Zašto zimi trošimo više goriva nego ljeti
Kod električnih i hibridnih motora utrošak struje može da naraste do 45 odsto, odnosno da se smanji domet baterije
Odavno sam primetio da zimi češće sipam gorivo nego leti i verovao sam da je razlog jasan.
Po kiši, hladnoći i snegu manje pešačim i vozim bicikl, pa gotovo svaki izlazak iz kuće znači i ulazak u automobil.
Međutim, nedavno sam saznao da nije sve do mene.
Prosečan automobil više goriva troši zimi nego leti, čak i kad prelazimo isti broj kilometara - razlika je oko 15 odsto ukoliko vozite na minus sedam i na 25 stepeni Celzijusa, ustanovili su u američkom Ministarstvu energetike.
Kada vozimo po gradu, često krećemo i stajemo, i to činimo na kratkim relacijama dok se motor ne zagreje.
Tako trošimo i za trećinu više goriva nego u letnjim mesecima.
Kod električnih i hibridnih motora utrošak struje može da naraste do 45 odsto, odnosno da se smanji domet baterije, dodaju.
To su prosečne vrednosti, ali „unificirani odgovor" ne postoji i zavisi od dosta faktora, kaže Boban Nikolić, docent Mašinskog fakulteta u Nišu, za BBC na srpskom.
„Gruba procena bi bila od pet do 20 odsto, pa i do 25 odsto pri vrlo kratkim vožnjama", dodaje rukovodilac Centra za motore i motorna vozila ovog fakulteta.
Pa, šta nam to onda zimi krade gorivo?
Šta se sa motorom dešava kad je hladno?
Niske temperature hlade i tečnosti u automobilu, poput motornog ulja i goriva, kao i vazduh koji se usisava u vozilo.
Kada u takvim uslovima okrenemo ključ i pokrenemo motor, često uz nešto duže verglanje pre nego što automobil zaista počne da radi, pokrećemo „hladni start motora", objašnjava profesor Nikolić.
„U ovakvim okolnostima motor sa unutrašnjim sagorevanjem radi sa 'neregulisanim' parametrima, udaljenim od optimiziranih i poželjnih radnih režima", dodaje.
Do hladnog starta dolazi i tokom drugih godišnjih doba, kada je optimalna temperatura motora bliža temperaturi vazduha.
Ali, potrebno je više vremena da se zimi postigne radna temperatura motora, čime se troši više goriva.
„Najizraženija razlika u potrošnji goriva je pri kratkim relacijama - hladni start, vozite kratko i zaustavite motor dok nije ni dostigao radnu temperaturu", kaže Nikolić.
Ako se krećemo po gradu, režim 'kreni-stani' dodatno povećava potrošnju, dodaje.
„Ovakav način korišćenja vozila u zimskim uslovima može povećati potrošnju i više od 20 ili 25 odsto u odnosu na neke povoljnije vremenske i uslove vožnje, a može značajno uticati na ispravnost i radni vek motora", ističe profesor iz Niša.
Vožnja na otvorenom putu većom brzinom na dužim relacijama ima manji uticaj na rast potrošnje.
I u tom slučaju zimi će verovatno doći do povećanja „od pet do 10 odsto", dodaje Nikolić.
- Šta se sve plati kada se kupi litar goriva u Srbiji
- Kako je Mate Rimac doveo autoindustriju na Balkan
- Ako se obustavi platni promet, hoću li moći da kupujem gorivo na NIS pumpama
Ali, rast potrošnje zavisi i od tipa motora i njegove zapremine.
Onima koje pokreće dizel gorivo potrebno je više vremena da dostignu radnu temperaturu, čime je i utrošak goriva veći.
„Putničkom vozilu mase oko 1.500 kilograma i agregatom 2.0 dizel, potrebno je u gradskom režimu oko tri do 3,5 kilometara za dostizanje radne temperature, a na istoj relaciji puta, sa istim načinom vožnje i spoljašnjim uslovima vozilu sa benzinskim motorom potrebno oko 2,5 kilometara", navodi primer profesor.
Motori manjih zapremina brže se zagrevaju i manje je vremena potrebno da izađu iz hladnog režima, ali i češće rade na većem broju obrtaja, što negativno utiče na potrošnju.
„Procentualno povećanje potrošnje zimi je veće kod motora manje radne zapremine za kraće gradske relacije, a za duže relacije, posebno ako podrazumevaju i otvoreni put, razlike u potrošnjama se stabilizuju na nižim brzinama kretanja", objašnjava Nikolić.
Noviji, moderniji automobili imaju efikasnije motore, a to, paradoksalno, dovodi do veće razlike u zimskoj potrošnji dok se ne dostigne radna temperatura.
„Manji toplotni gubici znače i da je duže vreme za zagrevanje motora.
„Motori starijih generacija su manje efikasni, imaju veće toplotne gubitke, ali se i brže zagrevaju", dodaje Nikolić.
Pogledajte video: Leteći automobili - koliko smo daleko od krstarenja nebom na četiri točka
Nije sve do motora
Ali, gorivo se troši i kada automobil stoji.
Ukoliko zimi prvo nekoliko minuta uključite motor, grejače sedišta, stakala i kabine, to će takođe uticati na rast potrošnje.
Pritisak u gumama je na hladnom vremenu niži nego na toplom, što povećava otpor pri kretanju i posledično podiže utrošak goriva.
Zbog toga profesor upozorava da je, pored obaveznih guma za zimsko vreme, važno obratiti pažnju i na njihove karakteristike na vlažnom ili klizavom kolovozu.
Zimi je vazduh gušći nego leti i pruža veći otpor kada vozimo automobil, posebno pri velikim brzinama, na primer na autoputu, dodaje profesor Nikolić.
Mešavine goriva koje u rezervoar sipamo zimi drugačijeg su sastava i daju motoru manje energije u odnosu na one koje koristimo leti, objašnjeno je na sajtu američkog Ministarstva energetike.
Ukoliko su vremenski uslovi dodatno otežani, a po putevima ima snega i leda, ekonomičnost potrošnje se još pogoršava.
Tada se češće koristi pogon na sva četiri točka, koji iziskuje više goriva, ili vozimo znatno sporije, što takođe nije optimalno, dodaju iz američkog ministarstva.
Pogledajte: Kako izgleda vožnja u samovozećem automobilu
Kako se električni automobili bore sa zimom?
Ekonomičnost se kod hibridnih i električnih automobila dodatno smanjuje tokom hladnih meseci.
U gradskoj vožnji hibrida, ona pada za 20 do 40 odsto, a ako se vozi samo na kratkim relacijama od 25 do 45 odsto, podaci su američkog Ministarstva energetike.
„Na duže režime rada, u gradskoj vožnji, i dalje su ekonomičniji od vozila koje imaju samo motor sa unutrašnjim sagorevanjem", dodaje.
Kod električnih automobila razlika u odnosu na letnji period može da bude i 41 odsto, a čak dve trećine dodatnog utroška odlazi na grejanje kabine, pokazuju podaci američkog ministarstva.
I kapacitet baterije se smanjuje na hladnoći, dodaje se.
Profesor Nikolić naglašava da pad dometa može da bude i veći od 35 odsto, što znači da sa istom količinom potrošene struje može da se pređe za trećinu manje kilometara.
Kako smanjiti potrošnju zimi?
Iz američkog ministarstva daju nekoliko konkretnih saveta vozačima koji žele da ublaže razliku između zimske i letnje potrošnje:
- Parkirajte na toplijem mestu poput garaže;
- Smanjite kratke vožnje spajanjem više obaveza u jedno putovanje;
- Krenite sporo i polako ubrzavajte;
- Često proveravajte pritisak u gumama;
- Koristite motorno ulje za zimsko vreme;
- Grejače sedišta i stakala koristite samo koliko je neophodno;
- Uklonite svu opremu koja povećava pritisak vazduha, poput sanduka na krovu auta, ako ga ne koristite;
- Ako vozite električni automobil, više koristite grejače sedišta nego kabine, a kabinu zagrejte dok se vozilo puni u garaži, pre polaska.
Pogledajte video zašto automobili troše više goriva zimi
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Četiri stvari na koje treba da pazite ako idete automobilom na more
- Kragujevac-Kilimandžaro: Dramatični put Zastave 101 ka vrhu Afrike
- Električni automobili: Gde je Balkan u odnosu na Evropu
- Koliko košta vožnja automobila u Srbiji zimi
- Zašto kiša u Beograd uvek donese i saobraćajni kolaps
- Nekad moćna nemačka auto-industrija je u padu - šta je potrebno da se izvuče
( BBC Serbian Svi članovi )