Radnu grupu za ugovor ne prave ove godine: Procedure usporavaju pisanje sporazuma o pristupanju Crne Gore EU

Radna grupa za pisanje ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) biće formirana sljedeće godine, jer postoji mnogo proceduralnih detalja koje treba usaglasiti prije njenog uspostavljanja - rekli su izvori “Vijesti” iz Savjeta EU, tvrdeći da bi taj posao mogao “da potraje”.

Iako je, prema nezvaničnim informacijama redakcije, Danska bila spremna da formiranje radne grupe stavi na dnevni red krajem ove godine, prije završetka svog predsjedavanja Savjetom EU, taj zadatak moraće da sačeka kiparsko predsjedavanje, koje počinje 1. januara 2026.

Konstituisanje radne grupe za izradu nacrta pristupnog ugovora predviđeno je i zaključcima Predsjedništva EU, koji su usvojeni u utorak. To su prvobitno bili zaključci Savjeta EU za spoljne poslove (GAC), ali je njihovo izglasavanje blokirala Mađarska, zbog protivljenja ulasku Ukrajine u EU. Zato su oni transformisani u zaključke Predsjedništva EU, uz podršku 26 članica te zajednice.

U zaključcima se ukazuje na napredak Crne Gore i 12 zatvorenih poglavlja, kao i na očekivanje što skorijeg “precrtavanja” dodatnih poglavlja.

U dokumentu piše da Savjet EU odlučuje da se uspostavi ad hok radna grupa za izradu nacrta pristupnog ugovora, i da se očekuju neophodne pripremne aktivnosti kako bi se obezbijedilo efikasno funkcionisanje tog radnog tijela nakon njegovog osnivanja, uključujući i razjašnjenje ključnih principa budućih pristupnih ugovora.

Jedan izvor “Vijesti” iz Savjeta EU kazao je da bi neusvajanje zaključaka na GAC-u moglo dodatno zakomplikovati situaciju, dodajući da odluku o formiranju radne grupe donosi Komitet stalnih predstavnika država članica (COREPER II), tijelo Savjeta EU.

Ukazao je i da “predstoji još dosta pripremnog posla” i da će “to sigurno potrajati”, ističući da je kiparsko predsjedništvo proširenje stavilo među prioritete svog polugodišnjeg predsjedavanja Unijom.

Drugi izvor redakcije naveo je da će odluka o radnoj grupi morati da se donese naredne godine.

“Nijesu potrebni zaključci Savjeta. COREPER II će usvojiti odluku o formiranju grupe”, kazao je.

Situacija oko formiranja radne grupe zakomplikovala se jer je, na zahtjev Francuske, jedne od skeptičnih članica kad je u pitanju proširenje EU, postignut neformalni dogovor da se početak njenog rada odgodi dok se ne ispuni nekoliko uslova.

Izvori “Vijesti” iz diplomatskih krugova i Vlade tvrde da su francuski predstavnici pokušali da svoje uslove o radnoj grupi “uguraju” u zaključke Savjeta EU o proširenju, ali da je, umjesto toga, postignut neformalni dogovor o uslovima za početak njenog rada, što je nagoviješteno i u nacrtu zaključaka.

Dogovoreno je da se radna grupa prvi put sazove kad Crna Gora “zatvori dovoljan broj poglavlja” i kad EU i države članice steknu uvid i daju smjernice “o budućem formatu pristupnih ugovora”. Nije jasno da li je dogovoreno koliko je poglavlja dovoljno da bi ona počela da radi.

Neke članice navodno traže da ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom bude model za ostale zemlje kandidate.

Francusko obrazloženje za odugovlačenje početka rada na ugovoru sa Crnom Gorom navodno je bilo to da je u narednom periodu važno da se državama članicama da više vremena kako bi procijenile napredak ostvaren u reformama. Početkom 2026. trebalo bi da, u tu svrhu, u Crnu Goru stignu eksperti koji će raditi na evaluaciji reformi.

Francuska je prošlog petka bila zakočila zatvaranje dva poglavlja Crnoj Gori, ali je, nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti predstavnika Podgorice i država članica, Pariz ipak dao “zeleno svjetlo” za njihovo “precrtavanje”. Tako je svih pet poglavlja u utorak i formalno zatvoreno u Briselu, na međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU. Zatvorena su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).

To znači da je Crna Gora do sada zatvorila ukupno 12 poglavlja u pregovorima s EU, koji su otvoreni 2012. Vlada planira da preostala poglavlja (još 21) zatvori do kraja sljedeće godine.

Milatović tražio formiranje radne grupe

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio je juče od predsjednika Kipra Nikosa Hristodulidisa formiranje radne grupe za izradu nacrta ugovora o pristupanju. On se s kiparskim kolegom sastao u Briselu, na marginama Samita EU - Zapadni Balkan. Milatović je od Hristodulidisa tražio i da u prvoj polovini naredne godine Crna Gora zatvori što više poglavlja kroz organizaciju više međuvladinih konferencija za vrijeme njihovog predsjedavanja.

Hristodulidis je, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, poručio da će Crna Gora imati “snažan politički vjetar u leđa na svom evropskom putu” za vrijeme kiparskog predsjedavanja.

Kiparski predsjednik je juče ujutro, uoči Samita, novinarima rekao da EU “mora da isporuči rezultate” kad je riječ o proširenju.

“Proširenje spada u politički domen EU, i moramo uraditi mnogo više. Moramo uspjeti”, poručio je Hristodulidis.

Neupitan strateški značaj Zapadnog Balkana

U nacrtu programa predsjedavanja Kipra Savjetom EU, koji je objavio dnevni list “Sajprus mejl” (Cyprus Mail), navodi se da će Kipar tokom svog šestomjesečnog mandata “unapređivati agendu proširenja u skladu s utvrđenom metodologijom, pravednom i rigoroznom uslovljenošću, kao i principom individualnih zasluga i reverzibilnosti”.

“Cilj je da se ostvari dalji čvrst napredak u procesu proširenja kako zemalja Zapadnog Balkana, tako i istočnih kandidata, uz podršku i ohrabrivanje njihove posvećenosti i aktivnog angažmana u evropskim integracijama, kroz reforme i opipljiv napredak u ključnim oblastima”, piše u dokumentu.

Ukazuje se da je strateški značaj regiona Zapadnog Balkana neupitan, imajući u vidu novi geopolitički kontekst i promijenjenu dinamiku u Evropi.

U skladu s tim, Kipar će, kako se navodi, “nastojati da ojača ulogu i vidljivost EU na Zapadnom Balkanu, dok nastavlja blisku saradnju s transatlantskim partnerima u cilju jačanja otpornosti regiona na uticaj trećih aktera”.

Dodaje se da će “proširena Unija biti snažnija i prosperitetnija, njegujući vrijednosti i principe na kojima je zasnovana, uključujući demokratiju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava”.

Ističe se da će Kipar “nastaviti rad na unutrašnjim reformama EU, s ciljem da se obezbijedi da politike, finansije i institucije Unije budu spremne za budućnost”.

Turska ostaje kandidat

U nacrtu programa predsjedavanja Kipra posebno se pominje Turska, uz ocjenu da ta zemlja “ostaje država kandidat” i da će se “njeni odnosi s EU i dalje ocjenjivati u okviru koji je Evropski savjet uspostavio u aprilu 2024”.

Evropski savjet je tada naveo da će se rad na izgradnji odnosa između EU i Turske odvijati “postepeno, proporcionalno i reverzibilno”, pri čemu će “poseban značaj” biti dat “nastavku i napretku u pregovorima o rješenju kiparskog pitanja”, podsjeća Sajprus mejl.

Gorčević: Manje važno kad će biti formirana radna grupa

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, kazala je sinoć Televiziji Vijesti da je manje važno da li će radna grupa biti formirana u maju, junu ili septembru, već da je važno da Crna Gora “završi sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026”.

Ona je rekla da će to zavisiti i od komunikacije sa državama članicama EU o

prelaznim ili tranzicionim periodima za preostala pregovaračka poglavlja “za koja će Crna Gora tražiti tri, pet ili deset godina”.

( Biljana Matijašević, Mihailo Jovović )