “Ekonomist” proglašava zemlju godine. Ne onu najsrećniju - to bi gotovo uvijek bila neka skandinavska država, što bi takmičenje učinilo dosadnim i predvidivim. Niti najuticajniju - to bi, po pravilu, bila neka supersila. Umjesto toga, nastojimo da identifikujemo zemlju koja je najviše napredovala, bilo ekonomski, politički ili na neki drugi, suštinski važan način.
Godina je bila burna: predsjednik Donald Tramp remetio je globalnu trgovinu, dok su stravični sukobi ostavljali duboke ožiljke na mjestima poput Gaze i Sudana. Ipak, pojedine zemlje su se uspješno snašle u nemirnim vodama. Kanada je izabrala trezvenog tehnokratu za premijera, umjesto populiste, i suprotstavila se američkom zastrašivanju. Birači u Moldaviji odbacili su prorusku stranku uprkos prijetnjama i dezinformacijama iz Moskve. Gospodin Tramp je posredovao u krhkom primirju između Izraela i Palestinaca.
Južna Koreja se oporavila od ozbiljne prijetnje svojoj demokratiji. Prije godinu dana predsjednik Jun Suk Jol pokušao je da uvede vanredno stanje, šaljući vojsku da zatvori parlament. Međutim, poslanici, demonstranti i institucije ostali su postojani, a ove godine osramoćeni bivši predsjednik izveden je pred sud zbog pobune.
Još jedan primjer kako se nositi s nasilnim pokušajima rušenja ustavnog poretka bio je Brazil. U septembru je brazilski sud izrekao kaznu od 27 godina zatvora Žairu Bolsonaru, bivšem predsjedniku koji je izgubio izbore 2022. godine, tvrdio da je pokraden i pokušao da izvede državni udar kako bi ostao na vlasti. Brazil je veći dio 20. vijeka bio opterećen pučevima; ovo je prvi put da je jedan pučista na odgovarajući način kažnjen. Vlada je takođe tokom 2025. uspjela da uspori tempo krčenja šuma u Amazoniji, dajući time svoj doprinos usporavanju klimatskih promjena. Ipak, njena spoljnopolitička naklonost Kremlju ozbiljno je uprljala taj učinak.
Dva najsnažnija kandidata ove godine veoma su različita: Argentina i Sirija. Napredak Argentine bio je ekonomske prirode. Njen predsjednik, Havijer Milej, započeo je 2023. godine dalekosežne reforme slobodnog tržišta, nadajući se da će zemlju trgnuti iz više od jednog vijeka etatizma i stagnacije. Takve reforme - ukidanje kontrole cijena, obuzdavanje potrošnje i odustajanje od izobličavajućih subvencija - izuzetno su teške upravo zato što su izuzetno bolne; mnogi prethodni reformatori su u tome podbacili. Ipak, gospodin Milej je i 2025. ostao vjeran svojoj “motornoj testeri”, a birači su ostali uz njega. Isto je učinila i Amerika, ponudivši finansijski spas od 20 milijardi dolara kako bi se izbjegla finansijska kriza.
Rezultati su bili impresivni. Inflacija je pala sa 211 odsto u 2023. na oko 30 odsto danas. Stopa siromaštva smanjena je za 21 procentni poen u odnosu na prošlu godinu. Budžet je stavljen pod kontrolu. Milej je krenuo ka slobodnom formiranju kursa pezosa i ukinuo većinu kontrola kapitala.
Argentina ipak i dalje može da posrne. Peronisti, koji su je decenijama loše vodili, jedva čekaju povratak na vlast ako Milej napravi pogrešan korak. A predsjednik ima i brojne mane: netolerantan je prema kritičarima i opterećen korupcionaškim aferama. Ipak, ako se njegove reforme održe, mogle bi trajno promijeniti kurs Argentine - i pružiti nadu ekonomskim reformatorima širom svijeta.
Napredak Sirije, nasuprot tome, bio je politički. Prije nešto više od godinu dana njom je vladao Bašar al Asad, diktator kojeg su podržavali Iran i Rusija. Njegovi zatvori bili su prepuni političkih zatvorenika, a neslaganje se kažnjavalo mučenjem ili smrću. Trinaest godina građanskog rata odnijelo je više od pola miliona života. Asadove snage su neselektivno koristile hemijsko oružje i takozvane bure-bombe protiv civila. Više od šest miliona ljudi pobjeglo je iz zemlje.
Zatim je, početkom decembra 2024. godine, tiranin i sam bio primoran da pobjegne, pošto su pobunjenici preuzeli vlast. U trenutku kada smo birali zemlju godine, bilo je prerano da se stekne jasna slika kako bi nova Sirija mogla izgledati. Njen novi vladar, Ahmed al Šara, bio je džihadista. Mnogi su strahovali da će nametnuti sumornu islamističku teokratiju ili da će Sirija skliznuti u haos. U stvarnosti, nije se dogodilo ni jedno ni drugo. Žene nijesu obavezne da se pokrivaju niti da ostaju kod kuće. Zabava, a čak i alkohol su dozvoljeni. Šara je priredio niz pozitivnih iznenađenja, održavši zemlju na okupu i izgradivši dobre odnose sa Sjedinjenim Državama i zalivskim državama. Kako se zapadne sankcije ublažavaju, i privreda počinje da se oporavlja.
Ogromni problemi i dalje postoje. Paravojne formacije su izvele dva stravična lokalna masakra nad manjinama, u kojima je stradalo 2.000 ljudi. Šara vlada na klanovski način i, u tako krhkoj zemlji, mnogo toga i dalje može poći po zlu.
Ipak, Sirija je 2025. znatno srećnija i mirnija nego što je bila 2024. Strah više nije opšteprisutan. Život nije lak, ali je za većinu ljudi manje-više normalan. Glasajući “nogama”, oko tri miliona Sirijaca vratilo se kući. Naš izbor ove godine ide i Siriji.
Prevod: N. B.
( Ekonomist )